2611 research outputs found
Sort by
Ekonomski razvoj Pule od 1867. do 1941.
No full textOvaj završni rad analizira ekonomski razvoj Pule u razdoblju od 1867. do 1941., s posebnim naglaskom na utjecaj političkih sustava Austro-Ugarske Monarhije i Kraljevine Italije. Pula je u drugoj polovici 19. stoljeća doživjela ubrzani rast zahvaljujući strateškoj važnosti kao glavna ratna luka Monarhije, razvoju Pomorskog arsenala i planskoj urbanizaciji. Gospodarstvo grada bilo je izrazito centralizirano i ovisno o vojnom sektoru. Nakon 1918. i aneksije Istre Italiji, Pula ulazi u razdoblje ekonomske stagnacije. Zatvaranje Arsenala, izostanak ulaganja te fašistička politika autarkije i talijanizacije rezultirali su padom zaposlenosti, iseljavanjem i demografskim slabljenjem. Rad uključuje i analizu regionalne međuovisnosti Pule i Kraljevine Jugoslavije kroz migracije, trgovinu i kulturne veze. Korištenjem historiografske, prostorne i institucionalne analize, rad pokazuje kako je Pula funkcionirala kao primjer imperijalnog, ali ovisnog grada čija je gospodarska sudbina bila uvjetovana državnim prioritetima i političkim kontekstima
Bronfenbrennerov ekološki model : utjecaj države na sprječavanje vršnjačkog nasilja u školama Republike Hrvatske
No full textRad je napisan s ciljem evaluacije politike prevencije vršnjačkog nasilja u školama Republike Hrvatske. Vršnjačko je nasilje problem s kojim se tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja suočava velik broj djece i mladih te je isti potrebno sagledati kao individualno izdvojen problem, ali i kao dio nacionalne politike. Bronfenbrennerov makrosustav pravilno kreiranim javnim politikama može utjecati na odgoj nenasilnih pojedinaca i prevenciju vršnjačkog nasilja u školama. Analizom do sada provedenih preventivnih programa na području Republike Hrvatske, kao i najnovije politike sprječavanja vršnjačkog nasilja u školama, donesen je zaključak o efektivnosti i efikasnosti utjecaja makrosustava na odgoj hrvatskih građana te su, u sklopu istoga, istaknute kvalitete hrvatske politike prevencije nasilja u školama, ali i njezini nedostatci
Prednosti i nedostaci metode fokus grupe u kvalitativnom istraživanju
No full textOvaj rad bavi se analizom metode fokus grupe u kvalitativnom istraživanju, s naglaskom na njene prednosti i nedostatke. Fokus grupa jedna je od najčešće korištenih kvalitativnih metoda zato što omogućuje prikupljanje detaljnih podataka iz rasprave sudionika. Fokus grupe primjenjuju se u nizu znanstvenih disciplina na području društvenih znanosti, kao i u neznanstvenim područjima poput marketinga. Proces provođenja fokus grupa ima specifična obilježja koja su ključna za njihovu uspješnu provedbu, a to su veličina grupe, sudionici, okruženje, moderator i protokol. Posebna pažnja treba biti posvećena pažljivom odabiru sudionika, kako bi se izbjegle pretjerane sličnosti ili razlike među njima, isto kao i odabiru vještog moderatora koji je iskusan u vođenju grupa
Hrvatska u Europskoj Uniji : medijski aspekti
No full textSukobima prožeta povijest Europe potaknula je, još od nastanka koncepta države, osmišljanje raznih ideja o ujedinjenju u neku vrstu zajednice koja bi osigurala mir među narodima. Europska Unija kao najveća političko-ekonomska unija na kontinentu nastala je tek nakon svjetskih ratova i na poticaj SAD-a koji je u tim okolnostima razvojem prestigao Stari svijet. Kao takva, od osnivanja predstavlja željeni standard i poticaj razvoja u svim zemljama Europe, a danas broji 27 država članica. Republika Hrvatska pridružila se 2013. godine, a napori unije za oporavak zemlje od posljedica Domovinskog rata i prethodnih političkih režima te gospodarski i društveni napredak prisutni su od proglašenja nezavisnosti. Ipak, sam proces pridruživanja trajao je cijelo desetljeće, a usklađivanje i razvoj i dalje traju. Kroz cijelo to razdoblje hrvatski nacionalni identitet nailazio je na prepreke pri stvaranju nove slike na van, ali i unutarnje sukobe interesa
Mamljenje čitatelja zavaravajućim fotografijama na hrvatskim news portalima: Analiza sadržaja rubrike „Showbiz“ na portalu Večernji.hr
No full textTema je ovoga rada na primjeru rubrike 'Showbiz' na hrvatskom portalu Večernji.hr utvrditi korištenje zavaravajućih fotografija na hrvatskim news portalima. Zavaravajuće fotografije su naslovne fotografije članaka koje ne prikazuju ono što je u naslovu i/ili tekstu članka, koje skrivaju dio značenja ili su u drugom kontekstu nepovezanom s pravim sadržajem naslova i/ili teksta članka. Problem je što se, s druge strane, fotografija koja prikazuje ono što je u naslovu i/ili tekstu članka, odnosno nezavaravajuća fotografija, ne prikazuje odmah uz naslov, već čitatelj mora kliknuti i otvoriti članak kako bi je vidio. U ovome se radu istražuju članci koji u svom naslovu sadrže riječ 'FOTO' čime mame čitatelje da pogledaju fotografiju. Pri istraživanju koristi se metoda analize sadržaja članaka u 'Showbiz' rubrici, odnosno analiza povezanosti naslova i naslovne fotografije te samog teksta članka. Na temelju analiziranih članaka, utvrđuje se broj i učestalost korištenja zavaravajućih fotografija u 'Showbiz' rubrici na portalu Večernji.hr. Uz zavaravajuću fotografiju, analizira se i nezavaravajuća fotografija povezana s naslovom te se ispituje njezina učestalost u člancima i je li umetnuta s društvenih mreža. Osim toga, istražuje se jesu li naslovi u tim člancima clickbait te ih se kategorizira prema pojmovima iz polazne literature. Također, u tim naslovima analizira se korištenje stilskih sredstava te igra riječima koja ima za cilj privuči pažnju čitatelja. Rezultati ovoga rada pokazali su da se zavaravajuće fotografije na portalu Večernji.hr često koriste, kao i učestalu uporabu clickbait naslova koji prate zavaravajuće fotografije. Tema pokazuje koliko praksa clickbaita i zavaravajućih fotografija, ali i općenita komercijalizacija medija utječe na ulogu, kvalitetu i negativnu percepciju novinarstva u Hrvatskoj
Brendiranje vrhunskih sportaša u Hrvatskoj na primjeru Sandre Perković (Elkasević)
No full textZavršni rad analizira koncept osobnog brendiranja sportaša s naglaskom na hrvatski kontekst, koristeći Sandru Perković kao studiju slučaja. Kroz teorijski okvir objašnjen je razvoj brendiranja, osobnog brenda, uloga sponzora, digitalnih platformi i medija u procesu izgradnje imidža sportaša. Sandra Perković, višestruka europska, svjetska i olimpijska prvakinja, istaknuta je kao primjer uspješnog osobnog brenda u hrvatskom sportu. Analizirana je njezina sportska karijera, identitet i imidž u javnosti, prisutnost na digitalnim mrežama te sponzorski angažmani. Rad ističe kako kombinacija sportskih uspjeha, autentičnosti i emocionalne povezanosti s publikom čini temelj snažnog osobnog brenda. Također su identificirani izazovi poput ograničene digitalne prisutnosti i nejasne strategije nakon završetka sportske karijere. Zaključuje se da osobni brend sportaša danas nadilazi sportske terene te zahtijeva strateški pristup i stalnu prilagodbu suvremenim komunikacijskim trendovima
Usporedba strategija ravnopravnosti spolova lijeve i desne vlade RH
No full textOvaj rad predstavlja komparativnu analizu hrvatskih strategija ravnopravnosti spolova iz razdoblja Dvanaeste i Petnaeste Vlade Republike Hrvatske. Cilj je bio opisati teme koje su prisutne u odabranim strateškim dokumentima te ih potom međusobno usporediti. Na taj je način bilo moguće uvidjeti razvoj politike u razdoblju od 2011. godine do danas i odgovoriti na istraživačko pitanje o sličnostima i razlikama strategija. U svrhu analize korištena je kvalitativna analiza sadržaja. Istraživanje se temeljilo na uzorku od dva dokumenta: Nacionalna politika za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015. te Nacionalni plan za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. godine. Sadržaj ovih dokumenata bio je segmentiran i kodiran prema autoričinoj shemi, a dobiveni nalazi potom komparirani. Rezultati sugeriraju kako je postignut napredak u pristupu ostvarivanja ravnopravnosti kao temeljne ustavne vrijednosti zbog uključivanja ključnih tema u kasniju politiku. Iako su se analizirani dokumenti pokazali tematski sličnima, s vremenom su se razvila dodatna prioritetna područja koja su uključena u politiku. Republika Hrvatska i dalje se tako ne može nazvati ravnopravnom državom, ali pravni temelji u obliku strateških dokumenata pokazali su razvoj i želju za boljitkom
How social media is changing the relationship between F1 teams and fans - the approach of traditional and modern teams
No full textFormula 1 smatra se najelitnijim sportom u svijetu. Svoje korijene vuče od davnih 20-ih godina 20. stoljeća. Kroz godine sport je rastao, a dogodio se i razvoj interneta i osnivanje raznih društvenih mreža. Facebook kao jedna od najpopularnijih društvenih mreža danas postoji već 21 godinu zahvaljujući Marku Zuckerbergu. To je potaklo mnoge druge na osnivanje drugih društvenih mreža. Kako se digitalni svijet mijenjao Formula 1 trebala je rasti u skladu s time. Od toga da su se pravila mijenjala zbog zahtjeva gledatelja, do popularnog Netflixovog dokumentarnog serijala. Timovi su se također morali prilagoditi digitalnom dobu, a rad prikazuje kako su se snašli tradicionalni, a kako moderni timovi. Ističe se važnost povezivanja s publikom i održavanje dvosmjerne komunikacije.Formula 1 is considered the most elite sport in the world. Its roots date back to the 1920s. Throughout the years, the sport has grown, accompanied by the development of the Internet and the establishment of various social media networks. Facebook, as one of the most popular social media platforms today, has existed for 21 years thanks to Mark Zuckerberg. This encouraged many others to establish different social media platforms. As the digital world changed, Formula 1 also had to grow in accordance with it. From the modification of rules due to audience demands to the popular Netflix documentary series, the sport has continuously adapted. The teams likewise had to adjust to the digital era, and this paper presents how traditional and modern teams have managed this process. The importance of connecting with the audience and maintaining two-way communication is emphasized
Woke as a theoretical-political articulation of postliberalism
No full textCilj ovog rada je istražiti može li se woke pokret smatrati modernom artikulacijom postliberalizma. U svrhu istraživanja korištena je metoda analize literature, a među ključnim autorima nalaze se John Gray, Susan Neiman, John S. Mill, Mark Lilla i Patrick Deneen, pomoću čijih su radova definirani liberalizam, postliberalizam i woke pokret, te utvrđene sličnosti i razlike među njima. Iako je woke pokret nesumnjivo povezan s prosvjetiteljskim idejama jednakosti i slobode koje su kasnije preuzeli liberali, može se povući paralela između kritičara liberalizma u taboru wokea i postliberalista. S obzirom na društvene promjene ideja braka, obitelji i posla, možemo reći da se woke pojedinci okupljaju u civilne zajednice oko svoje 'nađene obitelji' te nerijetko time upućuju pasivnu kritiku neuspjesima liberalizma fokusiranjem na tradicionalnije stavove i aktivnosti obojene u novo ruho LGBTQ boja i rasne jednakosti.The purpose of this paper is to determine if the woke movement can be considered a modern articulation of post-liberalism. Literature analysis was the chosen method for this research, and key authors used in the paper were John Gray, Susan Neiman, John S. Mill, Mark Lilla and Patrick Deneen. Their works were used to define liberalism, post-liberalism and the woke movement, and to pinpoint similarities and differences between them. Although the woke movement is undeniably connected to the enlightenment-era ideas of equality and freedom that were later adapted by liberalists, a line can be drawn between the critics of liberalism among the woke and post-liberalists. Considering the social shift on the ideas of marriage, family and work, we could say that woke people gather in civil communities based around their 'found family', which can be interpreted as a passive criticism of liberalism's failures by means of focusing on more traditional activities, but this time considering the LGBTQ and racial equality
A content analysis of the most viewed videos on TikTok in the 2024 Croatian parliamentary election campaign
No full textOvaj diplomski rad bavi se načinom na koji je društvena mreža TikTok korištena tijekom parlamentarne kampanje u Hrvatskoj 2024. godine. Cilj istraživanja bio je utvrditi kakve sadržaje objavljuju političke stranke, kandidati, inicijative i građani te na koji način publika reagira na te objave. Za analizu je odabrano 80 videa objavljenih u razdoblju predizborne kampanje, a korištena je metoda kvantitativne analize sadržaja. Rezultati pokazuju da na TikToku dominiraju satirični i kritički sadržaji, dok su promotivni i informativni videi slabije zastupljeni. Posebno se ističe uloga političara kao pojedinaca, jer su češće bili u prvom planu od samih stranaka. Osim njih, značajnu ulogu imali su i građani te influenceri, koji su politiku prenosili u opuštenijem i humorističnom tonu. Time se potvrđuje da TikTok funkcionira prema logici zabave i emocija, a manje prema klasičnim pravilima političke komunikacije. Analiza također pokazuje da, iako je dio sadržaja bio potpuno nepolitičan, većina videa ipak tematizira društveno relevantne probleme, ponajprije ekonomiju, korupciju i unutarnju politiku. Ipak, način na koji su te teme predstavljene bio je pojednostavljen i često ironičan. Na taj način politika na TikToku postaje bliža mlađim biračima, ali riskira površnost i pretjeranu trivijalizaciju. Ovim radom daje se doprinos razumijevanju političke komunikacije na TikToku u kontekstu političke kampanje u Hrvatskoj, ali i otvara prostor za daljnja istraživanja o ulozi novih digitalnih platformi u izborima.This thesis deals with the way in which the social network TikTok was used during the parliamentary campaign in Croatia in 2024. The aim of the research was to determine what kind of content political parties, candidates, initiatives and citizens publish and how the audience reacts to these posts. 80 videos published during the election campaign were selected for analysis, and the method of quantitative content analysis was used. The results show that satirical and critical content dominates TikTok, while promotional and informative videos are less represented. The role of politicians as individuals is particularly emphasized, because they were more often in the foreground than the parties themselves. In addition to them, citizens and influencers also played a significant role, who conveyed politics in a more relaxed and humorous tone. This confirms that TikTok functions according to the logic of entertainment and emotions, and less according to the classic rules of political communication. The analysis also shows that, although some of the content was completely non-political, most of the videos still address socially relevant problems, primarily the economy, corruption and domestic politics. However, the way these topics were presented was simplified and often ironic. In this way, politics on TikTok becomes closer to younger voters, but risks superficiality and excessive trivialization. This paper contributes to the understanding of political communication on TikTok in the context of political campaigns in Croatia, but also opens up space for further research on the role of new digital platforms in elections