2611 research outputs found
Sort by
Euro-Atlantic approaches to crisis management: impact on the security policy of Croatia
No full textPristupanje Republike Hrvatske Sjevernoatlantskom savezu (NATO) i Europskoj uniji (EU) značajno je unaprijedilo nacionalni sigurnosni sustav kroz implementaciju euroatlantskih standarda i obveza, no istodobno je istaknulo nedostatke u integraciji kriznog menadžmenta. Hrvatska se suočava s prijetnjama i rizicima koji često nadilaze njezine kapacitete te zahtijevaju prekograničnu suradnju i koordinirano djelovanje. Istraživanje polazi od pretpostavke da je međuresorno koordiniran sustav kriznog upravljanja, usklađen s NATO i EU standardima, ključan za otpornost države i učinkovitu zaštitu nacionalnih interesa. Predmet istraživanja obuhvaća analizu integracije euroatlantskih pristupa u hrvatski sigurnosni okvir, procjenu njihove implementacije te identificiranje izazova u prilagodbi međunarodnim normama. Teorijsko-metodološki okvir rada čini kombinacija institucionalne teorije, teorije novog institucionalizma i teorije kriznog menadžmenta, uz primjenu kvalitativne analize sadržaja, komparativne analize i mrežne analize radi cjelovitog sagledavanja utjecaja euroatlantskih organizacija na hrvatski pristup kriznom menadžmentu te prilagodbe nacionalnog sustava međunarodnim sigurnosnim standardima. Očekivani rezultati trebali bi ukazati na potrebu strateških promjena u sigurnosnoj politici Hrvatske radi pune integracije euroatlantskih normi. Potpuna usklađenost s operativnim smjernicama NATO-a i EU povećala bi učinkovitost odgovora na krizne situacije, stratešku autonomiju te razinu sigurnosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Takva razina integracije omogućila bi optimalno korištenje dostupnih resursa, bržu razmjenu informacija i učinkovitiju koordinaciju između nacionalnih i međunarodnih institucija. Osim toga, unaprijeđeni sustav kriznog menadžmenta osnažio bi preventivne kapacitete države, smanjio ranjivost na nove sigurnosne prijetnje i povećao povjerenje građana u sposobnost institucija. Na međunarodnoj razini, Hrvatska bi kroz aktivnije sudjelovanje u zajedničkim operacijama i inicijativama dodatno učvrstila svoj položaj pouzdanog i proaktivnog partnera unutar euroatlantskog sigurnosnog okvira.Croatia's accession to the North Atlantic Treaty Organization (NATO) and the European Union (EU) has significantly enhanced the national security system through the implementation of Euro-Atlantic standards and obligations, while simultaneously highlighting shortcomings in crisis management integration. Croatia faces threats and risks that often exceed its capacities, requiring cross-border cooperation and coordinated action. The research starts from the assumption that an interagency-coordinated crisis management system, aligned with NATO and EU standards, is essential for the country's resilience and the effective protection of national interests. The subject of the research encompasses an analysis of the integration of Euro-Atlantic approaches into Croatia's security framework, an assessment of their implementation, and the identification of challenges in adapting to international norms. The theoretical and methodological framework of the paper combines institutional theory, new institutionalism theory, and crisis management theory, applying qualitative content analysis, comparative analysis, and network analysis to comprehensively examine the influence of Euro-Atlantic organizations on Croatia's approach to crisis management and the adaptation of the national system to international security standards. The expected results should point to the need for strategic changes in Croatia's security policy to achieve full integration of Euro-Atlantic norms. Full compliance with NATO and EU operational guidelines would increase the effectiveness of crisis response, strategic autonomy, and the level of security at both the national and international levels. Such a level of integration would enable optimal use of available resources, faster information exchange, and more efficient coordination between national and international institutions. Furthermore, an improved crisis management system would strengthen the state's preventive capacities, reduce vulnerability to new security threats, and increase citizens' trust in the ability of institutions. At the international level, through more active participation in joint operations and initiatives, Croatia would further consolidate its position as a reliable and proactive partner within the Euro-Atlantic security framework
Budućnost ratovanja - case study Ukrajine i Bliskog istoka
No full textTema ovog rada biti će analiza razvoja ratovanja kroz povijest s ciljem dokazivanja hipoteze da se priroda rata ne mijenja s odmakom vremena, nego da su jedino tehnologija i kontekst u kojemu se ratovi vode ti koji se mijenjaju. Rad će dati prikaz razvoja ratovanja od 1. i 2. svjetskog rata preko GWOT-a (Global war on terror) pa sve do današnjih aktualnih sukoba poput Ukrajine i Bliskog istoka. U kontekstu svakog sukoba biti će analizirane promjene u strategijama, tehnologijama i načinu vođenja rata s ciljem prikazivanja kako se strateške, političke i tehnološke okolnosti mijenjaju ali suština rata ostaje ista. Rad će se dotaknuti novih modernih prijetnji poput terorizma, bespilotnih vozila i informacijskog te cyber ratovanja s ciljem prikazivanja načina na koji se moderan rat vodi. Kao glavni primjer koristit će se aktualni sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku (prvenstveno Izrael i Palestina) koji će poslužiti kao studija slučaja na temelju kojeg će se u zaključnom dijelu rada potvrditi ili opovrgnuti postavljena hipoteza
Dokumentarna reportaža : problematika pomoćnika u nastavi u Hrvatskoj
No full textFokus ovog završnog rada bio je istražiti svakodnevnu ulogu pomoćnika u nastavi u inkluzivnom obrazovanju, s posebnim naglaskom na odnose koje ostvaruju s učenicima s teškoćama i s redovnim učiteljima. Cilj je bio prikazati stvarni značaj pomoćnika u nastavi te osvijestiti javnost o važnosti njihove prisutnosti u razredu jer se do sada u medijima ova tema obrađivala uglavnom iz administrativno-pravnog gledišta. Ovu je temu bilo vrijedno istražiti jer su pomoćnici u nastavi često zanemareni dio hrvatskoga obrazovnog sustava, osobito u javnosti i medijima gdje se o njima rijetko govori izvan konteksta nesigurnih radnih uvjeta. Ovakvo istraživanje moglo bi doprinijeti boljem razumijevanju javnosti ovoga dijela pedagoškog rada unutar odgojno-obrazovnog sustava. Istraživanje se temeljilo na intervjuima s pomoćnicima, učenicima i učiteljima uz audiovizualni kreativni pristup kroz televizijsku reportažu. Odabir ove forme omogućio je da se tema prikaže i informativno i emotivno, pružajući gledatelju neposredan uvid u iskustva osoba uključenih u proces inkluzije. Kroz snimke svakodnevice, neverbalnu komunikaciju i izravne izjave sudionika, reportaža je prenijela poruku o ulozi pomoćnika kao neizostavne podrške učenicima s teškoćama. Rezultat istraživanja pokazuje da pomoćnici u nastavi imaju ključnu ulogu u ostvarivanju inkluzije, unatoč brojnim izazovima poput nedostatka edukacije, neadekvatnog radnog statusa i nedovoljne institucionalne podrške. Uspješna suradnja s učiteljima i jasno definirane uloge unutar razredne zajednice pokazali su se kao važni faktori za napredak učenika. Kroz ovaj proces stečeno je dublje razumijevanje o kompleksnosti uloge pomoćnika kao i o potrebi da se njihov doprinos prepozna. Uočen je značaj etičnog izvještavanja o ranjivim skupinama te važnost novinarske odgovornosti u oblikovanju javne percepcije
Medijska reprezentacija LGBT+ osoba – pregled normi i znanstvenih istraživanja
No full textOvaj rad daje teorijski pregled zakonodavnog okvira zaštite prava LGBT+ osoba te znanstvenih istraživanja o medijskoj reprezentaciji LGBT+ osoba. Hrvatska se kao članica međunarodnih organizacija obvezala poštovati njihove konvencije koje, između ostalog, spominju prava LGBT+ osoba. Osim toga sami hrvatski zakoni prepoznaju osobe različitog rodnog identiteta ili spolne orijentacije te ih štite od diskriminacije. U radu je istaknut nedostatak znanstvenih istraživanja o medijskoj reprezentaciji LGBT+ osoba u Hrvatskoj te da taj posao zapravo obavlja civilno društvo i LGBT+ udruge ili organizacije. Oni izdaju publikacije i priručnike za novinare kako bi se o LGBT+ osobama moglo izvještavati korektno i bez diskriminacije, stereotipizacije ili marginalizacije. S obzirom na to da recentna istraživanja Europske unije i dalje pokazuju nedostatak povjerenja LGBT+ osoba u Hrvatskoj u institucije kada se oni susretnu s diskriminacijom i nasiljem, u radu su nabrojane LGBT+ udruge u Hrvatskoj koje u takvim slučajevima pružaju pomoć
Podcasts about Sports in Croatia
No full textOvaj rad analizira razvoj i prisutnost sportskih podcasta u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na popularnost i utjecaj ovog formata na sportsko novinarstvo. Kroz teorijski pregled pojma podcasta i njegovog globalnog razvoja, rad zatim prikazuje širenje podcast kulture u Hrvatskoj. U drugom dijelu analizirani su najistaknutiji sportski podcasti, uključujući A1 Nogometni Podcast, podcast Utakmicu po utakmicu, Tribina podcast, podcast Sportskih novosti te Ofenziva podcast. Istraženi su tematski okviri, pristup sportskoj analizi i odnos s publikom. Nalazi pokazuju da sportski podcasti nude prostor za neformalniji i dublji oblik analize tematike, te da postaju značajan dodatak tradicionalnim sportskim medijima. Zaključno, podcasti predstavljaju fleksibilan i sve popularniji medijski oblik koji mijenja način na koji publika konzumira sportske sadržaje
Prilagodba Europskoj uniji i europeizacija hrvatske politike
No full textUtjecaj Europske unije na hrvatsku politiku. Kako direktive Europske unije utječu na društvo Hrvatske u krajnjem slučaju. Koliko je europska refoormacija hrvatske politike utjecala na društveni, pravni, ekonomski i politički razvoj
Dinamika polarizacije : religija kao faktor podjela u hrvatskom društvu
No full textOvaj rad istražuje dinamiku polarizacije u hrvatskom društvu s posebnim naglaskom na ulogu religije. Polazeći od teorijskih pristupa sekularizaciji, javnoj religiji i identitetskoj politici, analizirano je kako Katolička Crkva kroz povijest i suvremenost oblikuje društvene procese, vrijednosne sukobe i političke rasprave. Posebna pozornost posvećena je odnosu između religijskog i nacionalnog identiteta te generacijskom jazu između tradicionalnih i liberalnih vrijednosti. Rad pokazuje da religija u hrvatskom kontekstu nije samo privatna stvar vjere, nego i snažan javni i politički čimbenik koji izravno utječe na oblikovanje identiteta i društvenih podjela. Zaključak je da religija u Hrvatskoj ostaje snažan društveni faktor koji može djelovati i integrativno i dezintegrativno, ali u praksi najčešće pojačava postojeće podjele
Izvještavanje o ratu u Ukrajini : pitanje novinarske nepristranosti
No full textRatno izvještavanje izrazito je važna grana novinarstva, grana u kojoj je možda najteže ostati objektivan. S obzirom na mnoge izazove, često je izazovno provjeriti informacije do kraja i u današnjem, suvremenom, vremenu, raditi taj posao na pošten i kvalitetan način. Neki od njih jesu umjetna inteligencija, građansko novinarstvo, namjerno ciljanje novinara čime pokušaji ušutkivanja različitim sredstvima. Ovaj rad istražuje izazove s kojima se ratni reporteri susreću, njihova iskustva terena te sličnosti i razlike u toj grani novinarstva tijekom aktualnog rata između Rusije i Ukrajine, i prije 30 godina, u vrijeme Domovinskog rata. Kroz teorijski dio rada objašnjen je razvoj ratnog novinarstva kroz povijest, uloga koju sada u tom poslu imaju moderne tehnologije, društvene mreže i građansko novinarstvo koje se posljedično razvilo, a onda doživjelo velik zamah upravo nakon početka rata u Ukrajini. Fokus je na pitanju objektivnosti novinara, odnosno podrazumijeva li emocionalna distanciranost od teme objektivnost. Također, rad istražuje je li objektivnost dostižna u apsolutno svakoj situaciji i umanjuje li emocionalna uključenost kvalitetu izvještavanja. Ovaj rad vezan je za kratkometražni dokumentarni film “Not a normal job” u kojem su kroz intervjue i panel raspravu prikazana iskustva troje ukrajinskih i troje hrvatskih ratnih reportera. Poseban fokus stavljen je na njihove unutarnje dileme, odnosno balans između objektivnosti i prenošenja istine koja u toj vrsti posla rijetko može biti potpuno objektivna. Rad kroz pismeni i istraživački dio te onaj audiovizualni daje pregled razvoja ratnog novinarstva te izazove koji su došli razvojem, ali i konkretna iskustva stvarnih ljudi koji taj posao rade ili su ga radili u prošlosti
Televizijska reportaža : Muškarci u plesu
No full textAudiovizualni rad, televizijska reportaža Muškarci u plesu prati prati priče dvojice mladih muškaraca, Marka Marića – studenta suvremenog plesa na Akademiji dramske umjetnosti i Nika Pavića – profesionalnog nogometaša, kroz njihove osobne susrete s plesom. Mark govori o tome kako je kroz dramski studio otkrio ples i odlučio mu se profesionalno posvetiti, Niko otkriva kako je ples zavolio još u osnovnoj školi, a kasnije ga koristio i u profesionalnom sportu kao sredstvo za razvijanje koordinacije i okretnosti. Audiovizualni rad prenosi priču dok pisani dio rada sadrži sinopsis i detalje razvoja televizijske reportaže, njezinu strukturu i scenarij (tv tekst priloga), pripremu (treatment), istraživanje teme, opis i povezanost odabranih lokacija snimanja te predstavljanje sugovornika priloga
Uloga društvenih mreža u protestnoj mobilizaciji
No full textOvaj rad istražuje ulogu društvenih mreža u protestnoj mobilizaciji kroz analizu načina na koje društvene mreže pridonose i osnažuju nastanak, širenje i uspjeh modernih društvenih pokreta. Glavni cilj rada je odgovoriti na istraživačko pitanje: koja je uloga društvenih mreža u prosvjednoj mobilizaciji? Teorijski okvir rada se temelji na konceptu "connective action" Benneta i Segerberga (2012) te on objašnjava da dijeljenje putem društvenih mreža mijenja način kako aktivizam funkcionira, te na teoriji slabih veza (Ganovetter, 1973) gdje se pokazuje važnost poznanika u širenju bitnih informacija između drugačijih društvenih skupina. Metodologija uključuje pregled literature iz knjiga, znanstvenih članaka kao i akademskih repozitorija. Analizirani su primjeri Me Too pokreta, Tuniske revolucije, prosvjeda u Južnoj Koreji, Marša znanosti, #SpasiMe pokreta te nereda u Los Angelesu kako bi se istražili slučajevi različitih političkih i kulturnih pozadina. Nalazi ukazuju na to da društvene mreže omogućuju instantno širenje informacija i da omogućuju stvaranje osjećaja zajedništva između različitih korisnika. Rad također naglašava potrebu korištenja offline i online protestnih aktivnosti kako bi sam društveni pokret bio uspješan i kako bi se postigle dugoročne promjene. U zaključku se ističe da postoje i određeni izazovi poput dezinformacija, manipulacije informacijama kao i površnog sudjelovanja korisnika