2611 research outputs found
Sort by
Media representation of Vrbovec: citizens' attitudes, storytelling and small-town branding opportunities
No full textGrad Vrbovec, koji postoji još od 1244. godine, kao destinacija prepoznat je po svojoj bogatoj povijesti, kulturnim i zabavnim manifestacijama (posebice po festivalu „Kaj su jeli naši stari“), gastronomskoj ponudi s naglaskom na tradiciju, ljepoti okoliša i blizini glavnog grada. Unatoč svim tim prednostima, Vrbovec nije prepoznatljiv i jedinstven brend što posljedično dovodi do smanjenog interesa kod posjetitelja, ali i ulagača te potencijalnih stanovnika. Jedinstveni vizualni identitet Vrbovca ne postoji, kao ni cjelovita komunikacijska strategija brenda. Cilj je ovog rada bio, istražujući medijsku sliku Vrbovca i stavove građana, pružiti detaljan uvid u storytelling grada Vrbovca i njegove identitetske odrednice. Rad može poslužiti kao temelj za izradu brend arhitekture, posebno vizualnog identiteta i daljnjih komunikacijskih strategija, u čijem provođenju koordinirano trebaju sudjelovati svi važni akteri – gradska uprava, TZ grada Vrbovca, ugostitelji i obrtnici, udruge i društva. Rad je strukturiran tako da nudi teorijski okvir identiteta, imidža i brenda destinacije, komunikacije, promocije, storytellinga i važnosti medija, pregled vrbovečkog identiteta koji čine kultura i baština, znamenitosti i znamenite osobe, manifestacije, društva i udruge, proizvodi, zatim SWOT analizu grada Vrbovca, istraživanje medijske slike i stavova građana te prijedloge za brendiranje Vrbovca kao destinacije.The town of Vrbovec, which has existed since 1244, is known for its rich history, cultural and entertainment events (especially the festival “Kaj su jeli naši stari”), its traditional gastronomy, the beauty of its surroundings, and its proximity to the capital city. Despite all these advantages, Vrbovec lacks a recognizable and unique brand, which consequently leads to reduced interest from visitors, investors, and potential residents. Vrbovec currently does not have a clear visual identity or a complete strategy for promoting its brand. The aim of this paper was to provide a detailed insight into the town of Vrbovec’s storytelling and core identity elements by examining its media image and the views of its citizens. It can serve as a foundation for developing brand architecture, especially its visual identity and future communication strategies. These efforts should involve all crucial stakeholders – the town administration, the Vrbovec Tourist Board, local hospitality providers and artisan’s associations, and cultural societies. The paper includes a theoretical framework of identity, image, and destination branding, communication, promotion, storytelling, and the importance of media. It also provides an overview of Vrbovec’s identity shaped by culture and heritage, landmarks and notable individuals, events, associations and societies, and local products. The paper also includes a SWOT analysis of the town, research into its media image and public opinion, and suggestions for branding Vrbovec as a tourist destination
The construction of discourse and media framing in the coverage of the 7 October 2023 Hamas attack on Israel: an analysis of BBC, Al Jazeera and Fox News
No full textDiplomski rad bavi se analizom diskursa i medijskog framinga u izvještavanju o napadu Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. godine. Predmet istraživanja su članci objavljeni u trima globalno relevantnim medijima – Al Jazeeri, BBC-u i Fox Newsu – koji svojim izvještavanjem oblikuju javno razumijevanje sukoba. Cilj rada bio je utvrditi na koji način različiti mediji konstruiraju narativ o istom događaju te kakve okvire koriste u predstavljanju aktera, žrtava i uzroka sukoba. Metodološki okvir čini kvalitativna analiza diskursa i framing analiza prema teorijskim postavkama Roberta Entmana i Jamesa Hallahana. Uzorak se sastojao od 14 članaka – sedam s Al Jazeere, tri s BBC-a i četiri s Fox Newsa – objavljenih neposredno nakon napada. Analizirani su dominantni diskurzivni obrasci, ključne riječi, ton izvještavanja i povezani interpretativni okviri. Rezultati pokazuju jasne razlike u medijskom konstruiranju sukoba: Fox News izvještava kroz okvir terorizma i koristi emotivan diskurs s naglaskom na izraelsko stradanje, Al Jazeera naglašava humanitarne posljedice i povijesni kontekst sukoba, dok BBC pokušava održati neutralnost, ali često naglašava izraelske civilne žrtve i sigurnosne aspekte. U ratnim i političkim kontekstima to znači da se framingom odlučuje tko je agresor, a tko žrtva, tko je racionalan vođa, a tko radikal, tko zaslužuje empatiju, a čija se patnja marginalizira. Rad potvrđuje da mediji nisu pasivni prenositelji informacija, već aktivni sudionici u oblikovanju javnog mnijenja. Zaključak naglašava važnost kritičke medijske pismenosti u razumijevanju suvremenih sukoba i globalnih medijskih narativa.This thesis examines discourse and media framing in the coverage of Hamas’s attack on Israel on October 7, 2023. The research focuses on articles published by three globally relevant media outlets – Al Jazeera, BBC, and Fox News – whose reporting plays a significant role in shaping public understanding of the conflict. The aim of the study was to explore how different media construct narratives of the same event and which frames they employ in representing actors, victims, and the causes of the conflict. The methodological framework combines qualitative discourse analysis with framing analysis, based on the theoretical approaches of Robert Entman and James Hallahan. The sample consisted of 14 articles – seven from Al Jazeera, three from BBC, and four from Fox News – published immediately after the attack. The analysis examined dominant discursive patterns, key terms, reporting tone, and interpretative frames. The findings reveal notable differences in media constructions of the conflict: Fox News reports through the frame of terrorism, using an emotional discourse focused on Israeli suffering; Al Jazeera emphasizes humanitarian consequences and the historical context of the conflict; while BBC attempts to maintain neutrality, but often highlights Israeli civilian casualties and security concerns. In wartime and political contexts, framing determines who is portrayed as the aggressor and who as the victim, who is a rational leader and who a radical, who deserves empathy, and whose suffering is marginalized. The study confirms that media are not passive transmitters of information but active agents in shaping public opinion. The conclusion highlights the importance of critical media literacy for understanding contemporary conflicts and global media narratives
The 2025 local elections on social media: communication strategies of the City of Zagreb mayoral candidates
No full textPolitainment je kao pojam u političkim analizama od nedavno postao predmet proučavanja. Ovaj diplomski rad bavi se analizom komunikacijskih strategija kandidata za gradonačelnika Zagreba na lokalnim izborima 2025. godine, s posebnim naglaskom na društvenu mrežu TikTok-a kao ključnu platformu političke komunikacije. Metodom kvalitativne analize sadržaja istraženo je šezdeset najgledanijih videozapisa kandidata, pri čemu su identificirani obrasci autentičnosti, politainmenta i negativnih kampanja. Rezultati istraživanja pokazuju da su se kandidati koristili različitim pristupima: Tomislav Tomašević naglašava profesionalnu produkciju i pozitivnu komunikaciju, dok Marija Selak Raspudić preferira negativnu kampanju i izravno obraćanje biračima. Mislav Herman koristi osobne priče za približavanje gledateljima, dok Davor Bernardić koristi politainment u svrhu postizanja viralnosti na TikTok-u. Ivica Lovrić i Tomislav Jonjić grade strategije na tradicionalnom političkom diskursu bez značajnijeg korištenja politainmenta. Rad zaključuje da TikTok, zahvaljujući svojoj vizualnoj prirodi i algoritamskoj logici, značajno oblikuje suvremenu političku komunikaciju, naglašavajući autentičnost i zabavni karakter politike.This thesis analyses the communication strategies of candidates for the Mayor of Zagreb during the 2025 local elections, with a particular focus on TikTok as a key platform of political communication. Using qualitative content analysis, sixty most-viewed videos of these local elections were examined to identify patterns of authenticity, politainment, and negative campaigning. The findings reveal distinct approaches: Tomislav Tomašević emphasizes professional production and positive messaging, while Marija Selak Raspudić relies on negative campaigning and direct voter engagement. Mislav Herman uses personal stories to endear himself with viewers and Davor Bernardić uses politainment in order to achieve virality on TikTok. Ivica Lovrić and Tomislav Jonjić use traditional political discourse without the apparent need to use politainment. The thesis concludes that TikTok, through its algorithmic logic and visual appeal, significantly shapes contemporary political communication by amplifying authenticity and the entertaining dimension of politics
An analysis of media articles about Aleksandra Prijović from 2022 to 2024
No full textOvaj diplomski rad bavi se analizom medijskih članaka o jednoj od najpopularnijih pjevačica regionalne glazbene scene, Aleksandri Prijović, u razdoblju od 2022. do 2024. godine. Cilj istraživanja bio je utvrditi dominantne narative i diskurzivne strategije kojima mediji u Hrvatskoj i Srbiji oblikuju njezin javni imidž te ispitati u kojoj mjeri ti narativi pridonose kulturnoj normalizaciji turbofolka i redefiniciji popularne glazbe u postjugoslavenskom kontekstu. Teorijski okvir rada temelji se na kritičkoj diskurzivnoj analizi (Fairclough, van Dijk, Wodak), koja promatra jezik kao društvenu praksu i naglašava njegovu ulogu u oblikovanju ideologije, moći i kulturnih vrijednosti. Korpus čini dvadeset članaka s deset najčitanijih portala u Hrvatskoj i Srbiji, a analiza je provedena na razini teksta, diskurzivne prakse i šireg društvenog konteksta. Rezultati pokazuju da se u medijskim prikazima najčešće javljaju diskurzi senzacionalizma i glorifikacije, emocionalne bliskosti i obiteljske legitimacije, kulturne i regionalne normalizacije, tržišne vrijednosti i estradnog luksuza, kao i političke kontroverze i kulturnog konflikta. U hrvatskim medijima dominira diskurz tržišne i kulturne normalizacije, dok srpski mediji naglašavaju senzacionalizam i monumentalnost uspjeha. Prijović se pritom konstruira kao simbol kulturne hibridnosti i regionalnog povezivanja, ali i kao figura koja otvara prostor za ideološke i političke sukobe. Rad zaključuje da je medijska reprezentacija Aleksandre Prijović simptom šire društvene tranzicije u kojoj popularna kultura postaje važan čimbenik oblikovanja identiteta i kulturne pripadnosti.This thesis analyzes media articles about one of the most popular singers on the regional music scene, Aleksandra Prijović, in the period from 2022 to 2024. The aim of the research was to identify the dominant narratives and discursive strategies used by the media in Croatia and Serbia to shape her public image, and to examine the extent to which these narratives contribute to the cultural normalization of turbofolk and the redefinition of popular music in the post-Yugoslav context. The theoretical framework of the thesis is based on critical discourse analysis (Fairclough, van Dijk, Wodak), which treats language as social practice and emphasizes its role in shaping ideology, power, and cultural values. The corpus consists of twenty articles from the ten most widely read online portals in Croatia and Serbia, analyzed at the levels of text, discursive practice, and wider socio-cultural context. The results show that the most common discourses in media representations include sensationalism and glorification, emotional closeness and family legitimation, cultural and regional normalization, market value and show-business luxury, as well as political controversy and cultural conflict. In Croatian media, discourses of market and cultural normalization dominate, while Serbian media highlight sensationalism and the monumental dimension of Prijović’s success. She is thus constructed as both a symbol of cultural hybridity and regional interconnectedness, and as a figure that opens space for ideological and political disputes. The thesis concludes that the media representation of Aleksandra Prijović is a symptom of a broader social transition in which popular culture becomes an important factor in shaping identity and cultural belonging
Feministički pokreti u autokratskim političkim sustavima
No full textU radu se analiziraju feministički pokreti unutar autokratskih političkih sustava, a prikazuju se kroz povijesne i suvremene primjere. Feministički pokreti, iako su do danas izborili brojna prava za žene, i dalje su nužni oblik otpora diskriminirajućim vlastima autokratskih režima gdje žene trpe dodatne oblike opresije. Cilj rada je prikazati kako djeluju feministički pokreti u nedemokratskim sustavima vlasti. Rad objašnjava pojmove feminizma kao ideologije i feminističkih pokreta te autokracije koja se definira kao svaki politički sustav koji je nedemokratski. Analiziraju se četiri države, povijesni primjeri pokazani su na slučaju Hrvatske za vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevine Jugoslavije te Irana do i nakon Islamske revolucije 1979. Suvremeni primjeri su Rusija za vrijeme vlasti Vladimira Putina i Iran u 21. stoljeću. Primjeri prikazuju oblike djelovanja kojim su se koristile u državama gdje su oblici političke participacije ograničeni za cijelo društvo, a pogotovo za žene. Kroz usporedbu povijesnih i suvremenih primjera, rad analizira feminističke pokrete i zbog čega su nužni, koji su ključni izazovi ovakvog djelovanja u autokratskim režimima. U radu su se koristile kvalitativne metode istraživanja što uključuje analizu sekundarnih izvora poput relevantnih knjiga i znanstvenih članaka
Analiza diskursa : Rusija i razlozi iza rata u Ukrajini
No full textOd početka rata u Ukrajini do danas možemo naići na veliku količinu informacija oko ne samo trenutačnog stanja na bojištu, već i uzroka iza samog rata. Ono što je ipak zanimljivo jest razlika u prikazu ratu, te uzroka rata između Zapada i Rusije. Rusija svoje ciljeve opravdava pod okriljem oslobodilačke borbe protiv nacizma u Ukrajini, koji se, navodno, proširio sve do samog vrha političkog centra u Ukrajini. Uzimajući navedeno u obzir, putem ovog rada planiramo provesti analizu diskursa ruskog poimanja rata, njegovog uzroka, te predstavljanja i cenzure informacija širem ruskom stanovništvu. Rad će se uglavnom koristiti medijskim zapisima, te ujedno raznim znanstvenim člancima napisanim na temu navedenog. Kao važan izvor informacija također planiramo provesti analizu diskursa visokih državnih dužnosnika i državnih dokumenata važnih za navedeni rat
Socio-psihološki razlozi poricanja klimatskih promjena
No full textKlimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova suvremenog društva, no unatoč jasnom znanstvenom konsenzusu, značajan dio pojedinaca i skupina i dalje poriče ili umanjuje njihovu ozbiljnost. Socio-psihološki razlozi takvog poricanja mogu se objasniti kroz unutarnje mehanizme i vanjske utjecaje. Psihološki aspekti, poput kognitivne disonance, pristranosti potvrđivanja i psihologije stavova, objašnjavaju zašto pojedinci izbjegavaju neugodne informacije i nastavljaju s obrascima ponašanja koji pridonose negiranju klimatskih promjena. Život u sadašnjosti gdje je konzumerizam važan čimbenik jer oblikuje identitet i vrijednosti otežava prihvaćanje održivih praksi i istina o klimatskim promjenama. Socijalni pritisak, grupna dinamika te uloga kulture, medija i politike vanjski su utjecaji na pojedinca koji dodatno jačaju obrasce poricanja i doprinose stvaranju skepticizma. Rad pokazuje da je razumijevanje ovih procesa ključno za oblikovanje učinkovitih komunikacijskih strategija i javnih politika. Borba protiv poricanja stoga postaje nužan preduvjet za uspješno suočavanje s klimatskom krizom
The Covid-19 pandemic and its impact on the implementation dynamics of projects co-financed under the operational programme competitiveness and cohesion
No full textRad analizira utjecaj pandemije COVID-19 na društveno-gospodarske tokove u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na provedbu projekata sufinanciranih iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. U teorijskom dijelu prikazan je širi društveno-ekonomski kontekst pandemije, njezin utjecaj na gospodarstvo Republike Hrvatske te ključne mjere potpore uvedene radi očuvanja stabilnosti.
Empirijski dio rada temelji se na anketnom istraživanju provedenom na reprezentativnom uzorku voditelja projekata iz jedinica lokalne samouprave i javnih zdravstvenih ustanova tercijarne razine. Rezultati pokazuju uspješnost poduzetih mjera, no prema stavovima ispitanika postoji prostor za poboljšanje, osobito u dijelu administrativnog rasterećenja i osiguranja financijske likvidnosti.
Na temelju provedenih analiza predložene su preporuke za daljnje jačanje otpornosti sustava provedbe EU projekata, s naglaskom na fleksibilnost pravila, pravovremenu komunikaciju s korisnicima te sustavno praćenje rizika, kako bi se u budućim izvanrednim okolnostima osigurala kontinuirana i učinkovita realizacija programskih ciljeva.This study analyzes the impact of the COVID-19 pandemic on socio-economic flows in the Republic of Croatia, with particular emphasis on the implementation of projects co-financed under the Operational Programme Competitiveness and Cohesion. The theoretical part presents the broader socio-economic context of the pandemic, its impact on Croatia's economy, and the key support measures introduced to maintain stability.
The empirical part of the study is based on a survey conducted on a representative sample of project managers from local government units and tertiary-level public health institutions. The results indicate the effectiveness of the measures taken; however, according to respondents, there is room for improvement, especially regarding administrative simplification and the provision of financial liquidity.
Based on the analyses conducted, recommendations are proposed for further strengthening the resilience of the EU project implementation system, with an emphasis on rule flexibility, timely communication with beneficiaries, and systematic risk monitoring, in order to ensure continuous and efficient achievement of program objectives under future exceptional circumstances
American foreign policy in presidential campaigns and President Donald Trump's first term in office
No full textPovratkom predsjedničke administracije Donalda Trumpa u Bijelu kuću, ponovno se aktualizira interes istraživača i šire javnosti za analizom raznih aspekata njegove nekarakteristične politike, a u kontekstu nestabilne geopolitičke situacije prije svega njegove vanjske politike. Stoga, rad analizira vanjsku politiku predsjednika Donalda Trumpa i daje odgovor na pitanja: „Na koji je način Trumpova politika prema međunarodnim organizacijama odstupala od prethodnih predsjedničkih administracija?“, kao i „Je li Trumpova vanjska politika predstavljala diskontinuitet ili transformaciju dugoročnih američkih interesa u svijetu“. Ovaj rad donosi sveobuhvatan pregled tradicionalnih škola američke vanjske politike te pokušava smjestiti Donalda Trumpa u jednu od njih, a uz to je prikazuje i glavne prioritete Trumpova vanjskopolitičkog djelovanja. Analiza niza izvornih dokumenata te usporedba programa političkih stranaka, kao i retorika Donalda Trumpa i niza Demokratskih kandidata, pokazala je kako je stvarno došlo do značajne promjene prioriteta američke vanjske politike, kao i samog načina postizanja američkih interesa u svijetu. Uz to, rad stvara temelj i otvora mogućnost za daljnja istraživanja i analize ove teme.With the return of Donald Trump's presidential administration to the White House, there is renewed interest among researchers and the broader public in analyzing various aspects of his uncharacteristic policies — particularly his foreign policy — in the context of an unstable geopolitical situation. Therefore, this paper analyzes President Donald Trump's foreign policy and seeks to answer the questions: "In what ways did Trump's policy toward international organizations deviate from previous presidential administrations?" and "Did Trump's foreign policy represent a break from or a transformation of long-term American interests in the world?" This paper provides a comprehensive overview of traditional schools of American foreign policy and attempts to place Donald Trump within one of them. It also outlines the main priorities of Trump’s foreign policy actions. Through an analysis of numerous original documents, a comparison of political party platforms, and the rhetoric of Donald Trump and various Democratic candidates, the research shows that there has indeed been a significant shift in the priorities of American foreign policy, as well as in the methods used to pursue U.S. interests globally. Additionally, the paper lays the foundation and opens the door for further research and analysis on this topic
A comparison of international sanctions in the foreign policy of the Trump and Biden administrations
No full textSjedinjene Američke Države su u posljednjih nekoliko godina svoj fokus djelovanja stavile na meku moć i mehanizme međunarodnih sankcija, unatoč vodećoj poziciji u vojnim kapacitetima. Nove promjene na geopolitičkoj sceni i promjenama u polarnosti dovodi u pitanje opstanak američke hegemonije. Kako se u javnosti sve češće govori o mehanizmima sankcija, potrebno je usporediti kako pojedini američki predsjednici koriste svoje ovlasti. Osim tradicionalnih vojnih i diplomatskih sankcija (oružje, ograničenje na kretanje stanovništva, dužnosnici i sl.) danas u globaliziranom svijetu i duboko umreženoj tržišnoj ekonomiji, financijske odnosno gospodarske sankcije preuzele su prvenstvo u sredstvima odmazde. Sankcije služe kao mehanizam u diplomaciji kako bi se promijenio tijek politike neke države ili zaustavio ratni sukob bez upotrebe fizičke sile. Postavlja se pitanje koliko su međunarodne sankcije učinkovite, a kako bi se mogao adekvatno mjeriti učinak, usporedbu je potrebno napraviti u okvirima istih političkih funkcija i na istim primjerima (državama). U radu se upravo uspoređuju mandati i politike Donalda Trumpa i Joe Bidena koji su vrlo često koristili navedene mehanizme za vrijeme svojih mandata.The United States has, in recent years, shifted its focus toward soft power and mechanisms of international sanctions, despite its leading position in military capacities. The recent changes in the geopolitical scene and shifts in polarity raise questions about the survival of American hegemony. As the public increasingly discusses sanctions mechanisms, it is necessary to compare how individual U.S. presidents utilize their powers. In addition to traditional military and diplomatic sanctions (such as weapons, restrictions on the movement of people, officials, etc.), in today's globalized world and deeply interconnected market economy, financial and economic sanctions have taken precedence as means of retaliation. Sanctions serve as a tool in diplomacy to change the course of a country's politics or to stop a war conflict without the use of physical force. The question arises as to how effective international sanctions are, and in order to adequately measure their impact, comparisons should be made within the same political functions and examples (countries). This paper specifically compares the terms and policies of Donald Trump and Joe Biden, who frequently employed these mechanisms during their terms