2611 research outputs found
Sort by
Podcast in Croatia - a case study of four radio stations
Ovaj diplomski rad bavi se pojavom i razvojem podcasta u sklopu hrvatskih FM radijskih postaja. Naglasak je na njihovim sadržajnim karakteristikama, temama koje se obrađuju te na integraciji u programske i strateške okvire radijskih postaja. Korišten je kvalitativni metodološki pristup koji uključuje analizu sadržaja i polustrukturirane intervjue s predstavnicima radijskih postaja. Analizirani su podcasti: Skip Or Beep (bravo!), Moja vibra (Enter Zagreb), Explora (HRT – Radio Pula) i Podcast Mrežnica (Radio Mrežnica). Rezultati pokazuju kako su podcasti najčešće produkcijski produžetak radijske ponude te kao platforma za analiziranje tema koje nisu dominantne u klasičnom eteru, čime se pokušava proširiti postojeća publika. Podcasti se percipiraju kao strateški alat za modernizaciju i proširenje ponude, a njihova integracija u radijsko poslovanje ovisi o organizacijskoj strukturi i strategiji pojedine postaje. Zbog nedovoljno razvijenog tržišta, prisutna je nezainteresiranost oglašivačke industrije pa tako radijske postaje od podcasta ne ostvaruju izravnu financijske dobit.This thesis explores the emergence and development of podcasts within Croatian FM radio stations. The focus is on their content characteristics, the topics they cover, and their integration into the programming and strategic frameworks of radio stations. A qualitative methodological approach was applied, including content analysis and semi-structured interviews with representatives of radio stations. The analyzed podcasts are: Skip Or Beep (bravo!), Moja vibra (Enter Zagreb), Explora (HRT – Radio Pula), and Podcast Mrežnica (Radio Mrežnica). The results show that podcasts most often represent a production extension of the radio offering and serve as a platform for analyzing topics that are not dominant in traditional broadcasting, thereby attempting to expand the existing audience. Podcasts are perceived as a strategic tool for modernization and expansion of the offering, while their integration into radio operations depends on the organizational structure and strategy of each station. Due to the underdeveloped market, there is a lack of interest from the advertising industry, meaning that radio stations do not generate direct financial profit from podcasts
Odnos masovnih medija i političkih aktera prema neredima Bad Blue Boysa u Ateni u kolovozu 2023.
Rad analizira kako su masovni mediji i politički akteri u Hrvatskoj i Grčkoj reagirali na nerede koje su u kolovozu 2023. izazvali pripadnici navijačke skupine Bad Blue Boys u Ateni, pri čemu je poginuo jedan navijač grčkog AEK-a. Autor istražuje diskurzivne strategije koje su koristili mediji i političari u konstruiranju javnog narativa o incidentu, identitetima i odgovornosti. Korištenjem kvalitativne analize diskursa pokazuje se kako su mediji u obje zemlje poticali emocionalnu mobilizaciju i društvenu polarizaciju, a političari koristili incident za vlastite ciljeve – u Hrvatskoj za unutarnju političku mobilizaciju i simboličku zaštitu “naših dečki”, a u Grčkoj za reafirmaciju institucionalne autoritarnosti i unutarnje sigurnosti
Uloga društvenih medija u promociji turističkih destinacija
Povezanost društvenih medija i turizma puno je veća nego što se može očekivati. Turisti preko medija donose odluke, prikupljaju informacije, istražuju i dijele svoja iskustva s budućim ili već prethodnim turistima. U radu će na primjeru triju društvenih medija, Instagrama, TikToka i TripAdvisora, biti pokazamo na koji načini ove mreže utječu pri odabiru turističke destinacije. Također, prikazan je utjecaj influencera na odabir destinacije i kako kvalitetno oglašavanje i promoviranje određenog mjesta može pozitivno utjecati na turiste. Na primjeru grada Hvara pobliže će biti objašnjeno koliko je važno oglasiti destinaciju na društvene mreže te opisano kako se grad promovira na već tri spomenutim mrežama
Samoprezentacija na Instagramu : Korištenje svakodnevnih objava u oblikovanju osobnog identiteta
Rad „Samoprezentacija na Instagramu“ istražuje kako korisnici oblikuju identitet putem objava na Instagramu. Polazi od Goffmanove dramaturške teorije i suvremenih koncepata digitalnog identiteta. Kroz intervjue s pet mladih korisnika identificirana su tri obrasca korištenja: refleksivni (Instagram kao osobni arhiv), estetsko-validacijski (fokus na izgled i potvrdu publike) i arhivsko-opušteni (uspomene, humor i socijalna bliskost). Zaključak rada jest da Instagram nije samo alat za dijeljenje sadržaja, već prostor u kojem se pregovara između autentičnosti i idealiziranog prikaza sebe
Produkcija dokumentarne reportaže na primjeru priče o varaždinskoj hajdini
Dokumentarna reportaža Hajdina donosi priču o heljdi, u varaždinskom kraju poznatiju pod nazivom hajdina. Heljda je biljka koja je nekad bila temelj identiteta i prehrane lokalnog stanovništva, a nakon što je gotovo izumrla, ponovno se vraća zahvaljujući entuzijastičnim mještanima. Kroz vizualnu rekonstrukciju obrade heljde, prikaz običaja i osobna svjedočanstva članova Udruge Hajdina i ostalih, reportaža priča priču o ponovnom oživljavanju biljke, a time i lokalnog ponosa i kulturne baštine. Poseban naglasak stavljen je na Koščičjak, tradicijsko jelo koje se u reportaži pojavljuje kao nit koja povezuje prošlost i suvremeni identitet. Pisani dio rada objašnjava proces nastanka reportaže, od ideje do realizacije s naglaskom na produkciju, planiranje i način snimanja te montažu. Rad obuhvaća sinopsis, scenarij i istraživanje teme. Sinopsis donosi temeljnu ideju i dramaturšku liniju, a scenarij, odnosno TV tekst, detaljno razrađuje planirani sadržaj i vizualne elemente koji su realizirani u postprodukciji. Istraživanje teme pruža širi povijesni, etnografski i kulturološki kontekst te objašnjava važnost heljde u svakodnevnom životu, prehrani i običajima kučanskog kraja. Snimanje i montaža objašnjava proces pripreme snimanja, odabranih načina snimanja i montaže. Reportaža i pisani rad tako tvore cjelinu koja bilježi lokalno iskustvo, ali i doprinosi očuvanju nematerijalne kulturne baštine
Povijest tabloida i njihov utjecaj na novinarstvo
Tabloidni mediji u medijskom prostoru prisutni su već više od stoljeća, kao jedan od najpopularnijih medijskih izdanja, svojom pojavom ostavili su snažan utjecaj na način i oblikovanje medijskog prostora danas. Tabloidni mediji najpoznatiji su po svojim značajkama koje ih ističu naspram drugih medija, poput uvećanih emocija, senzacionalističkog pisanja, vizualnim sadržajem, kao i po takozvanim „lakim“ temama. Tabloidne priče često se smatraju lakšima zbog zabavnih tema, tema iz života slavnih i poznatih osoba, a upravo to je ono što ih čini i popularnijima naspram tradicionalnih medija. Otkako su Internet i društvene mreže postali sve popularnija pojava tako su se i tabloidni sadržaji integrirali na društvene mreže pomoću digitalnih izdanja tiskovina, računa na društvenim mrežama, ali i na portalima. Tabloidi su često povezani i sa kontroverzama, vežu ih često optužbe za remećenje privatnosti, kršenja novinarske etike i novinarskih standarda, a otkako su prešli na društvene mreže, često ih se optužuje i za namjerno širenje dezinformacija. Cilj ovoga rada je prikazati povijesni razvoj tabloidnog novinarstva, istražiti kakav je utjecaj ono imalo na profesionalne standarde, etiku u novinarstvu, ali i na funkciju koje novinarstvo predstavlja u demokratskom društvu, kao i na pojedince općenito
Porezna politika i razvoj malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj
Porezne politike predstavljaju skup pravila, propisa, zakona i odluka kojima država donosi i provodi način prikupljanja poreza od građana, poduzeća i drugih subjekata. Cilj im je prikupljanje poreza u svrhu financiranja javnih usluga, poticanje gospodarskog rasta te predstavljaju ključan alat ekonomske politike. Ovaj rad pruža analizu porezne politike u Hrvatskoj s naglaskom na njezin utjecaj na mala i srednja poduzeća te obuhvaća pregled postojećih poreznih oblika i analizu poreznog opterećenja koje snosi malo i srednje poduzetništvo. Uspoređujući hrvatski porezni sustav s poreznim sustavom Europske unije, identificirane su najbolje prakse koje se mogu primijeniti na Hrvatsku. U kontekstu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, rad istražuje specifične aspekte oblikovanja porezne politike koje utječu na održivi rast malog i srednjeg poduzetništva
Framing and Mediatization of Religion: The Case of Reporting on "40 Days for Life" on the News Websites jutarnji.hr and vecernji.hr from 2014 to 2023
U Hrvatskoj veliku pažnju javnosti privlače teme pravo na život, pravo na pobačaj i prigovor savjesti zdravstvenih djelatnika. U zadnjih 10 godina o tim pitanjima se raspravlja intenzivnije nego ikad, a jedan od glavnih razloga za povećanu medijsku pokrivenost je inicijativa „40 dana za život“. S obzirom na to što je ova inicijativa usko povezana s katoličkom Crkvom, zanimalo nas je kako se u medijskom izvještavanju manifestiraju obrasci uokviravanja i medijatizacije religije, tema koja je već dosta istraživana u posljednja dva desetljeća. Ovaj rad analizira karakteristike i kvalitetu izvještavanja o inicijativi „40 dana za život“ na portalima Jutarnji.hr i Vecernji.hr. Kvantitativnom analizom sadržaja nastojalo se odgovoriti na sljedeća istraživačka pitanja: Kakav je ton izvještavanja na portalima (pozitivan, neutralan, negativan), koji okvir izvještavanja prevladava i kakvi naslovi su najčešće korišteni na tim portalima (informativni, senzacionalistički ili teško kategorizirati).In Croatia, topics such as the right to life, the right to abortion, and the conscientious objection of healthcare workers attract a lot of public attention. In the last ten years, these issues have been discussed more intensively than ever, and one of the main reasons for increased media coverage is the "40 Days for Life" initiative. Since this initiative is closely related to the Catholic Church, we were interested in how patterns of framing and mediatization of religion are visible in media coverage, a topic that has already been researched in the last two decades. This paper analyzes the characteristics and quality of reporting on the "40 days for life" initiative on the portals Jutarnji.hr and Vecernji.hr. Quantitative content analysis attempted to answer the following research questions: What is the tone of the reporting on the portals (positive, neutral, negative), which reporting framework prevails, and what headlines are most often used on these portals (informative, sensational, or difficult to categorize)
A Comparative Analysis of Intelligence Systems between Spain and Portugal
Ovaj rad bavi se komparativnom analizom obavještajnih sustava dviju zemalja na Pirenejskom poluotoku, Španjolske i Portugala, koje su imale međusobno isprepletenu povijest, a danas, osim granica, dijele i sigurnosne izazove. Za razumijevanje uređenja obavještajnih sustava, potrebno je najprije prikazati političku povijest s posebnim naglaskom na diktature i kasno započinjanje demokratizacije. Potom su opisani sustavi nacionalne sigurnosti obje zemlje, predstavljeni strateški dokumenti te na koji način je uređen nadzor sigurnosnog sektora. Također je prikazano na koji način javnost percipira obavještajne sustave i s kojim izazovima se isti suočavaju. Zatim je obrađen razvoj obavještajnih sustava ovih država, njihova međusobna suradnja, kao i suradnja sa službama drugih država i organizacija. Iako su različito uređeni (primjerice Španjolska ima obavještajnu agenciju koja objedinjuje domaće i strane poslove, dok Portugal ima dvije odvojene), oba obavještajna sustava angažirana su oko sličnih ili istih prijetnja nacionalnoj sigurnosti, što uključuje u većoj ili manjoj mjeri ideološki i vjerski ekstremizam, terorizam, separatizam, kibernetičke napade itd. Prilikom pisanja rada korišteni su zakoni, strateški dokumenti, radovi stručnjaka iz područja sigurnosnog i obavještajnog sektora te drugi relevantni izvori. Nastavno na sve iznesene podatke, u zaključku se navode glavne sličnosti i različitosti ova dva obavještajna sustava, kao i uspješnost u njihovom djelovanju.This paper deals with a comparative analysis of intelligence systems of two countries on the Iberian Peninsula with shared history, Spain and Portugal. Today, in addition to borders, they also share security challenges. To understand the organization of intelligence systems, it is first necessary to present the political history of two countries, with a special emphasis on dictatorships and late democratization. The national security systems of both countries are described, strategic documents are presented, as well as the way in which the oversight of the security sector is organized. Furthermore, it is described how the public perceives intelligence systems and what challenges they face. The development of the intelligence systems of these countries, their cooperation, as well as cooperation with the services of other countries and organizations, is then presented. Even though the intelligence systems are organized differently (for example, Spain’s intelligence agency combines domestic and foreign affairs, while Portugal has two separate agencies), both intelligence systems are engaged in similar or same threats to national security, which include, to a greater or lesser extent ideological and religious extremism, terrorism, separatism, cyber attacks etc. Laws, strategic documents, works of experts from the security and intelligence sector and other relevant sources were used for this paper. Considering all the information presented, the main similarities and differences of these two intelligence systems, as well as the effectiveness of their operation, are stated in the conclusion
Structural and Cyclical Factors in Transatlantic Relations : Convergence, Divergence and Their Impact on the Future
Ovaj rad analizira transatlantske odnose kroz dvanaest strukturnih i cikličkih čimbenika koji utječu na njihovu konvergenciju i divergenciju. Strukturnim čimbenicima su obuhvaćeni demografija, resursi, međunarodne institucije i geografija, dok ciklički čimbenici obuhvaćaju vanjske prijetnje, sposobnosti, političku polarizaciju, osobnosti političkih lidera i ekonomiju. Metodologija rada se temelji na projektu instituta Chatham House predstavljenog u knjizi Transatlantic Relations Converging or Diverging? autorice Xenije Wickett kako bi se objasnio utjecaj različitih čimbenika koji utječu na složene odnose SAD-a i EU u kontekstu suvremenih globalnih izazova. Složenost i međuovisnost strukturnih i cikličkih čimbenika ističu potrebu za kontinuiranim dijalogom i prilagodbu vanjske politike s obje strane Atlantika. Unatoč stalnom utjecaju čimbenika divergencije, zajednički interesi, povijesna povezanosti te ekonomska i sigurnosna međuovisnost čine temelj buduće suradnje transatlantskih partnera.This paper analyzes transatlantic relations through twelve structural and cyclical factors that have an influence on convergence and divergence. Structural factors include demographics, resources, international institutions and geography, while cyclical factors include external threats, capabilities, political polarization, leadership personalities and economy. The methodology of this research is based on the Chatham House project presented in the book Transatlantic Realtions: Converging or Diverging? by Xenia Wickett, aiming to explain the impact of various factors influencing the complex relations between the US and the EU in the context of contemporary global challenges. The complexity and interdependence of structural nad cyclical factors highlight the nned for continuous dialogue and adaptation od foreign policies on both sides of the Atlantic. Despite the ongoing influence of divergent factors, shared intrests, historical ties, and economic and security interdependence form the foundation for future cooperation between transatlantic partners