2611 research outputs found
Sort by
Eksperiment : Mlada publika i percepcija audiovizualnih klimatskih narativa
No full textTema ovog rada je istraživanje percepcije mladih o klimatskim promjenama putem eksperimenta. Istraživanje ispituje kako različiti narativni pristupi temeljeni na tipovima ljutnje utječu na percepciju i potencijalnu angažiranost mladih oko klimatskih tema u Hrvatskoj. Kroz dvije fokus grupe od ukupno 13 sudionika, ispitana su tri narativna pristupa: konstruktivni, narcisoidni i nadmoćni tip ljutnje. U sklopu eksperimentalnog dizajna, svaki od pristupa implementiran je u kraći video za društvene mreže. Cilj je bio koristiti jezik koji će doprijeti do mlade publike. Rezultati pokazuju da narcisoidni pristup i tip ljutnje najbolje rezonira s mladima te ih u isto vrijeme privlače i elementi konstruktivnog pristupa. Mladi preferiraju kratke, dinamične videozapise s pozivima na djelovanje. Istraživanje ukazuje na pretežnost frustracije i ljutnje među mladima u Hrvatskoj, posebno usmjerene prema političkim i ekonomskim elitama. Narativ nadmoći, čiji je glavni element naglašavanje kolektivnog identiteta, se pokazao najmanje učinkovitim za angažiranje mladih. Međutim, narcisoidni pristup koji se usredotočuje na osobnu korist je većini mladih odgovarao zbog brzine, sarkastičnog tona i mnogih referenca na Generaciju Z i njihovu vrstu humora. Preporuke za poboljšanje medijske komunikacije o klimatskim narativima kako bi se približila mladima uključuju: razvoj konstruktivnih narativa koji pretvaraju frustraciju u pozitivnu akciju, izbjegavanje senzacionalističkih naslova i apokaliptičnog pristupa te stvaranje dinamičnog i kratkog sadržaja
Stigmatizacija poremećaja mentalnog zdravlja u medijima
No full textRad analizira percepciju osoba s poremećajem mentalnog zdravlja u medijima s naglaskom na stereotipne i stigmatizirajuće prikaze. Ukazuje se na važnost medijskih prikaza te kakve se slike poremećaja mentalnog zdravlja pojavljuju u medijima danas i u prošlosti. Rad pregledava postojeće smjernice za izvještavanje i djelovanje te zakonske odredbe i dužnosti medija u ovom aspektu. Prikazi su sagledani kroz prizmu teorije uokvirivanja (framing) ističući najčešće okvire koji se pojavljuju u medijima pri spominjanju osoba s poremećajem mentalnog zdravlja. Istraćivanja su pokazala da se mediji se najčešće okreću okvirima nasilja i opasnosti. Unatoč napretku koji je postignut osvješćivanjem javnosti tijekom godina i porastu broja sadržaja koji ne sadrži stigmu, pozitivni i negativni sadržaji nisu u balansu te nastavljaju naginjati negativnim okvirima. Društvene mreže pokazale su značajan potencijal za širenje svijesti i destigmatizacije, no pojavljuju se problemi dezinformacija i trivijalizacije. Unatoč manjku promjena prikaza poremećaja mentalnog zdravlja u medijima, edukacija medijskih djelatnika pokazala se učinkovitom u postizanju destigmatizacije
Europa kao Veliki Drugi Erasmus generacije : analiza europskog identiteta iz perspektive lakanovske psihoanalize
No full textOvaj rad razmatra razvoj ideje Europe kroz povijest sve do njezina dosadašnjeg oblika - Europske unije. Kroz turbulentnu europsku povijest, njezin identitet je bio fluidan, ovisan o povijesnim kontingencijama i te se uvijek razvijao spram isključivanja Drugih. Naime, identiteti imaju "konstitutivnu prazninu" kroz koju se stvara značenje. Danas, europski se identitet kakav ga promovira Europska unija čini isprazan u akademskim rasprava te se propitkuje postoji li uopće i na kojoj je kulturi baziran obzirom da se na europske kulturne inicijative gledao kao na prazne pokušaje imitiranja nacionalističkih simbola na nadnacionalnoj razini. Ipak, ljudi se danas identificiraju s Europom i autorica ovdje izdvaja Erasmus generaciju. Generaciju Europljana koja nastaje s nastankom Erasmus programa 1987., a koja zbog svojih iskustava razmjene, života bez granica i svakodnevnih susreta s kulturnim različitostima može biti nositelj tog "ispraznog" europskog identiteta. Erasmus generaciju i europski identitet promatra se iz lakanovske psihoanalize s naglaskom na to da je Europa stvorila svojevrstan simbolički poredak kroz svoje inicijative te da obrazovne i kulturne inicijative poput Erasmus programa mogu doprinijeti simboličkom učvrščivanju europskog identiteta i jačanju njegove afektivne dimenzije. Erasmus generacija je ta koja kroz svoja iskustva aktivno sudjeluje u održavanju Europe kao prostora mira, zajedništva i suradnje
Digitalni populizam : studija slučaja Pokret pet zvjezdica
No full textSvrha rada jest analizirati fenomen digitalnog populizma kroz studiju slučaja talijanskog Pokreta Pet zvjezdica (M5S). Polazi se od teorijskog okvira populizma i medijatizacije politike, s naglaskom na to kako digitalne platforme mijenjaju odnos između građana, elita i medija. Metodološki, rad se temelji na kvalitativnoj studiji slučaja koja obuhvaća analizu literature, sadržaja i diskursa. Rezultati pokazuju da je M5S vješto koristio digitalne alate za mobilizaciju birača i promicanje antiestablišmentske retorike, ali da se pritom javlja raskorak između ideala e-demokracije i prakse centraliziranog vodstva. Zaključuje se da digitalni populizam istodobno otvara prostor za veću participaciju građana i reproducira obrasce političke kontrole, čime postaje ključan fenomen suvremene demokracije
Antifašizam u Republici Hrvatskoj : Rat sjećanja i zaborava
No full textU radu se analizira pozicija i transformacija sjećanja na jugoslavenski antifašistički pokret (NOB) unutar hrvatskih politika povijesti. Prvi dio rada posvećen je analizi mitova i kontramitova vezanih uz narodnooslobodilački pokret do razdoblja raspada SFRJ-a (mit o općenarodnom ustanku, bleiburški i jasenovački mit) i pruža uvid u genezu narativa o Drugom svjetskom ratu koji su usmjeravali borbe za hegemoniju nad političkom utilizacijom sjećanja. Drugi dio prikazuje odnos hrvatskog društva prema nasljeđu antifašizma nakon osamostaljenja Republike Hrvatske; promatra se uloga visoke politike, simboličkih (de)komemoracija i europskih politika povijesti u svojevrsnom ratu sjećanja i zaborava na NOB. U zaključku se sintetiziraju predstavljeni uvidi (tri distinktivne faze sjećanja na NOB) i identificiraju širi obrasci integracije antifašističkog pokreta u hrvatske politike povijesti (primat nacionalističkih vrijednosti, ideološka dekontekstualizacija antifašizma i nizak legitimacijski potencijal sjećanja na NOB). Iznosi se hipoteza o subverzivnom sjećanju koje dovodi u pitanje nacionalističke vrijednosti koje oblikuju kulturu sjećanja u Hrvatskoj
Usporedba političkih ideologija i obrazovnih sustava tijekom različitih povijesnih perioda u Republici Hrvatskoj
No full textOvaj završni rad istražuje odnos političkih ideologija i obrazovnih sustava u Republici Hrvatskoj tijekom različitih povijesnih razdoblja. Cilj rada bio je pokazati na koji način obrazovni sustav nikada nije bio ideološki neutralan, već je u manjoj ili većoj mjeri služio reprodukciji dominantnih političkih vrijednosti i legitimaciji postojećeg poretka. Predmet istraživanja obuhvatio je oblike političkog odgoja i obrazovanja u razdoblju Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije, Nezavisne Države Hrvatske, Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, tranzicije nakon 1990. godine te suvremenih reformi u 21. stoljeću. Metodološki, rad se temelji na kvalitativnoj analizi nastavnih planova, kurikuluma i udžbenika, uz korištenje teorijskih uvida iz relevantne literature. Rezultati analize pokazali su da su različiti režimi koristili obrazovanje kao instrument oblikovanja poželjnog građanina, pri čemu su se sadržaji i ciljevi razlikovali, ali je ideološka funkcija ostala prisutna u svim razdobljima. Posebno je istaknuto kako suvremene reforme, unatoč naglašavanju kompetencija i kritičkog mišljenja, otvaraju pitanje marginalizacije političkog obrazovanja kroz smanjenje prostora za predmet Politika i gospodarstvo. Zaključak rada upućuje na to da obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj ostaje ključno polje prelamanja pitanja moći, znanja i ideologije te da njegova budućnost ovisi o tome hoće li postati instrument demokratizacije ili će ostati u funkciji reprodukcije dominantnih političkih vrijednosti
Preživljavanje i izvještavanje u kriznim situacijama
No full textPolazište su krizne situacije. Osim savladavanja kompleksnih kriza do kojih danas dolazi u svijetu, kako se savladavaju. Kako se proučavaju i prepoznaju. Uz to kako novinari izvještavaju o krizama, bile one na nacionalnoj ili globalnoj razini
Studija slučaja gospodarenja otpadom na lokalnoj razini : Grad Petrinja
No full textOvaj rad tematizira praksu javne politike upravljanja i razvrstavanja otpada na lokalnoj razini, na primjeru grada Petrinje. Pozivajući se na relevantnu i važeću strategiju, donesenu od strane Gradskog vijeća grada Petrinje, zatim na teorijske postavke Harrieta Bulkeleya i njegovih suradnika o gospodarenju otpadom te u konačnici na internetske članke o razvrstavanju otpada u Petrinji, u radu se analizira način na koji lokalna vlast, u suradnji s drugim akterima, upravlja otpadom. Rezultati pokazuju da se u Petrinji koristi model odvraćanja otpada, u kojem se isti otprema na pripadajuće gradsko reciklažno dvorište ili skladište građevinskog otpada u prigradskom naselju Mala Gorica. Pritom davatelj usluge, trgovačko društvo Komunalac Petrinja d.o.o nastoji uključiti ljude da aktivno sudjeluju u odgovornom gospodarenju otpadom, kroz upute za pravilno odvajanje otpada, ažurne informacije o svojim aktivnostima na Facebook stranici, te povremene edukacije u obliku predavanja ili tribina. Da bi Petrinja preuzela moderniji, učinkovitiji pristup i usvojila model korištenja otpada kao resursa, potrebna je jača edukacija građana. Nužan je i veći broj aktera, bilo privatnih, lokalnih ili organizacija civilnog društva, koji će idejama i sredstvima doprinijeti boljoj strategiji, a potreban je i prijelaz sa hijerarhijskog odnosa vlasti na sustav u kojem svi sudjeluju, od korisnika do zakonodavne vlasti, kroz solidarnost i proaktivni pristup svih članova društva
BookTok kao književna platforma : Digitalna promocija i književni trendovi u doba TikToka
No full textOvaj rad bavi se promjenama u čitateljskim praksama i izdavaštvu koje su nastale razvojem digitalnih tehnologija i društvenih mreža. Obrađuje se transformacija knjige, od tiskanog formata do e-knjiga i audio knjiga te kako su one utjecale na čitateljske navike i tržište knjiga, kao i nove medijske platforme. Poseban naglasak je na digitalnim književnim platformama poput Wattpada i Goodreadsa koje su doprinijele interakciji između autora i čitatelja te formirale globalne zajednice. Rad također istražuje utjecaj društvene mreže TikTok, odnosno fenomena BookTok, kao novog oblika književne promocije koji značajno mijenja način na koji se knjige percipiraju. Naglašava se participativna kultura i njen utjecaj jer su čitatelji i korisnici mreža sad glavni akteri koji utječu na vidljivost naslova, promoviraju ih te oblikuju književne trendove. Književnost time prestaje biti samo individualno već se stvorila cijela zajednica posvećena samo tome. Tako se stvorilo novo digitalno okruženje čitatelja s novim oblicima kreativnosti, zajedništva, ali i utjecaja na samu izdavačku industriju
Analiza uloga medija u kriznim situacijama
No full textTema ovog rada je analiza ponašanja medija u kriznim situacijama. U vrijeme kriza mediji su na udaru javnosti. Novinarstvo kao profesija je najosjetljivije, ali i najmoćnije u isto vrijeme. Količinom i načinom izvještavanja o nekoj kriznoj situaciji mediji utječu na javno mnijenje. Mediji kontroliraju protok informacija što nazivamo gatekeeping, a povezano s tim je pojam agenda settinga koji označuje volju medija o kojoj temi će izvještavati. Osim kontrole protoka informacija mediji određuju način na koji žele izvijestiti o nekoj temi što nazivamo framing. Istraživanje je provedeno u svrhu otkrivanja koju ulogu mediji najčešće poprimaju prilikom izvještavanja o kriznim situacijama. Cilj ovog istraživanja je utvrditi kakav je odnos različitih uloga medija prilikom izvještavanja te kakav je odnos između tradicionalnih i digitalnih medija u pogledu izvještavanja o kriznim situacijama. Nastoje se usporediti različite uloge koje mediji imaju u društvu i način na koje su one prioritizirane, stavljajući fokus na odnos uloge održavanja društvene stabilnosti i težnje za senzacionalističkim izvještavanjem koje je plodnije za medijsko tržište. Glavna metoda ovog rada je analiza i usporedba podataka iz prijašnjih istraživanja koja su bazirana na temi medijskog izvještavanja o kriznim situacijama u Njemačkoj i Švedskoj. Analizom prijašnjih istraživanja utvrđeno je da se u kriznim vremenima bolje snalaze redakcije tradicionalnih medija nego redakcije digitalnih medija zbog jasnih hijerarhijski određenih uloga te da su tradicionalni i digitalni mediji jednako skloni senzacionalističkom izvještavanju. Utvrđeno je da digitalni mediji izvješćuju često o istoj temi na senzacionalistički način dok tradicionalni češće izmjenjuju teme no i dalje je prisutan senzacionalizam u izvještavanju. Također zaključeno je da su veće razlike u izvještavanju između tradicionalnih i digitalnih oblika iste medijske kuće nego između tradicionalnih odnosno digitalnih oblika medija različitih medijskih kuća