2611 research outputs found
Sort by
An analysis of the 2024 verbal conflict between musicians Kendrick Lamar and Drake
No full textOvaj rad analizira javni sukob između dvojice prominentnih repera, Kendricka Lamara i Drakea, kroz diskurzivnu, ideološku i stilsku analizu njihovih glazbenih i medijskih izraza. Fokus je stavljen na način na koji se jezik koristi kao sredstvo borbe, pozicioniranja i oblikovanja imidža u kontekstu popularne kulture. Kroz teorijske okvire konceptualnih metafora, kritičke analize diskursa i semiotičke analize, rad prikazuje kako verbalne strategije, stilističke figure i memeovi oblikuju percepciju publike i jačaju sukob. Sukob između Lamara i Drakea promatran je kao simbolički rat u kojem riječi i vizuali postaju oružje, a publika aktivni sudionik u narativu.This thesis analyzes the public conflict between two prominent rappers, Kendrick Lamar and Drake, through a discursive, ideological, and stylistic lens. It focuses on how language serves as a tool for conflict, positioning, and image construction within the realm of popular culture. Using the theoretical frameworks of conceptual metaphor, critical discourse analysis, and semiotic analysis, the thesis demonstrates how verbal strategies, stylistic figures, and memes shape audience perception and intensify the dispute. The conflict is interpreted as a symbolic war where words and visuals act as weapons, and the audience becomes an active participant in the narrative
Career development of women in IT companies from the aspect of social responsibility
No full textIT industrija je zbog svojeg doprinosa BDP-u i poslovanja u inozemstvu jedna od najutjecajnijih u Republici Hrvatskoj. Riječ je o industriji koja prema statističkim podacima pretežno zapošljava muškarce, što je unutar određenih IT firmi potaknulo inicijative namijenjene regrutaciji žena. Cilj ovog istraživanja bio je stvoriti uvid o utjecaju društveno odgovornog poslovanja na karijerni razvoj žena u IT-ju kroz perspektivu zaposlenika ove industrije. Istraživanje je provedeno putem online ankete koja je podijeljena putem društvenih mreža. Rezultati su pokazali da IT zaposlenici uglavnom nemaju predrasuda prema ženama u IT-ju, no unatoč tome nije potvrđeno da žene u ovoj industriji neometano napreduju. Također, mnogi zaposlenici nisu upoznati s konceptom ESG – Environmental, Social, Governance standarda te nisu informirani o praksama društveno odgovornog poslovanja na svom radnom mjestu. Potvrđena je statistički značajna razlika u plaćama s obzirom na spol, ali nije bilo moguće potvrditi razlikuju li se radni uvjeti. Ovo istraživanje je pružalo uvid u perspektivu zaposlenika o društveno odgovornom poslovanju u IT industriji te pokazalo da društveno odgovorno poslovanje IT firmi nije imalo značajan utjecaj na ženske zaposlenice pri odabiru karijere.Due to its contribution to GDP and international business operations, the IT industry is one of the most influential sectors in the Republic of Croatia. According to statistical data, it is a male-dominated industry, which has led some IT companies to launch initiatives aimed at recruiting women. The aim of this research was to gain insight into the impact of corporate social responsibility on women's career development in the IT sector, from the perspective of employees working in the industry. The research was conducted through an online survey distributed via social media platforms. Results showed that IT employees generally do not hold prejudices against women in the field. However, it cant't be confirmed that women progress in their careers without obstacles. Moreover, many employees are unfamiliar with the concept of ESG - Environmental, Social, Governance standards and are not well-informed about corporate social responsibility practices within their workplace. A statistically significant gender pay gap was identified, while differences in working conditions could not be confirmed. This study offers valuable insight into employees' perspectives on corporate social responsibility within the IT industry and suggests that it hasn't had a notable impact on women's career choices in this field
Cenzura ili zaštita : političko-filozofske dileme oko ograničavanja govora mržnje prema ženama
No full textSvrha rada je predstaviti pitanje ograničavanja govora mržnje prema ženama kroz filozofsku i političko-pravnu dimenziju. Analizirani su argumenti u korist slobode govora poput tržišta ideja i samoispunjenja te njihova ograničenja u korist zaštite dostojanstva i jednakosti. Objašnjeni su pojmovi seksizma i mizoginije i njihova razlika te kako se uklapaju u kontekst govora mržnje. Posebna pažnja posvećena je pornografiji koja je prepoznata kao oblik diskriminacije i verbalnog nasilja nad ženama od strane feminističkih kritika. Raspravljen je utjecaj cenzure na demokratske vrijednosti. Zaključak je da govor mržnje prema ženama uzrokuje konkretne društvene štete poput nasilja i marginalizacije, te da je potrebno ograničavanje pod jasno definiranim zakonskim okvirima kako ne bi došlo do zloupotrebe u svrhu političke cenzure
Realizam u američkoj vanjskoj politici : Trump i Biden
No full textAmerička vanjska politika mijenjala je svoju dinamiku tijekom vremena. Različite teorije međunarodnih odnosa pokušavale su definirati vanjske politike. Jedna od najznačajnijih teorija međunarodnih odnosa, uz liberalizam, je realizam. Cilj ovog rada je prikazati elemente realističke teorije u vanjskim politikama dvaju predsjednika; Donalda Trumpa i Joea Bidena. Vanjske politike dvaju predsjednika analizirat će se kroz njihove odnose s međunarodnim organizacijama i pojedinim državama
Islamistički teroristički napadi u 21. stoljeću
No full textRad se bavi islamističkim terorističkim napadima u 21. stoljeću. Ti napadi se promatraju kroz dvije etape, od 2001. do 2012. godine te od 2013. do 2024. godine. Prikazano je 10 napada koji su uzeti kao reprezentativni uzorak analize, a koji se izdvajaju po broju žrtava ili opsegu štete. Rad analizira sličnosti i razlike koje se mogu uočiti u etapama te prikazuje kako su se islamistički teroristički napadi mijenjali od početka 21. stoljeća do danas
The triumph of Islamism: the Islamic State (2014-2019)
No full textU radu se analizira suvremena i relevantna tema islamizma na Bliskom istoku kroz studiju slučaja Islamske države. Umjesto klasične klasifikacije ove skupine kao terorističke i ekstremističke, nudi se alternativna perspektiva usmjerena na analizu strategije Islamske države kroz dvije ključne dimenzije: ideologiju i djelovanje. Istražuje se petogodišnje razdoblje od proglašenja kalifata 2014. do teritorijalnog poraza 2019. godine. Cilj rada je odgovoriti na pitanje što je razlikovalo strategiju Islamske države od drugih islamističkih i džihadističkih skupina te zbog čega je bila privremeno uspješnija. Premda islamizam kao ideologija predstavlja temelj djelovanja mnogih takvih skupina, njihova uspješnost znatno varira, pa se stoga uspjeh Islamske države može tumačiti kao svojevrsni trijumf islamizma na Bliskom istoku.This thesis analyzes the contemporary and relevant topic of Islamism in the Middle East through a case study of the Islamic State. Rather than classifying the group simply as a terrorist and extremist organization, it offers an alternative perspective focused on analyzing the Islamic State’s strategy through two key dimensions: ideology and actions. The study covers the five year period from the declaration of the caliphate in 2014 to the territorial defeat in 2019. The aim is to answer what distinguished the Islamic State’s strategy from other Islamist and jihadist groups, and why it was temporarily more successful. Although Islamism as an ideology forms the basis of many similar groups, their success varies significantly; therefore, the Islamic State’s success can be viewed as a form of Islamism’s triumph in the Middle East
The return of authoritarian regimes in the Western Balkans: the case of Serbia
No full textPredmet ovog istraživanja prikaz je i analiza povratka i uspona autoritarnih režima na Zapadnom Balkanu s naglaskom na slučaj Republike Srbije. Zbog ograničenosti forme, u radu se analiziraju samo režimi Republike Srbije u razdoblju od 1989. do 2025., pri čemu su skromno prikazane autoritarne tendencije ostalih režima Zapadnog Balkana budući se smatra kako zahtijevaju zasebne radove i analize. Glavno istraživačko pitanje glasi: „Na koji način dolazi do povratka i uspona autoritarnih režima na Zapadnom Balkanu na primjeru Republike Srbije te kako se razvijao kompetitivni autoritarni režim od 1989. do danas?“ Istraživački interes temelji se na važnosti regionalne stabilnosti te pokušaju prikaza navedenih režima u kontekstu općeg trenda povratka autoritarnih načina vladanja, ali i na isticanju nekih njihovih posebnosti. Rad prati djelovanje aktera za vrijeme najintenzivnijih autoritarnih praksi, od sloma komunizma 1989. i raspada Jugoslavije do danas. Posebna pozornost posvećuje se ulozi vanjskih faktora, odnosno međunarodnoj podršci prethodno navedenim autoritarnim režimima bez koje oni ne bi bili održivi. Razlog opstanka takvih režima upravo je prisutnost međunarodnih aktera i njihova podrška vladajućima i njihovim, po demokraciju, lošim politikama. Pokušat će se analizirati dosadašnje i moguće implikacije srpskih autoritarnih režima po ostale države Zapadnog Balkana, preuzimanje autoritarnih obrazaca kao model vlasti te općenito politički utjecaj na regiju. Na kraju, pokušat će se donijeti zaključak o opisanim režimima koji nisu jednaki, ali koriste neke zajedničke obrasce tijekom svoje autoritarne vladavine.The subject of this research is the presentation and analysis of the return and rise of authoritarian regimes in the Western Balkans, with a particular focus on the case of the Republic of Serbia. Due to the limitations of the format, this paper analyzes only the regimes of the Republic of Serbia in the period from 1989 to 2025, while the authoritarian tendencies of other regimes in the Western Balkans are only modestly outlined, as they are considered to require separate studies and analyses. The main research question is: “In what way has the return and rise of authoritarian regimes occurred in the Western Balkans, using the Republic of Serbia as a case study, and how has the competitive authoritarian regime evolved from 1989 to the present day?” The research interest is grounded in the importance of regional stability and the attempt to contextualize these regimes within the broader global trend of authoritarian resurgence, while also highlighting some of their specific characteristics. The paper follows the actions of key actors during periods of the most intense authoritarian practices, from the collapse of communism in 1989 and the disintegration of Yugoslavia to the present. Special attention is given to the role of external actors, i.e., the international support for the aforementioned authoritarian regimes, without which they would not be sustainable. The persistence of such regimes is attributed precisely to the presence and support of international actors for ruling elites and their democracy-eroding policies. The paper seeks to analyze both the existing and potential implications of Serbian authoritarian regimes for other Western Balkan states, including the adoption of authoritarian governance patterns and the broader political influence on the region. Finally, the aim is to draw conclusions about the regimes in question, which, while not identical, employ shared patterns during their authoritarian rule
The role of Croatia in effective management of the EU's external borders
No full textRepublika Hrvatska, kao najmlađa članica Europske unije i dio šengenskog prostora od 2023. godine, ima ključnu ulogu u zaštiti vanjskih granica Europske unije. S obzirom na svoj geografski položaj, Hrvatska čuva jednu od najvećih kopnenih vanjskih granica Unije što donosi brojne izazove, posebno u kontekstu migracija, prekograničnog kriminala i sigurnosnih prijetnji. Dok s jedne strane Hrvatska nastoji osigurati slobodno kretanje unutar EU, s druge mora ispunjavati stroge standarde zaštite granica. Kritike međunarodnih organizacija vezane su uz postupanje prema migrantima, no Hrvatska kontinuirano unapređuje svoje postupke u skladu s europskim i međunarodnim pravnim normama. Ovaj diplomski rad bavi se pitanjem zaštite vanjskih granica Europske unije, ali i pozicije Hrvatske kao države na vanjskim granicama. Hrvatska aktivno sudjeluje u provedbi zajedničke europske migracijske i sigurnosne politike koristeći moderne sustave nadzora granica poput EUROSUR-a i Šengenskog informacijskog sustava (SIS). Također, surađuje s Frontexom, Europskom agencijom za graničnu i obalnu stražu, kako bi osigurala bolju kontrolu migracijskih tokova i pojačala operativni kapacitet.The Republic of Croatia, as the youngest member of the European Union and part of the Schengen area since 2023, has a key role in protecting the external borders of the European Union. Given its geographical position, Croatia maintains one of the largest land external borders of the Union, which brings numerous challenges, especially in the context of migration, cross-border crime and security threats. On the one hand, Croatia strives to ensure free movement within the EU, while on the other hand it must meet strict border protection standards. Criticisms from international organizations are related to the treatment of migrants, but Croatia is continuously improving its procedures in accordance with European and international legal norms. This thesis deals with the issue of protecting the external borders of the European Union, but also the position of Croatia as a state on the external borders. Croatia actively participates in the implementation of the common European migration and security policy, using modern border surveillance systems such as EUROSUR and the Schengen Information System (SIS). It also cooperates with Frontex, the European Border and Coast Guard Agency, to ensure better control of migration flows and strengthen operational capacity
A comparative analysis of EU funding of the cities of Šibenik and Sinj
No full textOvaj diplomski rad analizira iskoristivost fondova Europske unije na primjeru gradova Šibenika i Sinja, s ciljem utvrđivanja razlika u iskoristivosti sredstava i čimbenika koji utječu na uspješnost u privlačenju financijskih sredstava iz europskih fondova. Korištenjem komparativne metode prikazani su demografski podatci i ekonomski kapaciteti oba grada te su prikazani konkretni projekti sufinancirani iz fondova Europske unije. Rezultati istraživanja su pokazali da Šibenik ima izraženiju sposobnost strateškog planiranja i provedbe složenijih projekata s dugoročnim učincima, dok se Sinj suočava s izazovima u pripremi i realizaciji projekata te sredstva dominantno koristi za manje projekte ograničenog dosega. Analizom povučenih sredstava per capita utvrđeno je da je Grad Šibenik značajno uspješniji u privlačenju sredstava po stanovniku od Grada Sinja. Razlike proizlaze ne samo iz proračunskih i geografskih čimbenika, već i iz dugoročnog strateškog planiranja, ulaganja u ljudske resurse i institucionalne kapacitete.This master's thesis analyzes the utilization of European Union funds using the example of the cities of Šibenik and Sinj, with the aim of determining the differences in the utilization of funds and factors that influence the success in attracting financial resources from European funds. Using a comparative method, demographic data and economic capacities of both cities are presented, and specific projects co-financed from European Union funds are presented. The results of the research have shown that Šibenik has a more pronounced ability to strategic planning and implement more complex projects with long-term effects, while Sinj faces challenges in the preparation and implementation of projects and predominantly uses funds for smaller projects of limited scope. An analysis of the funds withdrawn per capita has determined that the City of Šibenik is significantly more successful in attracting funds per capita than the City of Sinj. The differences arise not only from budgetary and geographical factors, but also from long-term strategic planning, investments in human resources and institutional capacities
Digital democracy in Croatia
No full textDiplomski rad analizira mogućnosti i izazove primjene digitalne demokracije u Hrvatskoj, a cilj je bio analizirati u kolikoj mjeri zakonodavni, institucionalni i tehnički okviri omogućuju digitalnu participaciju građana. Predmet istraživanja je analiza institucionalnog i zakonodavnog okvira digitalne demokracije te mogućnosti i izazovi ključnih oblika digitalne participacije u kontekstu Hrvatske, a to su e-Građani, Imamo pravo znati, e-kampanje, e-peticije, e-Savjetovanja i e-participativno budžetiranje te e-glasanje. Istraživanje je provedeno kvalitativnom metodom prikupljanja podataka, proučavaju se zakoni, strategije i relevantni dokumenti te su se analizirale studije slučaja pojedinih digitalnih alata i platformi. Rezultati istraživanja pokazuju da iako Hrvatska posjeduje zakonske okvire i tehnološke platforme za digitalnu demokraciju, sigurnost i zaštitu podataka, digitalna nepismenost, digitalni jaz, nedostatak povjerenja građana te neujednačena implementacija i korištenje digitalnih alata usporavaju primjenu digitalnih alata. Time se ograničava puni potencijal digitalne participacije građana. Doprinos ovoga rada bio bi pružiti bolje razumijevanje izazova koji utječu na primjenu digitalnih alata i platformi.The thesis analyzes the possibilities and challenges of applying digital democracy in Croatia, and the goal was to analyze to what extent the legislative, institutional and technical frameworks enable the digital participation of citizens. The subject of the research is the analysis of the institutional and legislative framework of digital democracy and the possibilities and challenges of key forms of digital participation in the context of Croatia, namely e-Citizens, Imamo pravo znati, e-campaigns, e-petitions, e-Consultations and e-participatory budgeting and e-voting. The research was conducted using a qualitative method of data collection, laws, strategies and relevant documents were studied, and case studies of individual digital tools and platforms were analyzed. The research results show that although Croatia has legal frameworks and technological platforms for digital democracy, security and data protection, digital illiteracy, digital gap, lack of trust of citizens and uneven implementation and use of digital tools slow down the use of digital tools. This limits the full potential of citizens' digital participation. The contribution of this work would be to provide a better understanding of the challenges that affect the application of digital tools and platforms