2611 research outputs found
Sort by
Privatisation of political communication during election campaigns in interviews published on the daily newspapers websites vecernji.hr and jutarnji.hr
No full textPrivatizacija politike fenomen je prisutan u Hrvatskoj od 2000-ih godina kada su se odvijale prve digitalne političke kampanje. Zbog specifične hrvatske političke povijesti nije izražena pojava u medijima, ali je posebno zanimljiva kada se pojavljuje u predizbornim kampanjama u kojima je cilj promocija kandidata. U izbornoj promociji specifičnu ulogu ima novinarski intervju kojim se omogućava da se političkim akterima izravno postavljaju pitanja od javnog interesa. Također, intervjui postaju važan kanal putem kojeg političari strateški šalju poruke i predstavljaju sebe biračima. Predmet istraživanja ovog diplomskog rada je uloga privatnog života u predizbornim političkim intervjuima na online portalima. Političari su, naime, skloni eksponirati svoj privatni život s ciljem humaniziranja svoje javne slike. Istraživanje je provedeno analizom sadržaja političkih intervjua na portalima jutarnji.hr i vecernji.hr, a obuhvatilo je kampanje za parlamentarne, predsjedničke i europarlamentarne izbore u razdoblju od 2019. do 2024. godine. Analizirano je ukupno 59 političkih intervjua koji sadrže elemente privatnog života političara. Kreirana je analitička matrica kojom je postavljeno 36 varijabli, a istraženi su elementi grafičke opreme intervjua, način na koji se privatizacija politike oblikuje i obilježja jezičnog diskursa političara. Korištena je i metoda strukturiranog intervjua s novinarima koji imaju iskustva u intervjuiranju političara na portalima. Novinari su ispitani o načinu provedbe političkog intervjua, izazovima s kojima se susreću tijekom procesa, svojim viđenjima privatnog života političara, ulozi neformalnog jezika te o postupcima autorizacije sadržaja. Istraživanjem su dobiveni nalazi o elementima privatnog života političara u predizbornim intervjuima, ali i uvid u to kako novinari oblikuju političke intervjue imajući u vidu profesionalne standarde, komercijalne interese i sadržajne strategije.The privatization of politics is a phenomenon present in Croatia since the 2000s, when the first digital political campaigns took place. Due to Croatia's specific political history it hasn't been widely present in the media, but it becomes particularly relevant in pre-election campaigns aimed at promoting candidates. In electoral promotion, journalistic interviews play a specific role, allowing journalists to directly ask politicians questions of public interest, while at the same time interviews become an important channel through which politicians strategically communicate their messages and present themselves to voters. The subject of this master’s thesis is the role of private life in pre-election political interviews published on online portals. Politicians are, in fact, inclined to expose aspects of their private lives in order to humanise their public image. The research was conducted through content analysis of political interviews on the portals jutarnji.hr and vecernji.hr, covering campaigns for parliamentary, presidential, and European parliamentary elections between 2019 and 2024. A total of 59 political interviews containing elements of politicians’ private lives were analysed. An analytical matrix was created with 36 variables, and the study examined structural elements in the interviews, the ways in which the privatisation of politics is shaped and the characteristics of politicians’ linguistic discourse. In addition, the method of structured interviews was used with journalists experienced in interviewing politicians for online portals. The journalists were asked about the process of conducting political interviews, the challenges they face during the process, their views on politicians’ private lives, the role of informal language, and the procedures of content authorisation. The research produced findings on elements of politicians’ private lives in pre-election interviews, as well as insights into how journalists shape political interviews, taking into account professional standards, commercial interests, and content strategies
Media generations and the perception of commercial visual communication in the Croatian media environment
No full textOvaj rad istražuje povezanost medijskih generacija, medijskih repertoara i komercijalne komunikacije u suvremenom hrvatskom medijskom okruženju. Teorijski okvir rada temelji se na Mannheimovoj teoriji generacija, koja generaciju definira kroz zajedničke povijesne i kulturne okolnosti te iskustvo prvog kontakta s novim medijskim sadržajima. Uzima se u obzir koncept medijskih repertoara Heppa i Hasebrinka, koji objašnjavaju složene obrasce kombiniranja različitih medijskih platformi. Također se naglašava prisutnost komercijalne vizualne komunikacije u digitalnom prostoru, koja prelazi okvire tradicionalnog oglašavanja i uključuje participativne i transmedijske formate. Cilj rada je analizirati kako različite generacije u Hrvatskoj percipiraju i interpretiraju medijske sadržaje i komercijalne poruke te kako ti obrasci odražavaju šire društvene i kulturne procese. Metodološki, rad se temelji na kvalitativnom istraživanju provedenom metodom fokus grupa, što omogućuje dublji uvid u generacijske razlike i obrasce korištenja medija.This thesis explores the relationship between media generations, media repertoires, and commercial communication in the contemporary Croatian media environment. The theoretical framework is based on Mannheim’s theory of generations, which defines a generation through shared historical and cultural circumstances as well as the experience of first contact with new media content. It also incorporates Hepp and Hasebrink’s concept of media repertoires, which explains the complex patterns of combining different media platforms. In addition, the study highlights the presence of commercial visual communication in the digital space, which goes beyond traditional advertising to include participatory and transmedia formats. The aim of the research is to analyze how different generations in Croatia perceive and interpret media content and commercial messages, and how these patterns reflect broader social and cultural processes. Methodologically, the study is based on qualitative research conducted through focus groups, providing deeper insights into generational differences and media use patterns
Komparativna analiza Njemačke i Hrvatske : Utjecaj ekonomske krize 2008. godine
No full textOvaj rad analizira utjecaj globalne financijske krize 2008. godine na mlade na tržištu rada u Hrvatskoj i Njemačkoj tijekom i nakon krize kroz komparativnu analizu. Gleda se razdoblje od 2006. godine do 2024. godine te se koriste podaci iz Eurostata. Istražuje se to kroz indikatore nezaposlenosti mladih, opći troškovi rada i NEET stopa. Osim toga uspoređuju se mehanizmi koje Njemačka i Hrvatska koriste za vrijeme i nakon krize kako bi se odredilo koji su mehanizmi najviše pomogli mladima na tržištu rada
(Ne)suočavanje s nasljeđem Domovinskog rata : politike sjećanja na "Oluju"
No full textRad se fokusira na tematiku suočavanja s nasljeđem Domovinskog rata, pri čemu je konkretan naglasak stavljen na operaciju Oluja, odnosno događaje koji su uslijedili tijekom i neposredno nakon nje. U prvom dijelu prikazani su uzroci (to jest pozadina), tijek i posljedice navedene operacije, s tim da se posebna pažnja posvećuje zločinima počinjenima nad srpskim civilnim stanovništvom na području nekadašnje tzv. Republike Srpske Krajine. Drugi dio posvećen je suprotstavljenim interpretacijama Oluje u Hrvatskoj, odnosno različitim diskursima vezanim uz istu, a koji se kreću od narativa legitimne i nužne oslobodilačke akcije do kritičkih pogleda koji ukazuju na počinjenje etničkog čišćenja. U radu se pokazuje da društvenim i političkim diskursom i dalje dominira svojevrsna herojska slika Oluje, dok se pitanje zločina (a naročito potencijalnog etničkog čišćenja), umnogome prešućuje ili banalizira. Zaključuje se da je Hrvatska učinila određene pomake u priznavanju „tamnih strana“ operacije, no sustavno suočavanje s prošlošću i dalje ostaje nedovoljno, posebice u pogledu procesuiranja ratnih zločina i izgradnje kolektivne odgovornosti
Postizanje mira u postkonfliktnim društvima : komparativna analiza građanskih ratova u Libanonu i Iraku
No full textKoristeći teorijski okvir Johana Galtunga, ovaj rad istražuje procese postizanja mira u postkonfliktnim društvima Bliskog Istoka. Kroz komparativnu analizu građanskih ratova u Libanonu i Iraku prikazuje same sukobe te mehanizme koji su se koristili kako bi se izgradilo i pomirilo društvo nakon sukoba. Koje su sličnosti, a koje razliku u procesima postizanja mira nakon ta dva sukoba istraživačko je pitanje na koje rad odgovara
Utjecaj migracija na hrvatsko gospodarstvo
No full textOvaj rad analizira utjecaj migracija na hrvatsko gospodarstvo s naglaskom na tržište rada, zapošljavanje, potrošnju i gospodarski rast. Cilj je istražiti kako migracijski procesi oblikuju ekonomske tokove u Hrvatskoj, uključujući njihove potencijalne prednosti, ali i izazove za gospodarstvo te društvo u cjelini
Geoeconomic strategies of the USA and China: between integration and fragmentation
No full textOvo istraživanje izrazito je relevantno u današnjem svijetu kada smo svjedoci kako se države međusobno natječu i koriste razne alate kako bi postigle svoje ciljeve. Analiza američkog i kineskog odlaznog FDI-a donosi pregled njihovih geoekonomskih strategija i kako koriste sam FDI kao najvažniji geoekonomski alat. Budući da se ove dvije države od pamtivijeka, suptilno ili eksplicitno, natječu za globalni tron, bitno je prikazati razlike u načinu na koji to rade, a to donosi ovo istraživanje kroz analizu odlaznog FDI-a dviju država. Empirijska analiza provedena je komparacijom odlaznog FDI-a SAD-a i Kine kroz razdoblje od 2008. do 2023. godine, promatrajući geografsku strukturu ulaganja i sektore koje preferiraju, te kako su globalni poremećaji i događaji u tom razdoblju utjecali na strukturu i kvantitetu odlaznog FDI-a. Rezultati istraživanja pokazali su da obje države koriste FDI kao alat za postizanje svojih ciljeva i da on nije isključivo ekonomski alat, već da je jako isprepleten sa političkim i strateškim ciljevima država. Razlikuju se jedino u načinu na koji ulažu i kako i kamo usmjeravaju svoj kapital. SAD tu predstavlja jedan liberalni, tržišni model, dok se Kina više uklapa u geoekonomski okvir i odnos principal-agent, gdje je principal država, a agent kompanije koje ulažu. U kineskom slučaju one su u velikoj mjeri pod kontrolom države i usmjeravane od strane države, dok su američke takoreći skroz slobodne da „rade što žele“ sa svojim kapitalom.This research is highly relevant in today’s world, where we are witnessing how states compete with each other and use various tools to achieve their goals. The analysis of U.S. and Chinese outward FDI provides an overview of their geoeconomic strategies and how they use FDI itself as the most important geoeconomic tool. Since these two states have, since time immemorial, competed for the global throne, subtly or explicitly, it is important to show the differences in the way they do so, which this research provides through the analysis of the outward FDI of both states. The empirical analysis was conducted by comparing the outward FDI of the U.S. and China over the period from 2008 to 2023, examining the geographical structure of investments and the sectors they prefer, as well as how global disruptions and events in that period influenced the structure and quantity of outward FDI. The results of the research showed that both states use FDI as a tool to achieve their goals and that it is not exclusively an economic tool, but rather one deeply intertwined with the political and strategic objectives of the states. They differ only in the way they invest and in how and where they direct their capital. The U.S. represents a liberal, market-based model, while China fits more into a geoeconomic framework and a principal-agent relationship, where the principal is the state and the agents are the investing companies. In the Chinese case, these companies are to a large extent controlled and guided by the state, whereas American companies are more or less completely free to “do whatever they want” with their capital
The EU's legal and institutional framework for combating terrorism
No full textEuropska unija suočava se s ozbiljnim sigurnosnim izazovima uslijed porasta terorističkih prijetnji posljednjih desetljeća, što je rezultiralo potrebom za razvojem zajedničkog pravnog i institucionalnog okvira. Pravna osnova EU-a za borbu protiv terorizma oblikovana je nizom značajnih dokumenata, a neki od njih su Direktive iz 2017. godine i ranije Okvirne odluke iz 2002., kojima se nastoji standardizirati definicija terorizma i uskladiti mjere država članica. Poseban naglasak stavljen je na temeljne univerzalne vrijednosti i vladavinu prava na kojima počiva EU, a terorizam ta načela krši. Ključnu ulogu u koordinaciji aktivnosti suzbijanja borbe protiv terorizma imaju institucije poput Europola i Eurojusta, koje imaju zadatak osigurati učinkovitu prekograničnu suradnju te razmjenu podataka među sigurnosnim službama. Istovremeno, od velike važnosti su i Europski parlament te Vijeće EU. Ipak, s obzirom na kompleksnost pitanja terorizma, djelovanje EU u ovom području nije bez kontroverzi, posebno kada je riječ o očuvanju temeljnih prava i sloboda građana. Zbog toga se kroz ovaj diplomski rad ispituje stvaranje i implementacija dosadašnjih politika, identificirajući pritom ključne izazove u primjeni zajedničkog pristupa država članica prilikom suzbijanja terorizma.The European Union is facing serious security challenges due to the rise of terrorist threats over the past decades, which has resulted in the need to develop a common legal and institutional framework. The EU’s legal basis for combating terrorism has been shaped by a series of significant documents, including the 2017 Directives and earlier Framework Decisions from 2002, which seek to standardise the definition of terrorism and harmonise the measures of the Member States. Particular emphasis has been placed on the fundamental universal values and the rule of law on which the EU is founded, and terrorism violates these principles. Institutions such as Europol and Eurojust play a key role in coordinating counter-terrorism activities, tasked with ensuring effective cross-border cooperation and the exchange of information among security services. At the same time, the European Parliament and the Council of the EU are also of great importance. Nevertheless, given the complexity of terrorism-related issues, the EU’s actions in this area are not without controversy, especially when it comes to preserving fundamental rights and freedoms of citizens. Therefore, this thesis examines the development and implementation of existing policies, identifying key challenges in the application of a common approach by member states in countering terrorism
Germany as a destination country: Historical and contemporary migration trends
No full textRad analizira Njemačku kao odredišnu zemlju migracija kroz povijesnu i suvremenu perspektivu. Prikazan je razvoj migracijskih tokova od 19. stoljeća, s posebnim naglaskom na gastarbajtersku migraciju iz Turske i Jugoslavije tijekom 1950-ih i 1960-ih godina. Nadalje, obrađeni su suvremeni migracijski trendovi unutar Europske unije, s posebnim osvrtom na ulazak Hrvatske u EU, te izbjeglički valovi iz Sirije, Afganistana i Iraka u posljednjem desetljeću. Rad sadrži komparativnu analizu različitih migracijskih valova, istražujući motive, društvene i ekonomske čimbenike te integracijske izazove. Zaključno, istaknute su preporuke za buduće politike integracije i upravljanja migracijama u Njemačkoj.The paper analyses Germany as a destination country for migration from a historical and contemporary perspective. It presents the development of migration flows since the 19th century, with a particular emphasis on guest worker migration from Turkey and Yugoslavia during the 1950s and 1960s. Furthermore, it examines contemporary migration trends within the European Union, with a particular focus on Croatia's accession to the EU, and the refugee waves from Syria, Afghanistan and Iraq in the last decade. The paper provides a comparative analysis of different migration waves, exploring motives, social and economic factors and integration challenges. Finally, recommendations for future integration and migration management policies in Germany are highlighted
The political system of the European Union in transition: the development and changes from the Maastricht Treaty to the Lisbon Treaty
No full textInstitucionalne reforme provedene od Maastrichtskog do Lisabonskog ugovora oblikovale su politički sustav Europske unije kroz niz kompromisa, redefiniranih ovlasti i nastojanja za jačanjem demokratske legitimnosti. Ključni ugovori Maastrichtski, Amsterdamski, Niceski i Lisabonski transformirali su institucionalnu strukturu Unije, osnažili položaj Europskog parlamenta i uveli mehanizme koji su trebali ublažiti problem demokratskog deficita. Poseban naglasak stavljen je na Lisabonski ugovor kao kompromisno institucionalno rješenje koje je omogućilo kontinuitet integracijskog procesa, ali nije otklonilo temeljne napetosti između nacionalne suverenosti i nadnacionalnog odlučivanja. Analizom tih promjena pokazuje se kako EU ostaje politička zajednica u nastajanju, obilježena trajnim pregovorima o političkom jedinstvu, institucionalnoj učinkovitosti i demokratskoj legitimnosti, čime se potvrđuje kompleksnost i otvorenost europskog integracijskog projekta.Institutional reforms from the Maastricht to the Lisbon Treaty shaped the European Union’s political system through a series of compromises, redefined competences, and efforts to strengthen democratic legitimacy. The key treaties Maastricht, Amsterdam, Nice, and Lisbon transformed the EU’s institutional structure, reinforced the role of the European Parliament, and introduced mechanisms aimed at mitigating the democratic deficit. Particular emphasis is placed on the Lisbon Treaty as a compromise institutional solution that ensured the continuity of the integration process but did not resolve the fundamental tensions between national sovereignty and supranational decision-making. The analysis of these changes demonstrates that the EU remains a political community in progress, characterized by ongoing negotiations over political unity, institutional effectiveness, and democratic legitimacy, confirming the complexity and open-ended nature of the European integration project