2611 research outputs found
Sort by
Uloga nevladinih udruga u okolišnim prosvjedima
No full textU ovome radu analizirani su prosvjedi za okoliš iz perspektiva financiranja, uloge prosvjednika i uloge vlade. Analizom literature pregledano je kako su ekološke udruge nastajale i razvijale se u Hrvatskoj i svijetu te s kojim se teškoćama one danas nose. Navedeni su primjeri važnih ekoloških akcija, kao i najpoznatijih udruga i njihovog djelovanja. U radu je utvrđeno da ekoloških udruga u Hrvatskoj i svijetu djeluje sve više, ali njihov utjecaj nije svugdje isti. Najveći problem s kojim se nose je financiranje, a sredstva prikupljaju ponajviše iz donacija. Utjecaj im se proširio sa samih akcija na obrazovanje građana. Velikim zagađenjem Zemlje uloga ekoloških udruga postaje sve važnija u poticanju građana i internacionalnih vlada za promjenom navika i zakona
Ratno izvještavanje na primjeru rata u Ukrajini
No full textU ovome se radu analizira izvještavanje o ratu između Rusije i Ukrajine u Ukrajini. Rad nastoji istaknuti elemente propagande kojima se ruski, ukrajinski, ali i zapadni mediji služe. Kod izvještavanja o ovome ratu glavno je obilježje brzina, odnosno što prije plasirati određenu vijest čime nerijetko u javnost dospiju i netočni podaci
Analiza medijskih narativa i oblikovanja javnog mnijenja o hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji : Slučaj: Euro 2024.
No full textOvaj završni rad obrađuje temu međuodnosa PR-a i medija u sferi sporta, na primjeru nastupa hrvatske nogometne reprezentacije na Europskom prvenstvu 2024. godine. Fokus je i na narativima koji prate reprezentaciju i izbornika Zlatka Dalića, kao i utjecaju medija i odnosa s javnošću na stvaranje istoga. Mediji Index, 24sata i Sportske novosti imaju različite strukture i povijest, te kao takvi djeluju na drugačije načine u prikazivanju hrvatske nogometne reprezentacije, ali dijele funkciju odražavanja prevladavajućeg mišljenja i brigu o stvaranju širokog dijapazona sadržaja, dok PR nastoji uvažiti želje i javnosti i HNS-a. Cilj je prikazati načine operiranja obiju profesija i glavne diskurse koji prevladavaju u medijskom prostoru, te objasniti privrženost hrvatske javnosti prema nogometnoj reprezentaciji, koja se očituje i izvan same sportske sfere
Novinarstvo i političko djelovanje Miroslava Krleže
No full textOvaj rad bavi se istraživanjem Krležinih eseja i tekstova, proučavanjem njegovog novinarskoga stila te povezivanjem novinarskog djelovanja i političkih stavova s njegovim dramskim tekstovima. Smatran je za vrlo oštrog kritičara, jer je pisao bez cenzure te bez brige o tome kakve posljedice mu takav način pisanja može donijeti. Svojim je tekstovima najviše kritizirao malograđansko društvo koje je po njemu, slijepo slijedilo pravila nadležnih, uz to kritizirao je i licemjerje vlade te nacionalizam. Smatrao je da se javnosti treba prenositi istina, kakva god bila, a njegov cilj bio je građane potaknuti na kritičko promišljanje. Upravo zbog njegove oštrine i iskrenosti često je bio zabranjivan i kritiziran, a neki su njegovo pisanje smatrali i prijetnjom. Takvom vrstom djelovanja utjecao je na mlađu populaciju te pridonio razvoju polemičkog novinarstva. Većina njegovih dramskih likova ocrtava njegovo unutarnje razmišljanje i stavove prema tadašnjoj situaciji u svijetu i položaju potlačenih slojeva društva. Smatrao je da su rat i nasilje čovjekov najveći neprijatelj te da većina problema tadašnjeg vremena dolazi upravo zbog ljudske pohlepnosti i licemjerja. Ovim završnim radom postavlja se pitanje može li se novinarstvom i književnošću utjecati na stavove pojedinaca te kako oni reagiraju na Krležin polemički stil novinarskog pisanja. Isto tako, mogu li novinarstvo i književnost kao dvije odvojene sfere koristiti jedna drugoj i međusobno se nadopunjavati. U tadašnje vrijeme smatralo se da Krleža svojim načinom pisanja krši tradicionalne norme te previše izlazi iz već postavljenih okvira. Tadašnja publika nije bila naviknuta na takvu vrstu izvještavanja, problemi su se sustavno prešućivali, neugodna pitanja bila su potiskivana, istina je bila zanemarena, a Krleža je želio prekinuti šutnju i razotkriti prikrivene istine
Analysis of gender roles on the example of YouTube videos for young people created by JoomBoos
No full textIdeje o muškosti i ženskosti prisutne su u svakodnevnoj interakciji, pa tako i u medijima. Plasirane su kao oprečne ideje koje se međusobno isključuju i rezerviraju određene stvari i ponašanja za pripadnike grupa. Moderno doba s naglim razvojem tehnologije, posebice društvenih mreža, podrazumijevaju naglu promjenu aktera na medijskoj sceni u kojoj digitalni kreatori preuzimaju vodstvo. Predmet analize ovog rada je platforma JoomBoos koja je poznata po praćenju trendova i razvijanju sadržaja medijske kuće u skladu s njima. Koristeći in-house influencere kao promotore njihovih vrijednosti zaslužni su za stvaranje mišljenja i spoznaja o svijetu kod mlade publike. Metoda korištena u istraživanju je multimodalna analiza diskursa jer se bavi analizom video sadržaja jednog kreatora. Za analizu je odabrano pet najgledanijih videa iz serijala Pidžama Talks i pet najgledanijih serijala #nemozes. Istraživanje je za ciljk imalo saznati ima li razlike u prikazivanju muškosti i ženskosti u video sadržaju te na koji način. Zaključno, rad uviđa kako doista ima razlike u prikazivanju ideja muškosti i ženskosti. Mediji kao izvor informacija i spoznaja o svijetu imaju veliku ulogu u formiranju mišljenja mladih ljudi koji konzumiraju taj sadržaj, stoga je ključno istražiti koje se to ideje o muškosti i ženskosti plasiraju mladima te na koji način.Ideas about masculinity and femininity are present in everyday interaction, including in the media. They are marketed as conflicting ideas that are mutually exclusive and reserve certain things and behaviors for members of groups. The modern age with the rapid development of technology, especially social networks, implies a sudden change of actors on the media scene in which digital creators take the lead. The subject of this paper's analysis is the JoomBoos platform, which is known for following trends and developing the media company's content in accordance with them. Using in-house influencers as promoters of their values, they are responsible for creating opinions and knowledge about the world among the young audience. The method used in the research is multimodal discourse analysis because it deals with the analysis of the video content of one creator. The five most viewed videos from the series Pidžama Talks and the five most viewed from the series #nemozes were selected for analysis. The research intends to showcase whether there is a difference in the portrayal of masculinity and femininity in video content and in what way. In conclusion, the paper recognizes that there are indeed differences in the presentation of the ideas of masculinity and femininity. The media, as a source of information and knowledge about the world, play a major role in forming the opinions of young people who consume this content, so it is crucial to investigate what ideas about masculinity and femininity are being marketed to young people and in what way
Penal Policy and Prison System of the Republic of Croatia
No full textU radu su obrađeni podaci kretanja i stanja kriminaliteta te promjena kaznene politike s ciljem utvrđivanja utjecaja na promjene i prilagodbe unutar zatvorskog sustava. Kaznena politika je puno šire pitanje od zakonodavnih okvira kažnjavanja propisanih Kaznenim zakonom, ali politika kažnjavanja u pogledu primjene kaznenopravnih okvira i izbora sankcija značajno utječe na stanje u zatvorskom sustavu. Prenapučenost kaznenih ustanova, posebno u zatvorenim uvjetima, u pitanje dovodi uvjete koji su potrebni za osiguravanje svrhovitog boravka zatvorenika u zatvorima, odnosno kaznionicama kao i mogućnost organiziranog provođenja aktivnosti usmjerenih na ostvarenje glavne svrhe izdržavanja kazne zatvora. Isti negativan učinak ostvaruje se i nepopunjavanjem planiranih radnih mjesta unutarnjih ustrojstvenih jedinica kaznenih ustanova. Nepovoljan odnos broja zatvorenika na jednog službenika pravosudne policije dodatno utječe na povećanje sigurnosnih rizika i spremnost na potrebne reakcije u održavanju discipline i stege, a samim time i na stvaranje sigurnih uvjeta za provođenje svih aktivnosti. Usprkos svim pokazateljima blagosti kaznene politike, broj zatvorenika se u posljednje dvije godine ponovo povećava i premašuje smještajne kapacitete zatvorskog sustava. Najzastupljenija izrečena kaznenopravna sankcija je uvjetna kazna zatvora, a u slučaju izricanja bezuvjetne kazne zatvora, u visini od šest do dvanaest mjeseci.The paper deals with data on trends, the state of criminality and changes in penal policy to determine the impact of changes and adaptations within the prison system. The penal policy is a much broader issue than the legislative frameworks of punishment prescribed by the Penal Code. Still, the policy of punishment concerning the application of criminal legal frameworks and the choice of sanctions significantly affects the situation in the prison system. The overcrowding of penal institutions, especially in closed conditions, calls into question the conditions necessary to ensure the purposeful stay of prisoners in penal institutions, as well as the possibility of organized implementation of activities aimed at achieving the main purpose of serving a prison sentence. The same negative effect is achieved by not filling the planned workplaces of the internal organizational units in prisons. The unfavorable ratio of the number of prisoners to one judicial police officer additionally affects the increase in security risks and the readiness for the necessary reactions in maintaining discipline, thus creating safe conditions for implementing all activities. Despite all the indicators of the mildness of the penal policy, the number of prisoners has increased again in the last two years. It exceeds the accommodation capacity of the prison system. The most commonly pronounced criminal sanction is a suspended prison sentence and in the case of an unconditional prison sentence, ranging from six to twelve months
The role of institutions in the economic development of EU regions
No full textOvaj rad istražuje čimbenike regionalnog razvoja Europske unije, s posebnim naglaskom na ulogu institucija. Analizom 169 europskih regija ispituje se povezanost između formalnih i neformalnih institucija te ekonomske razvijenosti, koristeći najnovije baze podataka. Rezultati pokazuju da neformalne institucije, konkretno društveno povjerenje i bridging dimenzija socijalnog kapitala, imaju pozitivan i statistički značajan učinak na BDP po stanovniku europskih regija danas, dok kvaliteta upravljanja, kao mjera formalnih institucija, nije pokazala značajan utjecaj. Nalazi istraživanja tako potvrđuju teorijsku pretpostavku o važnosti socijalnog kapitala za ekonomski rast. Viša razina društvenog povjerenja kao i veća participacija građana u civilnim udruženjima smanjuju transakcijske troškove te na taj način potiču ekonomski razvoj. Zaključuje se da institucije, naročito one neformalne, mogu dijelom objasniti današnje razlike u ekonomskoj razvijenosti europskih regija.This paper investigates the factors influencing regional development in the European Union, with a particular focus on the role of institutions. By analysing 169 European regions, it examines the relationship between formal and informal institutions and economic development using the latest available datasets. The results indicate that informal institutions—specifically social trust and the bridging dimension of social capital—have a positive and statistically significant effect on GDP per capita of European regions today. In contrast, the quality of government, as a measure of formal institutions, does not show a significant impact. The findings thus support the theoretical assumption that social capital plays an important role in economic growth. Higher levels of social trust and greater involvement in civic associations contribute to lower transaction costs, thereby fostering economic development. Overall, the study suggests that institutions, particularly informal ones, help explain the existing disparities in economic performance across European regions
The role of peace agreements under the jurisdiction of the United Nations from 1991 to 2001 in ending conflicts - establishment of an empirically based typology
No full textU ovom doktorskom radu istražuje se uloga mirovnih sporazuma pod nadležnošću UN-a od 1991. do 2001. godine u okončanju sukoba. U istraživanju se detaljnije proučavaju različiti aspekti uloge mirovnih sporazuma koje je UN imao u razdoblju od 1991. do 2001. godine, s posebnom usmjerenošću na četiri pokazatelja: tip rata, dizajn sporazuma, ishod sukoba te način završetka sukoba. Autor razvija empirijski utemeljenu tipologiju mirovnih sporazuma, koristeći te pokazatelje kao važne kriterije za klasifikaciju. Analizira se razdoblje nakon Hladnog rata s naglaskom na sukobe, promjene u geopolitici, etničke sukobe, građanske ratove i međudržavne ratove. Razdoblje od 1991. do 2001. godine odabrano je zbog globalnih promjena, prije svega, raspada Sovjetskog Saveza te porasta međunarodnih intervencija. To je razdoblje u kojem su UN imali važnu ulogu u posredovanju, uspostavi mirovnih misija, pružanju humanitarne pomoći te promicanju demokracije. Autor analizira političke, društvene i gospodarske uvjete te istražuje političke čimbenike mirovnih sporazuma. Rad istražuje teoriju mirovnih sporazuma, naglašavajući njihovu ulogu u legalizaciji mira i uspostavljanju pravila među suprotstavljenim stranama. Proučava se važnost mirovnih sporazuma te analizira načine rješavanja sporova vezanih uz njihovu primjenu sporazuma. Odlučujuće je istaknuti da kvaliteta dizajna mirovnog sporazuma utječe na uspješnost i trajnost mira. Rad uvodi „tipološku teoriju mirovnih sporazuma“ kao novi pristup, razlikujući različite vrste sporazuma i istražujući njihovu učinkovitost u suvremenim sukobima. Postavlja se nekoliko hipoteza, uključujući one o povezanosti kvalitete dizajna s dugotrajnošću mira. Bitno je napomenuti da se istraživanje fokusira na desetljeće s početka 1990-ih kako bi se zadržao naglasak na određenim događajima i dinamikama spomenutog vremenskog okvira.This doctoral thesis examines the role of peace agreements under the authority of the UN from 1991 to 2001 in ending the conflict. The research examines in more detail various aspects of the role of peace agreements that the UN had in the period from 1991 to 2001, with a special focus on four indicators: type of war, design of the agreement, outcome of the conflict and the way the conflict ended. The author develops an empirically based typology of peace agreements, using these indicators as important criteria for classification. The period after the Cold War is analyzed with an emphasis on conflicts, changes in geopolitics, ethnic conflicts, civil wars and interstate wars. The period from 1991 to 2001 was chosen because of global changes, primarily the collapse of the Soviet Union and the rise of international interventions. This is the period in which the UN played an important role in mediation, establishing peace missions, providing humanitarian aid and promoting democracy. The author analyzes the political, social and economic conditions and investigates the political factors of peace agreements. The paper explores the theory of peace agreements, emphasizing their role in legalizing peace and establishing rules between opposing parties. The importance of peace agreements is studied and the ways of resolving disputes related to their application of the agreement are analyzed. It is decisive to point out that the quality of the design of the peace agreement affects the success and durability of the peace. The paper introduces the "typological theory of peace agreements" as a new approach, distinguishing different types of agreements and investigating their effectiveness in contemporary conflicts. Several hypotheses are put forward, including those about the relationship between design quality and the longevity of peace. It is important to note that the research focuses on the decade from the beginning of the 1990s in order to keep the emphasis on certain events and dynamics of the mentioned time frame
Geopolitics of fire : from historical civilizations to modern geopolitical conflicts
No full textPožari su kroz povijest igrali ključnu ulogu u oblikovanju ljudskih zajednica, omogućujući tehnološki napredak, društvenu povezanost i prilagodbu okolišu. Njihova uporaba u kuhanju, obradi alata i transformaciji krajolika omogućila je širenje ljudskih zajednica i razvoj složenijih društvenih struktura. U suvremenom kontekstu, požari su postali značajan faktor u geopolitičkim sukobima, gdje se koriste kao alat političke manipulacije i destabilizacije, osobito u osjetljivim regijama. Povezanost požara s klimatskim promjenama dodatno povećava njihovu učestalost i intenzitet, što se ogleda u porastu megapožara diljem svijeta. Ovi požari ne samo da ugrožavaju sigurnost hrane i izazivaju migracije, već imaju i dalekosežne prekogranične posljedice, što je vidljivo u slučajevima poput "haze krize" u jugoistočnoj Aziji. Primjeri poput požara u Amazoniji 2019. godine ističu kako njihova pojava dodatno komplicira političke odnose i upravljanje prirodnim resursima. Upravljanje požarima zahtijeva integrirani pristup koji uključuje međunarodnu suradnju, tehnološke inovacije i lokalnu edukaciju. Razvijene zemlje mogu pružiti ključnu financijsku i tehnološku podršku ugroženim regijama, dok globalni sporazumi poput Pariškog sporazuma imaju potencijal smanjiti utjecaj klimatskih promjena na učestalost požara. Također, pošumljavanje, održivo gospodarenje šumama i prilagodba poljoprivrednih praksi ključni su za smanjenje rizika. Požari predstavljaju kompleksan fenomen koji oblikuje međunarodne odnose, izaziva sigurnosne prijetnje i zahtijeva učinkovite globalne politike kako bi se smanjile njihove razorne posljedice.Throughout history, fires have played a crucial role in shaping human communities, enabling technological advancements, social cohesion, and environmental adaptation. Their use in cooking, tool production, and landscape transformation facilitated the expansion of human settlements and the development of more complex social structures. In the modern context, fires have become a significant factor in geopolitical conflicts, where they are used as tools of political manipulation and destabilization, particularly in sensitive regions. The connection between fires and climate change further increases their frequency and intensity, as evidenced by the rise of megafires worldwide. These fires not only threaten food security and trigger migration but also have far- reaching cross-border consequences, as seen in cases like the "haze crisis" in Southeast Asia. Examples such as the Amazon fires in 2019 highlight how their occurrence complicates political relations and the management of natural resources. Fire management requires an integrated approach that includes international cooperation, technological innovation, and local education. Developed countries can provide critical financial and
technological support to vulnerable regions, while global agreements such as the Paris Agreement have the potential to mitigate the impact of climate change on fire frequency. Additionally, reforestation, sustainable forest management, and the adaptation of agricultural practices are key to reducing fire risks. Fires represent a complex phenomenon that shapes international relations, poses security threats, and demands effective global policies to mitigate their destructive impacts
The relationship between Latin America and China in the 21st century
No full textOvaj rad analizira odnose između Latinske Amerike i Narodne Republike Kine u 21. stoljeću, s posebnim naglaskom na političke, gospodarske i geopolitičke dimenzije suradnje. Tijekom posljednjih desetljeća, veze između ovih dviju regija značajno su ojačale, što je dovelo do rastuće međusobne ovisnosti i utjecaja na međunarodnoj sceni. Gospodarski aspekt odnosa uključuje intenzivnu trgovinu prirodnim resursima te kineske investicije u infrastrukturu, energetiku i rudarstvo, koje doprinose razvoju Latinske Amerike, ali istovremeno izazivaju zabrinutosti zbog ekoloških i socijalnih posljedica. Geopolitički, Kina koristi inicijative poput Inicijative Pojas i put (BRI) kako bi proširila svoj utjecaj u regiji, dok se diplomatska suradnja dodatno jača kroz bilateralne posjete i sudjelovanje u regionalnim organizacijama. Rad također razmatra izazove ovih odnosa, uključujući ekonomsku ranjivost, pitanja transparentnosti i geopolitičke napetosti.This paper analyzes relations between Latin America and the People’s Republic of China in the 21st century, with a particular focus on the political, economic, and geopolitical dimensions of cooperation. Over the past decades, ties between the two regions have strengthened significantly, leading to growing interdependence and influence on the international stage. The economic aspect of the relationship includes intensive trade in natural resources and Chinese investments in infrastructure, energy, and mining, which contribute to the development of Latin America but at the same time raise concerns about environmental and social consequences. Geopolitically, China is using initiatives such as the Belt and Road Initiative (BRI) to expand its influence in the region, while diplomatic cooperation is further strengthened through bilateral visits and participation in regional organizations. The paper also examines the challenges of these relations, including economic vulnerability, transparency issues, and geopolitical tensions