2611 research outputs found
Sort by
Making decisions on purchasing L'Adria products based on influencer marketing
U suvremenom digitalnom okruženju, influenceri ili utjecajne osobe postaju važan komunikacijski kanal između brendova i publike. Cilj ovog rada je istražiti percepciju potrošača s naglaskom na psihološki aspekt koji proizlazi iz influencerskog načina komuniciranja brenda L'ADRIA, osobnosti influencera i načina na koji društvene mreže oblikuju stavove publike. Također, ovim radom nastoji se pridonijeti boljem razumijevanju suvremenih komunikacijskih strategija koje se koriste u kontekstu brendiranja i influencerskog marketinga. Rad pruža uvid u pojmove brendiranja, uloge brenda u odlučivanju o kupnji, pozicioniranja brenda, psihološke aspekte potrošnje, kao i ulogu influencera u suvremenim komunikacijskim strategijama. Metodološki dio temelji se na anketnom istraživanju provedenom među publikom različitih dobnih skupina koji su upoznati s brendom L'ADRIA. Rezultati istraživanja su pokazali postoji pozitivna povezanost između povjerenja u influencere i sklonosti kupnji proizvoda temeljem njihovih preporuka, dok hipoteze vezane uz dob i razinu prihoda nisu u potpunosti potvrđene. Većina ispitanika iskazala je neutralan stav prema influencerima, što ukazuje na potrebu za dodatnim istraživanjem razine angažiranosti i stvarnog utjecaja influencera na donošenje odluke o kupnji.In today’s digital environment, influencers have become an important communication channel between brands and their audiences. The goals of this thesis is to explore consumer perception with an emphasis on the psychological aspects arising from the influencer-based communication style of the L’ADRIA brand, the personalities of the influencers themselves, and the way social media shapes audience attitudes. Furthermore, this work seeks to contribute to a better understanding of contemporary communication strategies used in the context of branding and influencer marketing. The work provides an overview of key concepts such as branding, the role of the brand in the decision-making process, brand positioning, psychological aspects of consumption, as well as the role of influencers in modern communication strategies. The methodological part of the research is based on a survey conducted among individuals of different age groups familiar with the L’ADRIA brand. The results show a positive correlation between trust in influencers and the likelihood of purchasing products based on their recommendations, while hypotheses related to age and income level were not fully confirmed. Most respondents expressed a neutral attitude towards influencers, indicating the need for further research into the level of engagement and the actual impact influencers have on consumer purchasing decisions
The role and types of influencers in public relations
U ovom radu opisan je utjecaj uloge influencera i tipologija influencera u kontekstu odnosa s javnošću, s posebnim naglaskom na autentičnost i procjenu uspjeha kampanje. Povijesna evolucija marketinga kroz influencere je analizirana — od blogova i ranog oblika YouTubea do današnjih dominantnih platformi poput Instagrama i TikToka. Influenceri se kategoriziraju prema dosegu (nano, mikro, makro, mega), a u radu su iznesene prednosti i nedostatci s nekim dobrim primjerima stvarnih kampanja. Posebna važnost pridaje se ulozi autentičnosti u komunikaciji prema publici i učincima toga na komunikacijske namjere u odnosima s pratiteljima i brendovima. Rad obuhvaća i alate za analizu i odabir influencera te metrike uspjeha kampanje, i kvalitativne i kvantitativne. Ova istraživanja zaključuju da su autentičnost i pažljiv odabir suradnje, kao i odgovarajuće strategije, ključni za postizanje pozitivnog imidža brenda i odnosa s ciljanom publikom.In this thesis the impact of influencers and their typology is described within the context of public relations, with special emphasis on authenticity and campaign success evaluation. The historical evolution of influencer marketing is analyzed — from blogs and the early form of YouTube to today’s dominant platforms such as Instagram and TikTok. Influencers are categorized according to their reach (nano, micro, macro, mega), and the paper presents both advantages and disadvantages, supported by examples of real-life campaigns. Special importance is given to the role of authenticity in communication with the audience and its effect on communication goals in relationships with followers and brands. The paper also includes tools for influencer analysis and selection, as well as both qualitative and quantitative campaign success metrics. These findings conclude that authenticity, careful collaboration selection, and appropriate strategies are essential for building a positive brand image and fostering strong relationships with the target audience
Kosovo and the international community: from support in institution-building to limitations in membership of international organizations
Kosovo nakon prethodno izrazito burnoga perioda 2008. godine usvaja Deklaraciju o neovisnosti. Ujedinjeni narodi, a kasnije i EULEX značajni su akteri međunarodne zajednice koji nastoje pomoći Kosovu u institucionalnoj izgradnji i stabilizaciji. Međunarodna pomoć bila je usmjerena ka pravosudnom sustavu, policiji i carini kako bi se u tim područjima osigurala neovisnost i osposobilo stručno osoblje za samostalno djelovanje. Za Kosovo je važno međunarodno priznanje i članstvo u međunarodnim organizacijama. Unutar postojeće literature otvara se prostor za dodatno istraživanje pomoći međunarodne zajednice koja je bila usmjerena ka institucionalnoj izgradnji kosovskih institucija. Stoga je ovo istraživanje deskriptivna studija slučaja u kojoj će se primjenom kvalitativne analize nastojati odgovoriti na istraživačko pitanje. U ovome istraživanju glavno istraživačko pitanje glasi: Na koji je način međunarodna zajednica sudjelovala u procesu institucionalne izgradnje i uspostave pravnog poretka na Kosovu nakon proglašenja neovisnosti 2008. godine? Dok se kao drugo istraživačko pitanje postavlja: Je li Kosovo prepoznato kao ravnopravan subjekt međunarodnih odnosa od strane međunarodne zajednice? Analizom primarnih i sekundarnih izvora podataka dat će se odgovor na istraživačka pitanja te procijeniti uspješnost djelovanja međunarodne zajednice.After an extremely turbulent period in 2008, Kosovo adopted the Declaration of Independence. The United Nations, and later EULEX, are important actors of the international community striving to help Kosovo in institutional building and stabilization. International aid was directed towards the judicial system, police and customs in order to ensure independence in these areas and to train professional staff to operate autonomously. International recognition and membership in international organizations are important for Kosovo. The existing literature leaves room for further research into the assistance provided by the international community towards the institutional building of Kosovo's institutions. Therefore, this research is a descriptive case study in which qualitative analysis will be used to answer the research question. In this study, the main research question is: In what way did the international community participate in the process of institutional construction and establishment of the legal order in Kosovo after the declaration of independence in 2008? While the second research question is: Is Kosovo recognized as an equal subject of international relations by the international community? The analysis of primary and secondary sources of data will seek to answer the research questions and evaluate the success of the international community’s efforts
Penal policy as a tool of the communist regime's ideology: a comparative analysis of punishment of political prisoners in Croatia (1945-1990)
Rad se bavi kaznenom politikom Socijalističke Republike Hrvatske u razdoblju od 1945. do 1990. godine, analizirajući ju kao instrument ideološke kontrole unutar Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Polazišna hipoteza rada jest da je kaznena politika, iako formalno usklađena s međunarodnim pravom, razvila specifične institucionalne mehanizme i prakse usmjerene očuvanju socijalističke ideologije i poretka, osobito u obračunu s političkim neistomišljenicima i nacionalističkim tendencijama. Metodološki, rad se temelji na studiji slučaja SR Hrvatske, uz kvalitativnu analizu primarnih izvora (ustavi i kazneni zakoni) i sekundarne literature (znanstveni radovi, memoari zatvorenika), te na komparativnom prikazu triju kaznenih ustanova – Golog otoka, Stare Gradiške i Lepoglave. S druge strane, teorijski okvir oslanja se na Michela Foucaulta i njegovu genealogiju moći, Giorgioa Agambena i poimanje izvanrednog stanja, odnosno golog života te koncept totalnih institucija Ervinga Goffmana. Povijesno-ideološki pregled prikazuje konsolidaciju komunističke vlasti nakon 1945., raskid sa Staljinom 1948. te razvoj samoupravnog socijalizma kao specifičnog političko-ekonomskog modela, nastojeći pokazati da je, unatoč deklarativnom distanciranju od sovjetskog modela i relativnoj političkoj liberalizaciji, represija prema političkim protivnicima i nacionalnim pokretima (posebno tijekom i nakon Hrvatskog proljeća) ostala ključan mehanizam održanja režima. Analiza zakonodavnog okvira otkriva nepreciznost formulacija temeljnih ustavno-pravnih normi koje su se odnosile na političke prijestupe, što je kao posljedicu imalo političku instrumentalizaciju pravosuđa i velike sudske procese, a komparativni prikaz zatvorskih ustanova zatim ukazuje na različite, ali ideološki usklađene metode represije. U konačnici, zaključci rada potvrđuju da je kaznena politika SR Hrvatske bila duboko prožeta ideološkim ciljevima. U tom kontekstu, zatvorski sustav služio je ne samo kao represivni aparat nego i kao mehanizam preoblikovanja identiteta i ponašanja političkih protivnika, u skladu s vizijom „poželjnog“ socijalističkog građanina, što potvrđuje i komparativna analiza triju odabranih kaznenih ustanova.The paper explores the penal policy of the Socialist Republic of Croatia in the period from 1945 to 1990, analysing it as an instrument of ideological control within the Socialist Federal Republic of Yugoslavia. The main hypothesis of the paper is that Croatian penal policy, although formally aligned with international law, developed specific institutional mechanisms and practices aimed at preserving socialist ideology and order, especially in dealing with political dissenters and nationalist tendencies. Methodologically, the paper is based on a case study of the SR Croatia, with a qualitative analysis of primary sources (constitution and penal codes) and secondary literature (scientific works, prisoners' memoirs), and on a comparative overview of three penal institutions – Goli otok, Stara Gradiška and Lepoglava. On the other hand, the theoretical framework relies on Michel Foucault and his genealogy of power, Giorgio Agamben and the notion of the state of exception and bare life, as well as Erving Goffman's concept of total institutions. The historical-ideological overview shows the consolidation of communist power after 1945, the Tito- Stalin split in 1948, and the development of socialist self-management as a specific political-economic model, attempting to show that, despite the declarative distancing from the Soviet model and relative political liberalization, repression of political opponents and national movements (especially during and after the "Croatian Spring") remained a key mechanism for maintaining the regime. The analysis of the legislative framework reveals the imprecision of the formulations of the fundamental constitutional-legal norms that referred to political offenses, which resulted in the political instrumentalization of the judiciary and large-scale court trials, while the comparative overview of prison institutions then points to different, but ideologically aligned methods of repression. Ultimately, the conclusions of the paper confirm that the penal policy of the SR Croatia was deeply imbued with ideological goals. In this context, the prison system served not only as a repressive apparatus but also as a mechanism for reshaping the identity and behaviour of political opponents, in accordance with the vision of the “desirable” socialist citizen, as confirmed by a comparative analysis of the three selected penal institutions
Civil society as a political community in Ancient Greece
Cilj ovog rada je prikazati shvaćanje polisa kao koinonia politikē u klasičnoj grčkoj filozofskoj misli, gdje se poseban naglasak stavlja na Aristotelovu Politiku i na Ustav Atenski. Polazišna točka je u rekonstrukciji pojmovnog okvira unutar kojega Grci razmatraju političko, uključujući ideje zajedničkog dobra, građanstva, sudjelovanja, odgoja (paideia) i vrline, te pravno-institucionalne arhitekture koje taj okvir čine djelotvornim, poput skupština, vijeća, sudova, mehanizama odgovornosti, fiskalnih instrumenata i obrazaca javne rasprave. Kombinirajući pojmovnu analizu, institucionalno-povijesni i hermeneutički pristupi, u radu se iznosi teza: politička stabilnost antičkoga poretka temelji se prije svega na ideji paideie i ideji nomosa, a ne na ravnoteži interesa ili ekonomskim poticajima koji se nalaze unutar zajednice. Kroz rad se razmatra kako se temeljne vrijednosti antičke političke misli poput vrline (aretē), razboritosti (phronēsis) i građanskog prijateljstva (philia) preobražavaju u konkretne institucionalne zahtjeve za obrazovanjem i političkim sudjelovanjem. Prikazom pravnih mehanizama poput dokimasie, euthynai, nomothesie, graphe paranomon i ostrakizma koji služe kao alati za discipliniranje i ograničavanje govora, sprječavaju frakcijske sukobe (stasis) i služe kao čuvari ustavnog poretka (politeia). Naglasak je na razlikovanju oikonomikē i chrēmatistikē kao i na ulozi fiskalnih liturgija koje pretvaraju privatno bogatstvo u javnu dužnost. Sustavna isključenja (žena, robova, meteka) analiziraju se kao temeljni uvjet mogućnosti potpune participacije Aristotelova građanina, gdje se pokazuje kako njihova isključenost omogućuje visoki stupanj političke uključenosti unutar ograničenog okvira punopravnih članova antičke zajednice. Rad pokazuje da se polis ne može poistovjetiti s modernim pojmom građanskog društva (societas civilis), jer antička politička zajednica nije bila zamišljena kao država nasuprot pojedinca, nego kao jedinstvena zajednica usmjerena prema ostvarenju dobrog života (eu zên).The aim of this paper is to present the understanding of polis as koinonia politikē in classical Greek philosophical thought, with particular emphasis on Aristotle's Politics and the Constitution of the Athenians. The starting point is the reconstruction of the conceptual framework within which the Greeks considered politics, including the ideas of the common good, citizenship, participation, education (paideia) and virtue, and the legal-institutional architecture that made this framework effective, such as assemblies, councils, courts, accountability mechanisms, fiscal instruments and patterns of public debate. Combining conceptual analysis, institutional-historical and hermeneutical approaches, and the paper puts forward the thesis: the political stability of the ancient order was based primarily on the idea of paideia and the idea of nomos and not on the balance of interests or economic incentives found within the community. The paper examines how the fundamental values of ancient political thought, such as virtue (aretē), prudence (phronēsis), and civic friendship (philia), are transformed into concrete institutional demands for education and political participation. It presents legal mechanisms such as dokimasia, euthynai, nomothesia, graphe paranomon, and ostracism, which serve as tools for disciplining and restricting speech, preventing factional conflicts (stasis), and serving as guardians of constitutional order (politeia). The emphasis is on the distinction between oikonomikē and chrēmatistikē, as well as on the role of fiscal liturgies that transform private wealth into public duty. Systematic exclusions (of women, slaves, meteka) are analysed as a fundamental condition for the possibility of full participation of Aristotle's citizen, showing how their exclusion enables a high degree of political involvement within the limited framework of full members of the ancient community. The paper shows that the polis cannot be identified with the modern concept of civil society (societas civilis), because the ancient political community was not conceived as a state opposed to the individual, but as a unified community directed towards the achievement of the good life (eu zên)
Political education and political participation of youth: perspectives of changes in Croatian education
Svrha ovog diplomskog rada je utvrditi ulogu i značaj građanskog odgoja i obrazovanja te njegov utjecaj na političku participaciju mladih. Rad se fokusira na novu obrazovnu reformu prema kojoj se satnica nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo u gimnazijskim programima smanjuje, dok se u srednjim strukovnim školama ukida u potpunosti, čime se postavlja pitanje na koji način će mladi u Republici Hrvatskoj steći zadovoljavajuću razinu političke pismenosti koja je, prema dosadašnjim istraživanjima, na zabrinjavajuće niskoj razini. Također, postavlja se pitanje na koji način će Republika Hrvatska kroz obrazovni sustav osigurati pripremu mladih za aktivno građanstvo i jesu li fakultativni alternativni oblici poučavanja odgovarajuća zamjena nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo. Kvantitativnom analizom provjeravalo se je li spol prediktor razlika u stavovima o političkom obrazovanju i participaciji (H1) te je li studijska godina prediktor razine kritičnosti prema srednjoškolskom političkom obrazovanju (H2). Utvrđeno je kako spol nije značajan prediktor osim u pitanjima koja su vezana uz sudjelovanje u političkim raspravama i razumijevanju pojmova, dok se studijska godina pokazala značajnom samo kod varijable koja provjerava aktivno sudjelovanje u političkim procesima. Analiza provedenih intervjua ukazuje na suglasnost među ispitanicima da je političko obrazovanje nedovoljno zastupljeno, da satnica i sadržaj postojećeg kurikuluma nisu dostatni te da alternativni oblici obrazovanja ne mogu zamijeniti sustavno poučavanje u školama. Zaključuje se kako je, unatoč razvojnom potencijalu političkog i građanskog odgoja i obrazovanja, nužna sustavna i kvalitetna provedba. Na temelju ovog istraživanja otvara se prostor za daljnja istraživanja usmjerena na razvoj nastavnih kurikuluma i modernizaciju metodike nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo.The purpose of this thesis is to determine the role and significance of civic education and its impact on the political participation of young people. The paper focuses on the new educational reform according to which the number of teaching hours for the subject Politics and Economy in gymnasium programs is reduced, while in vocational secondary schools it is completely abolished. This raises the question of how young people in the Republic of Croatia will acquire a satisfactory level of political literacy which, according to previous research, is at a worryingly low level. Furthermore, it raises the issue of how the Republic of Croatia, through its education system, will ensure the preparation of young people for active citizenship and whether optional alternative forms of teaching are an adequate substitute for the subject Politics and Economy. A quantitative analysis was conducted to test whether gender is a predictor of differences in attitudes toward political education and participation (H1), and whether the year of study is a predictor of the level of critical evaluation of secondary school political education (H2). Findings show that gender is not a significant predictor except in questions related to participation in political debates and the understanding of concepts, while the year of study proved significant only in relation to active participation in political processes. The analysis of conducted interviews indicates a consensus among respondents that political education is insufficiently represented, that the number of hours and the content of the existing curriculum are inadequate, and that alternative forms of education cannot replace systematic teaching in schools. It is concluded that despite the developmental potential of political and civic education, systematic and high-quality implementation is necessary. Based on this research, there is room for further studies focused on curriculum development and modernization of teaching methodology for the subject Politics and Economy
Digital nostalgia and the music industry: the case of Azra and Johnny Štulić
Ovaj rad analizira odnos između autorskih prava, digitalne distribucije glazbe i fenomena digitalne nostalgije kroz studiju slučaja Branimira Štulića i glazbene skupine Azra. U radu je korištena kvalitativna metoda s provedenim polustrukturiranim intervjuima s različitim generacijama obožavatelja i pravnom stručnjakinjom. Cilj istraživanja je shvatiti kako publika doživljava Štulićevu odluku o povlačenju s digitalnih platformi te kako se njegove pjesme reinterpretiraju u suvremenom digitalnom okruženju. Posebna pažnja posvećena je analizi autorskih i srodnih prava u hrvatskom kontekstu te ulozi institucija poput ZAMP-a i Croatie Recordsa. Kroz kombinaciju teorijskog okvira političke ekonomije medija i koncepta digitalne nostalgije rad pokazuje kako Štulićev primjer otvara šira pitanja o dostupnosti kulturne baštine, komercijalizaciji sjećanja i granicama autorske kontrole u digitalnoj eri. Rezultati istraživanja pokazuju da publika, iako emocionalno vezana uz Štulićeva djela, često ne razumije pravne i ekonomske aspekte autorskih prava, što dodatno produbljuje jaz između umjetničke kontrole i očekivanja suvremenih digitalnih korisnika.This thesis analyzes the relationship between copyright, digital music distribution, and the phenomenon of digital nostalgia through a case study of Branimir Štulić and the band Azra. The research employs a qualitative method, using semi-structured interviews with different generations of fans and a legal expert. The aim of the study is to understand how audiences perceive Štulić’s decision to withdraw from digital platforms and how his songs are reinterpreted in today’s digital environment. Special attention is given to the analysis of copyright and related rights in the Croatian context and the role of institutions such as ZAMP and Croatia Records. By combining the theoretical framework of the political economy of media and the concept of digital nostalgia, the thesis demonstrates how Štulić’s case raises broader questions about the accessibility of cultural heritage, the commercialization of memory, and the limits of authorial control in the digital era. The findings show that although audiences are emotionally attached to Štulić’s works, they often lack understanding of the legal and economic aspects of copyright, which further deepens the gap between artistic control and the expectations of contemporary digital users
Usporedba britanskog i španjolskog kolonijalizma u Amerikama
Cilj ovog rada je istražiti razlike i sličnosti između britanskog i španjolskog kolonijalizma u Amerikama, s fokusom na njihove političke, ekonomske i društvene modele vladavine. Analizira se način osvajanja i upravljanja kolonijama, uključujući centraliziranu španjolsku administraciju naspram britanskog modela samoupravnih kolonija. Posebna pažnja posvećena je odnosu prema autohtonom stanovništvu, ulozi religije te ekonomskim sustavima. Rad također istražuje dugoročne posljedice kolonijalnih politika na političke institucije i društveni razvoja Sjedinjenih Američkih Država kao i država Latinske Amerike. Kroz usporedbu analizu, rad nastoji objasniti kako su različiti kolonijalni pristupi oblikovali modernu geopolitiku američkog kontinenta
Ekonomski izazovi i međunarodna dugovanja Dubrovačke Republike
Dubrovačka Republika poznata je po svojoj trgovačkoj i pomorskoj moći, te diplomaciji. Zbog specifične geografske i političke pozicije između Mletačkog i Osmanskog Carstva, Dubrovnik je bio prisiljen održavati neutralnost i izbjegavati izravne sukobe. Upravo zbog tog političkog balansa, kao i zbog činjenice da je trgovina jedna od najvažnijih izvora prihoda u Republici, često su posezali za vanjskim financiranjem. Dok se suočavala s mnogobrojnim ekonomskim izazovima tijekom svoje povijesti, jedan od ključnih čimbenika u održavanju njezinog suvereniteta i stabilnosti bili su međunarodni zajmovi. Iako su međunarodni zajmovi pomagali održavanju Dubrovnika u vrijeme velikih političkih turbulencija, oni su također postavili temelje za dugoročne izazove te se postavlja pitanje jesu li i na koji način novčane obaveze Dubrovačke Republike utjecale na njen razvoj
Energetska sigurnost u politici moći : slučaj Europske unije i Ruske Federacije
U radu se objašnjava kako plinska trgovina s Ruskom Federacijom utječe na energetsku sigurnost zemalja članica Europske unije. Koristeći pojam asimetrične međuovisnosti daje se uvid u odnose EU i Rusije kroz povijest. Poseban naglasak se stavlja na pokušaje diversifikacije nabavnih pravaca i samodostatnosti od strane članica Europske unije nakon eskalacije rusko-ukrajinskog konflikta u veljači 2022. godine. Za analizu su korištene kao primjer koje su još u prošlom desetljeću pokazivale ogromnu ovisnost o ruskom plinu, međutim vrlo brzo su infrastrukturnim projektima i partnerstvima smanjile tu ovisnost. Istraživačko pitanje na koje se pokušava odgovoriti je: u kojoj mjeri je ovisnost o ruskom prirodnom plinu oblikovala odnose moći između Europske unije i Ruske Federacije te na koji su način procesi diversifikacije opskrbnih izvora doprinijeli jačanju energetske sigurnosti i otpornosti Europske unije