2611 research outputs found
Sort by
Anti-corruption mechanisms of the European Union and political development of the Republic of Croatia
No full textOvaj rad analizira utjecaj antikorupcijskih mehanizama Europske unije na politički razvoj Republike Hrvatske od procesa pristupanja 2013. do 2023. godine. Kroz integriranu metodologiju — kvalitativnu analizu službenih izvješća Europske komisije, strategija i akcijskih planova te kvantitativne pokazatelje (Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala, rezultati Eurobarometra i podaci USKOK-a) — istražuje se u kojoj mjeri su europski instrumenti potaknuli institucionalne reforme i promjenu društvenih normi. Nalazi pokazuju da su EU-mehanizmi, poput OLAF-a, EPPO-a i MSV-a, ojačali formalni okvir te potaknuli uspostavu i profesionalizaciju tijela za sprječavanje sukoba interesa i istragu korupcije, ali da dominantna kultura tolerancije i pretežita primjena uvjetnih kazni ograničavaju njihov stvarni učinak. Iako su zabilježeni pomaci u transparentnosti i brzini postupanja USKOK-a, percepcija raširenosti korupcije ostala je visoka, što ukazuje na potrebu za jačanjem edukativnih i normativnih mjera usmjerenih na dubinsku promjenu stava građana prema “sitnoj” i “grand” korupciji.This paper analyzes the impact of the European Union’s anti-corruption mechanisms on the political development of the Republic of Croatia from the accession process in 2013 to the year 2023. Through an integrated methodology — including qualitative analysis of official European Commission reports, strategies, and action plans, as well as quantitative indicators (Transparency International's Corruption Perceptions Index, Eurobarometer results, and data from USKOK) — the study examines the extent to which European instruments have encouraged institutional reforms and changes in social norms. The findings show that EU mechanisms such as OLAF, EPPO, and the Cooperation and Verification Mechanism (CVM) have strengthened the formal framework and supported the establishment and professionalization of bodies responsible for preventing conflicts of interest and investigating corruption. However, the dominant culture of tolerance and the prevailing use of conditional sentences limit their actual impact. Although there has been progress in transparency and the speed of USKOK’s procedures, the perception of widespread corruption remains high, indicating the need to strengthen educational and normative measures aimed at fundamentally changing citizens’ attitudes toward both "petty" and "grand" corruption
Figures of speech in the rhetoric of the speaker on Bravo! radio
No full textOvaj završni rad analizira upotrebu stilskih figura u govoru spikera radijske postaje bravo!, s ciljem razumijevanja kako one doprinose stvaranju prepoznatljivog i angažiranog radijskog diskursa. Kroz kvalitativnu analizu odabranih emisija iz 2024. i 2025. godine, istražene su figure poput ironije, sarkazma, hiperbole, paradoksa, metafore i personifikacije. Posebna pozornost posvećena je njihovoj retoričkoj funkciji i emocionalnom učinku na publiku. Rezultati pokazuju da spikeri koriste ove figure kako bi stvorili humor, iznenađenje i osjećaj bliskosti sa slušateljima. Istraživanje potvrđuje da retoričke figure nisu samo estetski elementi, već ključni alati za oblikovanje identiteta medija, angažman publike i stvaranje specifične atmosfere. Rad naglašava važnost diskurzivne analize u razumijevanju suvremenih medijskih strategija te otvara prostor za daljnja istraživanja percepcije slušatelja i primjene figura u različitim medijskim kontekstima
Osporavanje Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a : nastavak europeizacije drugim sredstvima
No full textThis thesis investigates the phenomenon of internal contestation within the European Union's Common Foreign and Security Policy (CFSP). Drawing upon a Sociological Institutionalist framework, it examines the interplay between contestation and Europeanization, exploring how these processes shape member state behaviour and influence the development of EU foreign policy.
The research employs a qualitative methodology, utilizing in-depth interviews with policymakers within the CFSP structure to gather empirical data. Thematic analysis is used to systematically organize and interpret the findings. Process tracing is then employed to establish causal relationships between variables, leading to the development of a novel theory of "constructive contestation" in CFSP.
The thesis argues that external pressures, particularly major international crises such as the Russian aggression on Ukraine, have significantly increased the pressure on member states to cooperate in foreign policy. This pressure, coupled with the growing influence of EU institutions and certain member states, incentivizes member states to adopt more flexible positions in CFSP decision-making. However, when faced with proposals that clash with their national sensitivities, member states often resort to contestation as a means of navigating the tension between collective action and individual preferences.
The research identifies a spectrum of contestation practices, ranging from passive and symbolic strategies to more active and formal methods. Importantly, these contestation practices are increasingly becoming accepted and legitimized within the CFSP framework. This is because contestation allows for the advancement of EU foreign policy while respecting member states' core national interests, paradoxically strengthening the CFSP's ability to respond effectively to external challenges.
The thesis concludes by proposing a new theory of "constructive contestation" in CFSP, which provides a conditional mechanism approach to explain how and why member states choose specific contestation strategies. It further outlines avenues for future research, including empirical testing of the theory, exploring the long-term effects of contestation, and incorporating additional factors into the conditional mechanism. By illuminating the complex dynamics of contestation and
its relationship with Europeanization, this thesis contributes to a deeper understanding of the evolving nature of EU foreign policy cooperation.Ova disertacija istražuje fenomen internog osporavanja Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) Europske unije. Koristeći teorijski okvir sociološkog institucionalizma, rad ispituje međusobni odnos između koncepata osporavanja i europeizacije, istražujući kako ti procesi oblikuju ponašanje država članica i utječu na razvoj vanjske politike EU-a.
Istraživanje koristi kvalitativnu metodologiju, koristeći intervjue s kreatorima politika unutar strukture ZVSP-a za prikupljanje empirijskih podataka. Tematska analiza se zatim koristi za sustavno organiziranje i interpretaciju nalaza. Na kraju, metodom process-tracinga uspostavljuju se uzročne veze između varijabli, što dovodi do razvoja nove teorije "konstruktivnog osporavanja" u ZVSP-u.
Rad tvrdi da su vanjski pritisci, posebno velike međunarodne krize poput ruske agresije na Ukrajinu, značajno povećali pritisak na države članice da surađuju u vanjskoj politici. Taj pritisak, zajedno s rastućim utjecajem institucija EU-a i određenih država članica, potiče države članice da usvoje fleksibilnije pozicije u donošenju odluka unutar ZVSP-a. Međutim, kada se suoče s prijedlozima koji se sukobljavaju s njihovim nacionalnim interesima, države članice često pribjegavaju osporavanju kao sredstvu navigacije između kolektivnog djelovanja i individualnih preferencija.
Istraživanje identificira širi spektar oblika osporavanja, od pasivnih i simboličkih strategija do aktivnijih i formalnih metoda. Ti oblici osporavanja postaju sve prihvaćeniji i legitimniji unutar okvira ZVSP-a jer osporavanje omogućava napredovanje vanjske politike EU-a uz poštivanje temeljnih nacionalnih interesa država članica. Time se paradoksalno jačaja sposobnost ZVSP-a da učinkovito odgovori na vanjske izazove.
Disertacija zaključuje predlaganjem nove teorije "konstruktivnog osporavanja" u ZVSP-u, koja pruža uvjetovani mehanizam za objašnjenje kako i zašto države članice biraju određene strategije osporavanja. Nadalje, iznosi smjernice za buduća istraživanja, uključujući empirijsko testiranje teorije, istraživanje dugoročnih učinaka osporavanja i uključivanje dodatnih čimbenika u uvjetovani mehanizam. Osvjetljavanjem složenih dinamika osporavanja i njegovog odnosa s europeizacijom, ova disertacija doprinosi dubljem razumijevanju evoluirajuće prirode suradnje u vanjskoj politici EU-a
Proširenje Europske unije u odnosu na nacionalne identitete : slučaj Zapadnog Balkana
No full textCilj ovoga rada je istražiti i interpretirati proširenje Europske unije na Zapadni Balkan i preispitati u kojoj mjeri širenje Unije utječe na stvaranje kolektivnog, odnosno jačanja nacionalnog identiteta. Analizira se integracijski proces regije u Europsku uniju i percepcije nacionalnih identiteta kroz izazove etničkih, povijesnih i pravnih podjela
Komunikacijski okvir eufemizama u političkom govoru
No full textPolitika je sastavni dio ljudske svakodnevnice, bez obzira koliko netko to htio ili ne htio. Ona oblikuje svačiji život, od cijena omiljene hrane do poslovnih i obrazovnih prilika. Sva su politička ponašanja, bila ona na mikro ili na makro razini, određena lingvistička akcija – diskurs. Iz toga možemo zaključiti da je glavni alat politike – jezik. U jezik spadaju razne gramatičke i jezične strukture, među kojima su i eufemizmi. Eufemizam je, prema Hrvatskom jezičnom portalu, lingvistička figura koja nastaje kada se umjesto riječi za nešto loše ili neugodno upotrijebi blaža riječ ili izraz. Na primjer, ne kaže se „umrijeti“ nego „zauvijek zaspati“. Mnogi su se eufemizmi uvriježili u jeziku, a mnogi su toliko učestali da ljudi često ni ne znaju da se radi o eufemizmu. U ovom su radu analizani eufemizmi u govoru različitih političara za vrijeme parlamentarnih izbora 2024. godine u Republici Hrvatskoj. Odabrane su izjave političkih aktera s različitih ideoloških spektara, od ljevice do desnice, kako bi se pokazalo da upotreba eufemizama nije politički obojana, već standardna i učestala praksa
Sveučilišna bolnica u Blatu. Nedovršena priča koja traje više od četiri desetljeća
No full textSveučilišna bolnica u Blatu fenomen je hrvatske moderne povijesti. Za nju su Zagrepčani, u vjeri da će dobiti najmoderniju bolnicu u ovom dijelu svijeta, samodoprinosom prikupili vrtoglavih 160 milijuna eura. Međutim, unatoč prikupljenim sredstvima i početnim ambicijama, projekt Sveučilišne bolnice ostao je nedovršen, simbolizirajući propuste u strateškom planiranju, političke nesuglasice i dugogodišnje zanemarivanje prioriteta građana. Ovaj audiovizualni rad istražit će problematiku neizgrađene Bolnice, koliko je ona trebala značiti građanima Republike Hrvatske, te će se dotaknuti teme izgradnje nove dječje bolnice na tom terenu. Tema će se istražiti kroz izjave stručnjaka koji se trenutno bave ovom problematikom, hobista koji koriste navedene prostore u druge svrhe, te građana grada Zagreba, kojima je ova bolnica ipak, trebala biti najvažnija
Podcast kao medijski sadržaj
No full textU radu se istražuje razvoj podcasta kao suvremenog medijskog formata, s naglaskom na njegovu pojavu, teorijski okvir i razlike u odnosu na tradicionalne medije poput radija i televizije. Poseban fokus stavljen je na podcast scenu u Hrvatskoj, uključujući vrste podcast sadržaja, načine financiranja te njihovu ulogu u digitalnom medijskom krajoliku
Between freedom of expression and legal responsibility : the public policy framework of satire in Croatian journalism
No full textRad se bavi temom povijesnog razvoja satire i satiričnih medija u hrvatskom novinarstvu te razvojem javnopolitičkog okvira regulacije satire koja se razvijao usporedno s njom
Operacija Kondor
No full textOvaj esej analizira nastanak, strukturu i metode djelovanja Operacije Kondor; tajne mreže represivnih režima Latinske Amerike tijekom Hladnog rata. Kroz povijesni i društveni kontekst 1960-ih i 1970-ih, prikazano je na koji su način autoritarne vojne hunte, uz snažnu podršku Sjedinjenih Američkih Država, surađivale u progonu političkih protivnika, često provodeći sustavne otmice, mučenja i likvidacije preko državnih granica. Opisane su ključne metode djelovanja, uključujući upotrebu tzv. "odreda smrti" i stvaranje međunarodne mreže centara za mučenje kao što su Automotores Orletti. Posebna pažnja posvećena je psihološkim i društvenim posljedicama; trajnim traumama, uništenom povjerenju u institucije i otežanom procesu tranzicije prema demokraciji. Istaknuta je i uloga dezinformacija te manipulacija javnosti, kako bi se stvorilo ozračje straha i opravdala represija. Jedan od ključnih aspekata, već spomenut ranije, jest uloga SAD-a, čija je hladnoratovska doktrina nacionalne sigurnosti kroz desetljeća legitimirala i poticala brutalne represivne mjere pod izlikom borbe protiv širenja komunizma. Kroz vojne programe, policijsku obuku, financije i diplomatsku zaštitu, SAD su omogućile nastanak i funkcioniranje sustava koji je godinama izbjegavao međunarodni nadzor i odgovornost, što dokazuju brojne istrage i arhivski izvori. Završni dio rada daje pregled suočavanja s nasljeđem Operacije Kondor, kroz otvaranje arhiva, sudske procese i napore organizacija za zaštitu ljudskih prava. Esej zaključuje važnost stalne borbe za zaštitu ljudskih prava i demokracije, upozoravajući na opasnosti ignoriranja zloporabe moći i autoritarnih tendencija. Operacija Kondor služi kao trajan podsjetnik na cijenu političkog nasilja te potrebu kolektivnog suočavanja s prošlošću radi izgradnje održivog i pravednog društva
Građanski odgoj u strukovnim školama u Hrvatskoj : izazovi i perspektive
No full textZavršni rad će analizirati važnost građanskog odgoja u razvoju demokratske kulture, aktivnog građanstva i društvene kohezije. Biti će prikazan povijesni kontekst, trenutno stanje u hrvatskim strukovnim školama te izazovi i mogućnosti unapređenja kurikuluma. Naglasiti će se potreba za sustavnim pristupom, kvalitetnom provedbom i jačanjem kompetencija nastavnika kako bi se osigurala učinkovitost ovog obrazovnog segmenta. U sklopu rada biti će navedene perspektive i izazovi građanskog odgoja u strukovnim školama Republike Hrvatske