2611 research outputs found
Sort by
IZVJEŠTAVANJE PORTALA O CIJENAMA NEKRETNINA I POREZU NA NEKRETNINE U HRVATSKOJ
No full textOvaj rad bavi se analizom medijskog izvještavanja o cijenama nekretnina i porezu na nekretnine u odabranim hrvatskim medijima. Javne rasprave o novim poreznim zakonima i mjerama te rastuće cijene stanova i kuća čine ovu temu iznimno relevantnom za cijelo društvo. Mediji u cijelom procesu imaju važnu ulogu jer načinom izvještavanja mogu oblikovati percepciju društva o uzrocima, problema i njegovim mogućim rješenjima. Cilj istraživanja je utvrditi na koji način mediji izvještavaju o ovoj temi te podudara li se njihovo izvještavanje s profesionalnim standardima novinarske struke, poput istinitosti, točnosti, poštenja, uravnoteženosti i nepristranosti. Istraživanje je provedeno metodom kvantitativne analize sadržaja na uzorku od 45 članaka objavljenih u medijima: Index.hr, Jutarnji list i Večernji list u razdoblju od posljednjih 12 mjeseci. Analiza se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu prikazane su opće karakteristike članaka poput duljine, prisutnosti vizualnih elemenata, izvora informacija i tona izvještavanja. U drugom dijelu provedena je usporedba među različitim medijima, s naglaskom na izbor i broj izvora te način izvještavanja. Rezultati istraživanja pokazali su da u većini članaka, se svi mediji pridržavaju osnovna pravila novinarske struke. Na temelju rezultata analize može se zaključiti da hrvatski mediji o cijenama i porezu na nekretnine izvještavaju na način koji djelomično zadovoljava profesionalne standarde, ali uz određene nedostatke koji se očituju u nedovoljnoj uravnoteženosti i povremenoj pristranosti. Rad doprinosi boljem razumijevanjem uloge koji mediji imaju u oblikovanju percepcije društva o jednom o najvažnijih društvenih i ekonomskih pitanja današnjice te naglašava važnost poštivanja profesionalnosti i održavanja standarda novinarske struke
EU military power as potential mechanism for global positioning
No full textU suvremenom sustavu međunarodnih odnosa, vojne sposobnosti i tvrda moć država predstavljaju ključni alat za osiguranje teritorijalnog integriteta i zaštitu vlastitih građana kao i za ostvarivanje vlastitih ciljeva na globalnoj sceni. Razvojem EU kao ekonomske, političke i diplomatske sile te trenutnim sigurnosnim izazovima u svijetu (ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, odnos Kina-Tajvan) pitanje europske vojne moći postaje sve važnije. U trenutnom globalnom pozicioniranju gdje Sjedinjene Američke države postupno redefiniraju svoju ulogu vodećeg sigurnosnog čimbenika (globalnog policajca), a tradicionalni savezi poput NATO-a prolaze kroz prilagodbe novim izazovima, EU se nalazi pred ključnom dvojbom da li se nastaviti oslanjati isključivo na diplomatsku i gospodarsku snagu ili će razvijati neovisne vojne sposobnosti koje bi joj osigurale autonomno provođenje vlastitih politika i interesa u međunarodnim odnosima. Istraživačko pitanje mogućega jačeg obrambenog udruživanja EU s obzirom na pojedinačnu vojnu moć država članica važno je jer analizira ključne aspekte europske sigurnosti, strateške autonomije i političke kohezije. Postojeći europski način za rješavanje vanjskih sukoba i kriza sastoji se od civilnih i vojnih sredstava, tvrde i meke moći, strateške autonomije i suradnje s partnerima (NATO savez). Razvoj samostalnih obrambenih sposobnosti EU jača stratešku autonomiju EU u vojnom smislu, omogućuju joj projiciranje njezine moću u područjima interesa, ali samim time jača i sposobnost NATO saveza. Vojna moć EU predstavlja značajan, ali još uvijek nedovoljno koherentan potencijal za učinkovito globalno pozicioniranje. Iako raspolaže većim vojnim proračunom od mnogih globalnih sila, uključujući Rusiju i Kinu, sposobnost EU u projiciranju vlastitih interese izvan svojih granica ostaje ograničena nizom strukturnih i političkih prepreka. U ovom radu analizirani su ključni strateški izazovi s kojima se EU suočava u kontekstu stvaranja zajedničkih obrambenih kapaciteta te je postavljen temelj boljem razumijevanju izazova koje su potaknule EU u razmatranju jačanja vlastitih obrambenih kapaciteta. Nadalje, razmatran je mogući način i preporuke za budući razvoj obrambenog sustava EU te je za uspješno stvaranje europske vojne moći potrebna veća politička volja i koordinacija među članicama EU uz ključnu ulogu i jačanje suradnje s NATO savezom. Stvaranje zajedničkog europskog obrambenog sustava predstavljao bi značajan iskorak prema jačanju strateške autonomije EU i razvoju mehanizma globalnog pozicioniranja.In the modern system of international relations, military capabilities and hard power of states represent a key tool for ensuring territorial integrity and protecting their own citizens, as well as for achieving national goals on the global stage. With the development of the EU as an economic, political, and diplomatic power, and the current security challenges in the world (wars in Ukraine and the Middle East, the China-Taiwan relationship), the issue of European military power is becoming increasingly important. In the current global positioning, where the United States is gradually redefining its role as the leading security actor (global policeman), and traditional alliances like NATO are undergoing adjustments to new challenges, the EU faces a crucial dilemma of whether to continue relying solely on diplomatic and economic power or to develop independent military capabilities that would ensure the autonomous implementation of its own policies and interests in international relations. The research question of potential stronger defense cooperation within the EU, considering the individual military power of member states, is significant as it analyzes key aspects of European security, strategic autonomy, and political cohesion. The existing European approach of resolving external conflicts and crises consists of civilian and military means, hard and soft power, strategic autonomy, and cooperation with partners (NATO). The development of EU's independent defense capabilities strengthens the EU’s strategic autonomy in military terms, enabling it to project its power in areas of interest, while simultaneously strengthening NATO's capacity. The military power of the EU represents a significant but still insufficiently coherent potential for effective global positioning. Although it has a larger military budget than many global powers, including Russia and China, the EU’s ability to project its interests beyond its borders remains limited by a range of structural and political obstacles. This paper analyzes the key strategic challenges the EU faces in the context of creating joint defense capacities and lays the foundation for a better understanding of the challenges that have prompted the EU to consider strengthening its own defense capabilities. Furthermore, it considers possible ways and recommendations for the future development of the EU’s defense system, noting that the successful creation of European military power requires greater political will and coordination among EU member states, with a key role and strengthened cooperation with NATO. The creation of a common European defense system would represent a significant step towards strengthening the EU's strategic autonomy and the developing mechanism for global positioning
Asymmetric warfare in the 21 st century : the russian-ukrainian conflict analysis
No full textOvaj rad istražuje fenomen asimetričnog ratovanja u kontekstu rusko-ukrajinskog sukoba, s posebnim naglaskom na destabilizirajući učinak neregularnih snaga, gerilskih taktika i proxy ratovanja na konvencionalne vojne strategije. Analiza se usmjerava na utvrđivanje kako primjena tih asimetričnih metoda borbe smanjuje učinkovitost regularnih vojnih snaga te doprinosi produženju sukoba i ograničavanju vojnih i političkih uspjeha sukobljenih strana. U teorijskom dijelu rada definiraju se ključni pojmovi asimetričnog ratovanja te se daje povijesni pregled i kontekst rusko-ukrajinskog sukoba. Posebna pažnja posvećena je analizi kako su neregularne snage i gerilsko ratovanje utjecale na dinamiku sukoba, smanjujući učinkovitost tradicionalnih vojnih snaga. Nadalje, rad istražuje ulogu Ukrajine u širem kontekstu proxy ratovanja gdje se promatra kao sredstvo unutar geopolitičkog sukoba između Zapada i Rusije. Također se ispituju specifične karakteristike asimetričnog ratovanja koje su pridonijele produljenju sukoba i otežale postizanje konačnih vojnih i političkih rješenja za obje strane. Zaključak rada integrira nalaze iz analize i verificira početnu hipotezu koja glasi da asimetrično ratovanje u 21. stoljeću predstavlja izazov za konvencionalne vojne strategije. Pretpostavka je da sukob između Rusije i Ukrajine ukazuje kako uporaba neregularnih snaga i gerilskih metoda može značajno produžiti sukobe i ograničiti uspjeh sukobljenih strana, što ima šire geopolitičke implikacije. Ovaj rad doprinosi razumijevanju modernih vojnih sukoba i specifičnih izazova asimetričnog ratovanja.This Paper explores the phenomenon of asymmetric warfare in the context of the Russian-Ukrainian conflict, with special emphasys on destabilizing effects of irregular forces, guerrilla tactics and proxy warfare to the conventional military strategies. The analysis was focused on determining how those applied asymmetric methods decrease the efficiency of the regular military forces, thus prolonging the conflict, while limiting military and political success of the confronted adversaries at the same time. In the theoretical part of the Paper, key terms of asymmetric warfare were defined and historical overview of the Russian-Ukrainian conflict was given. Special attention was directed to analyze how the irregular forces and guerilla warfare influence the dynamics of the conflict, by reducing the efficiency of the traditional military forces. Furthermore, the paper explores the role of Ukraine in the wider context of proxy warfare, observed as a means in the geopolitical conflict between the West and Russia. In addition, the Paper examines how specific characteristics of asymmetric warfare contribute to the prolongation of the conflict and how they make the achievement of the final military goals more difficult for both sides. The Conclusion of the paper integrates the findings of the analysis and verifies the initial hypothesis, stating that the asymmetric warfare in the 21st century represents challenge to the conventional military strategies. Under the assumption that the conflict between Russia and Ukraine indicates the usage of the irregular forces and guerrilla methods as a significant factor to the prolonged conflict and limited success of both sides involved, which also has wider geopolitical implications, this Paper adds to the understanding of the contemporary military conflicts and the specific challenges of the asymmetric warfare
Technology and the Labor Market: Impact on Economic Processes, Challenges, and Solutions
No full textTehnološki napredak ubrzano mijenja tržište rada, donoseći izazove i prilike za ekonomiju i društvo. Automatizacija i digitalizacija dovode do tehnološke nezaposlenosti, posebno među radnicima s nižim i srednjim kvalifikacijama, dok raste potražnja za visoko obrazovanom radnom snagom. Ove promjene produbljuju ekonomsku nejednakost i nameću potrebu za prilagodbom obrazovnog sustava i tržišta rada. Povijest pokazuje da su društva uspijevala odgovoriti na tehnološke izazove, ali današnja globalizacija i brzina inovacija zahtijevaju nova rješenja. Ključne strategije uključuju ulaganja u obrazovanje, cjeloživotno učenje i prekvalifikaciju radnika, uz istovremeno jačanje socijalnih mreža i regulatornih okvira. Kako bi se osigurala ravnoteža između tehnološkog napretka i društvene pravednosti, nužna je koordinacija između države, tržišta i obrazovnih institucija. Time se postavlja ključno pitanje: može li tehnologija postati saveznik, a ne prijetnja tržištu rada, i kako će države prilagoditi svoje politike novim ekonomskim i društvenim okolnostima
Notes by Baltazar Bogišić on the Marriage Between Montenegrin Princess Jelena Petrović Njegoš and Italian Crown Prince Victor Emmanuel III
No full textU radu se, kroz prizmu pravne povijesti i diplomacije, istražuje proces zaključenja braka između crnogorske princeze Jelene Petrović Njegoš i talijanskog prijestolonasljednika Viktora Emanuela III. Posebna pozornost usmjerena je na ulogu Baltazara Bogišića, poznatog hrvatskog pravnog znanstvenika, autora crnogorskog Opšteg imovinskog zakonika i ministra pravde Crne Gore od 1893. do 1899. godine, koji je imao važnu ulogu u pregovorima i oblikovanju odredbi bračnog ugovora zaključenog u formi međudržavnog sporazuma. Prvi dio rada razmatra Bogišićeve doprinose crnogorskom pravnom sustavu i društvu, uz analizu nekih diplomatskih zadataka koje je obavljao za kneza Nikolu I. Petrovića Njegoša. Također se analizira šira politička situacija u Crnoj Gori u drugoj polovici 19. stoljeća, s naglaskom na odnose između Crne Gore i Italije i njihovom povezanosti s brakom princeze Jelene i prijestolonasljednika Viktora Emanuela III. U drugom dijelu rada pozornost je usmjerena na okolnosti koje su dovele do sklapanja braka, uključujući zaruke na crnogorskom dvoru, putovanje zaručnika u Rim i prelazak princeze Jelene u katoličanstvo. Analizira se građanska i crkvena ceremonija vjenčanja, uz poseban fokus na pregled medijskog izvještavanja o cjelokupnom događaju. Treći dio rada bavi se Bogišićevom diplomatskom misijom na Rimskom dvoru u listopadu 1896. godine, analizirajući njegovu ulogu u sastavljanju bračnog ugovora i pravne aspekte koji su osmišljeni kako bi zaštitili političke i dinastičke interese Crne Gore. U svrhu provjere vjerodostojnosti Bogišićevih bilješki izvršena je povijesna kontekstualizacija. Rad završava analizom bračnog ugovora, cijeneći njegovu pravnu važnost i ukorijenjenost u europsku pravnu tradiciju. Zaključno se ukazuje na to kako su pregovori u Rimu predstavljali diplomatsku misiju na najvišoj razini, u kojoj je Bogišićev ugled, znanje i predanost bila izrazito značajna za postizanje povoljnih ciljeva, čime je potvrđena njegova uloga, ne samo kao pravnog stručnjaka, već i diplomata koji je značajno doprinio međunarodnom ugledu Crne Gore.This specialist thesis explores the marriage between Princess Jelena Petrović Njegoš and Italian Crown Prince Victor Emmanuel III through the lens of legal history and diplomacy. Special attention is given to the role of Baltazar Bogišić, a renowned Croatian legal scientist and Minister of Justice of Montenegro from 1893 to 1899, who played a key role in the negotiations and the drafting of the marriage contract, which was concluded in the form of an intergovernmental agreement. The first part examines Bogišić’s contributions to the Montenegrin legal system and society, alongside his diplomatic tasks for Prince Nikola I Petrović Njegoš. It also reviews the broader political situation in Montenegro during the second half of the 19th century, focusing on relations between Montenegro and Italy and their connection to the marriage of Princess Jelena and Crown Prince Victor Emmanuel III. The second part focuses on the circumstances leading to the marriage, including the engagement at the Montenegrin Court, the journey to Rome, and Princess Jelena’s conversion to Catholicism. It also analyzes the civil and religious wedding ceremonies, with a review of media coverage. The third part delves into Bogišić’s diplomatic mission at the Italian Court, analyzing his role in drafting the marriage contract and the legal aspects designed to protect Montenegro’s political and dynastic interests. To verify the credibility of his diaries, contextualization was undertaken. The thesis concludes with an analysis of the marriage contract, evaluating its legal significance within European legal traditions. In conclusion, the negotiations in Rome in October 1896 are highlighted as a high-level diplomatic mission where Bogišić’s expertise was crucial in securing a favorable agreement, affirming his role as both a legal expert and diplomat who significantly contributed to Montenegro’s international standing
American nationalism in Croatian media. The case of Donald Trump
No full textOvaj rad analizira način na koji su tri hrvatska medija – Jutarnji list, Telegram i Index.hr – izvještavali o Donaldu Trumpu i njegovom političkom povratku u razdoblju od 6. studenoga 2024. do 20. siječnja 2025., s naglaskom na prikaz američkog nacionalizma. Istraživanje obuhvaća 50 najčitanijih članaka s portala Jutarnji.hr, osam komentara i kolumni s Telegrama te 15 najčitanijih članaka s Index.hr-a u navedenom razdoblju. Cilj rada bio je utvrditi tonalitet, izbor ključnih riječi i narativne obrasce u izvještavanju o Trumpu, pri čemu je naglasak stavljen na prikaz njegovih političkih stavova i ideologije kroz jezik i retoriku. Metodologija se temelji na kvalitativnoj analizi sadržaja i kritičkoj analizi diskursa, s posebnim fokusom na naslove članaka, komentare i teme. Provedena je kategorizacija tonaliteta (pozitivan, negativan, neutralan, senzacionalistički), kao i analiza ključnih izraza povezanih s nacionalizmom, ideološkim okvirom i političkom retorikom. Nalazi pokazuju kako prevladava negativan i senzacionalistički ton, pri čemu su mediji rijetko nudili drugačiju perspektivu. Ograničenja istraživanja uključuju fokus isključivo na tri medija i vremenski okvir, dok se kao potencijal za daljnja istraživanja nameće šira usporedba regionalnih ili europskih medijskih pristupa. Rad otvara prostor za razumijevanje medijskog oblikovanja slike političkih lidera u kontekstu hrvatskih medija.This paper analyzes the way in which three Croatian media - Jutarnji list, Telegram and Index.hr - reported on Donald Trump and his political return in the period from November 6, 2024 to January 20, 2025, with an emphasis on the portrayal of American nationalism. The research includes 50 headlines from the most read articles from the Jutarnji.hr portal, eight comments and columns from Telegram, and the 15 most read articles from Index.hr in the specified period. The aim of the paper was to determine the tonality, choice of key words and narrative patterns in reporting on Trump, with an emphasis on the presentation of his political views and ideology through language and rhetoric. 8 The methodology is based on qualitative content analysis and critical discourse analysis, with a special focus on article titles, comments and topics. A categorization of tonality (positive, negative, neutral, sensationalist) was carried out, as well as an analysis of key expressions related to nationalism, ideological framework and political rhetoric. The findings show that a negative and sensationalist tone prevail, with the media rarely offering a different perspective. The limitations of the research include the focus exclusively on three media outlets and the time frame, while a broader comparison of regional or European media approaches is a potential for further research. The paper opens space for understanding the media shaping of political leaders' images in the context of Croatian media
The Arab Spring in Egypt: Socio-political circumstances of the Muslim Brotherhood's rise to power
No full textRad se bavi analizom djelovanja MB-a u Egiptu od trenutaka izbijanja revolucije 25. siječnja 2011. sve do dolaska na vlast 2012. Istražuju se i političke i društvene okolnosti dolaska MB-a na vlast s fokusom na ideološku strukturu organizacije. Iz teorijske perspektive, proučava se uzročno-posljedična veza ideoloških načela i demokratskog, odnosno sekularnog tipa državnog uređenja. Linearnim pristupom, rad objedinjuje najbitnije događaje i aktere Arapskog proljeća, istražujući njihove politike, ideologije i načela. Poseban je fokus usmjeren na odnos političkog islama i sekularizma, koji u svojoj nepomirljivoj razlici dovodi do sukoba posredstvom MB-a i Vijeća oružanih snaga u Egiptu. Time rad nastoji dati odgovor zašto je demokratska tranzicija u Egiptu stagnirala te koji su uzroci i posljedice tog procesa.The thesis analyzes the activities of the Muslim Brotherhood in Egypt from the moment of the outbreak of the revolution on January 25, 2011 until its rise to power in 2012. The political and social circumstances of the Muslim Brotherhood's rise to power are also investigated, with a focus on the ideological structure of the organization. From a theoretical perspective, this thesis examines the the cause-and-effect relationship between ideological principles on the one hand and the democratic and secular type of state organization on the other. Using a linear approach, the thesis brings together the most important events and actors of the Arab Spring, exploring their ideologies and principles. A special focus is placed on the relationship between political Islam and secularism, which, in its irreconcilable difference, leads to conflict through the Muslim Brotherhood and the Supreme Council of the Armed Forces. In this way, the paper attempts to answer why the democratic transition in Egypt stagnated and what its causes and consequences are
United through crisis: how the European Union centralizes powers in times of crisis
No full textU ovom radu se nastoji odgovoriti na pitanje kako međunarodne krize utječu na smjer kretanja Europske unije u smislu rasta politika i centralizacije ovlasti, analizom središnjeg paradoksa dinamike europskih integracija u vrijeme krize. Paradoks je u tome da, kao odgovor na supranacionalističke tendencije neofunkcionalizma i dezintegracijski duh postfunkcionalne opozicije neofunkcionalizmu, liberalni intergovernmentalizam usmjerava pozornost na moć države. Ironično, upravo zbog tog fokusa na moć države, u procesu pregovaranja i cjenkanja kao izrazu racionalnog izbora državnih aktera, države članice stvaraju funkcionalno korisne nadnacionalne institucije kako bi učinkovitije odgovorile na krize; i stoga, iako započinje kao odgovor na supranacionalističke tendencije neofunkcionalizma, liberalni intergovernmentalizam paradoksalno vodi prema većem stupnju supranacionalizma. Ovakav način integracije, u kombinaciji s ovisnošću o prethodnim odlukama, gdje je stvaranje politika za rješavanje kriza lakši pothvat od reforme postojećih politika, dovodi do toga da se krize sve češće rješavaju rastom politika koje provode supranacionalne institucije EU-a ovlaštene od strane država članica. To rezultira centralizacijom ovlasti i efektom snježne grude rasta politika potaknutog krizama – procesom koji se u ovom radu naziva failing bigward (neuspjeh koji vodi prema rastu). Zatim se ispituje kako se ovaj uočeni fenomen primjenjuje na trenutačnu putanju Europske unije kroz analizu promjena u trgovinskoj politici, politici tržišta rada i regionalnom razvoju. Pritom se razmatra doživljavaju li ta područja rast politika i centralizaciju putem stvaranja novih politika, njihova širenja ili čak prijenosa ovlasti nakon europske dužničke krize 2009., migrantske krize 2015. i pandemije COVID-19. Ove se usporedbe zatim koriste za pružanje empirijskog konteksta koji ilustrira trend općenitog smjera Europske unije u smislu rasta politika i centralizacije ovlasti.This thesis serves to answer the question of how international crises affect the trajectory of the European Union in terms of policy growth and centralization of powers by examining the central paradox of European integration dynamics during crisis. This paradox is that in response to the supranationalistic tendencies of neofunctionalism and the disintegrational spirit of the postfunctional opposition to neofunctionalism, liberal intergovernmentalism focuses on state power. Ironically, because of that focus on state power, in the process of negotiation and bargaining as an expression of rational choice of state actors, functionally advantageous supranational institutions are created by Member States to better address crises; and thus, while beginning as a response to the supranationalistic tendencies of neofunctionalism, liberal intergovernmentalism paradoxically leads to greater supranationalism. This mode of integration, coupled with the path dependency associated with policy creation to address crises as an easier undertaking than policy reformation, crises are increasingly met with policy growth by Member State-empowered EU supranational institutions, and this results in centralization of powers and a snowball effect of crisis-driven policy growth, a process here termed “failing bigward.” The thesis then examines how this perceived phenomenon applies to the current trajectory of the European Union by examining policy changes in trade, labor market policy, and regional development, and whether they experience policy growth and centralization through policy creation, expansion, or even authority migration after the 2009 European debt crisis, the 2015 European migrant crisis, and the COVID-19 pandemic. These comparisons are then used to give empirical context to illustrate the trend to describe the general direction of the European Union in terms of policy growth and centralization of powers
Reporting on violence against women on the news websites 24sata.hr, dnevno.hr, telegram.hr and index.hr - a study of two cases
No full textOvaj diplomski rad bavi se analizom izvještavanja o nasilju nad ženama na četiri hrvatska informativna portala 24sata.hr, Dnevno.hr, Telegram.hr i Index.hr kroz dva slučaja. Cilj istraživanja bio je odrediti kako mediji izvještavaju o slučajevima nasilja nad ženama te poštuju li profesionalne i etičke standarde. Istraživanje se temelji na kvalitativnoj i kvantitativnoj analizi sadržaja 122 članka. Rezultati su pokazali da su analizirani portali često senzacionalistički izvještavali, otkrivali identitet žrtava i zanemarivali svoju društvenu odgovornost. Nijedan članak nije sadržavao informacije o dostupnoj pomoći žrtvama, a fotografije i naslovi najčešće su služile za privlačenje pozornosti čitatelja. Svi portali su o navedenim slučajevima izvještavali na sličan način, bez obzira na političku opredijeljenost njihovih publika. Zaključno, rad ukazuje na potrebu za promjenom novinarskog izvještavanja, preuzimanjem veće društvene odgovornosti i sustavnijem poštivanjem zakonskih i etičkih smjernica.This thesis analyzes the reporting on two cases of violence against women by four Croatian news portals—24sata.hr, Dnevno.hr, Telegram.hr, and Index.hr. The aim of the research was to determine how the media report on cases of violence against women and whether they adhere to professional and ethical standards. The study is based on a qualitative and quantitative content analysis of 122 articles. The results show that the analyzed portals frequently employed a sensationalist approach, disclosed the identities of victims, and neglected their social responsibility. Not a single article included information about support services for victims, and the photos and headlines were mostly used to attract readers’ attention. All portals reported on the selected cases in a similar manner, regardless of the political orientation of their audiences. In conclusion, the thesis highlights the need for a shift in journalistic practices, greater media responsibility, and more consistent adherence to legal and ethical guidelines
Reporting on the 2025 Zagreb local election by Večernji List: an analysis of the local and national politics sections
No full textOvaj rad analizira način na koji dnevne novine Večernji list izvještavaju o lokalnim izborima u Zagrebu 2025. godine, s posebnim naglaskom na to jesu li teme objavljene u rubrici „Unutrašnja politika“ ili u rubrici „Zagreb“. Polazište istraživanja čini specifičan politički položaj Zagreba koji, kao glavni grad Republike Hrvatske, istodobno funkcionira i kao lokalna i kao nacionalna politička arena. U tom okviru mediji imaju ključnu ulogu u oblikovanju granice između lokalnog i nacionalnog političkog konteksta te u usmjeravanju percepcije javnosti. Rad odgovora na pitanje jesu li ti izbori u medijskom diskursu predstavljeni prvenstveno kao lokalna ili kao nacionalna politička tema, pri čemu je kao konkretna studija slučaja odabrano izvještavanje o lokalnim izborima u Zagrebu 2025. godine. Cilj rada jest utvrditi na koji način tematski odabiri i narativni pristupi Večernjeg lista oblikuju medijsku sliku lokalnih izbora u Zagrebu 2025. godine. Istraživanje je provedeno metodom analize sadržaja na člancima objavljenima tijekom predizborne kampanje. Rezultati pokazuju da je većina analiziranih tekstova smještena u rubriku „Unutrašnja politika“, dok su preostali objavljeni u rubrici „Zagreb“. Unatoč takvom formalnom razvrstavanju, analiza tema, političkih aktera i vizualnih elemenata otkriva izraženu lokalnu orijentaciju izvještavanja. Najzastupljenije teme odnose se na gradsko upravljanje, komunalne probleme, političke sukobe unutar zagrebačkog konteksta te izborne utrke kandidata za gradonačelnika. Nalazi upućuju na razliku između formalne rubričke kategorizacije i stvarnog sadržajnog fokusa članaka. Premda većina tekstova pripada rubrici koja može sugerirati nacionalni kontekst, njihov narativni okvir i izbor tema jasno zadržavaju lokalni karakter. Time se potvrđuje važnost tematskog pristupa u oblikovanju percepcije političkih događaja te uloge medija u očuvanju lokalne perspektive unutar šireg političkog diskursa.This paper analyzes the way the daily newspaper Večernji list reports on the 2025 local elections in Zagreb, with particular emphasis on whether the topics are published in the „Domestic Politics“ section or in the „Zagreb“ section. The starting point of the research is the specific political position of Zagreb which, as the capital of the Republic of Croatia, simultaneously functions both as a local and as a national political arena. Within this framework, the media play a key role in shaping the boundary between local and national political contexts and in guiding public perception. The paper seeks to answer the question of whether these elections are represented in media discourse primarily as a local or as a national political issue, with the reporting on the 2025 local elections in Zagreb chosen as a case study. The aim of the study is to determine how the thematic choices and narrative approaches of Večernji list shape the media image of the 2025 Zagreb local elections. The research was conducted using content analysis of articles published during the pre-election campaign. The results show that most of the analyzed texts were placed in the “Domestic Politics” section, while the remaining ones appeared in the “Zagreb” section. Despite such formal categorization, the analysis of thematic framing, political actors, and visual elements reveals a pronounced local orientation in the reporting. The most prevalent topics concern city governance, communal issues, political conflicts within the Zagreb context, and the electoral race for the mayoral position. The findings indicate a discrepancy between formal editorial categorization and the actual substantive focus of the articles. Although most texts appear in a section that may suggest a national context, their narrative framework and choice of topics clearly retain a local character. This confirms the importance of thematic framing in shaping the perception of political events and highlights the role of the media in preserving a local perspective within the broader political discourse