2611 research outputs found
Sort by
The Policy of the Republic of Croatia towards the Migration Crisis 2015/2016
Migracijska kriza 2015. i 2016. označava prekretnicu Europske unije i njezinih država članica zbog razmjernosti njezinih učinaka na političkom, pravnom, ekonomskom i socijalnom planu. Cilj ovog rada predstavlja analiza politike Republike Hrvatske prema masovnim migracijskim kretanjima za vrijeme krize. Svrha rada jest ustanoviti kako je Republika Hrvatska pristupila migracijskoj krizi u okolnostima njezine uloge kao tranzitne zemlje te zatvaranja Mađarske i Slovenije. Rad utvrđuje kako vladajući akteri u Republici Hrvatskoj promatraju krizu kroz humanitarni aspekt što dovodi do izraženog sukoba između ljevice i desnice na političkoj sceni. Analiza političkog diskursa, koja se temelji na izjavama glavnih političkih aktera u medijima, pokazuje prijepor koji je utjecao na stvaranje neizvjesnosti i određene doze straha među građanima. Migracijska kriza rezultirala je jačanjem desnice u Republici Hrvatskoj, ali i diljem Europe. Rezultati istraživanja pokazuju manjkavost Republike Hrvatske u njezinoj pripremljenosti, ali prikladnost odgovora na krizu s obzirom da nije došlo do ugroze nacionalne sigurnosti dok je fokus bio postavljen na humanosti. Zaključak rada jest da ne postoji predodređeni pristup problemu migracija, već se javlja potreba ispunjavanja humanitarne obveze s jedne strane i sigurnosne zadaće države s druge strane s naglaskom na suradnju s ostalim državama.The migration crisis of 2015 and 2016 marks a turning point for the European Union and its member states due to the level of its effects on the political, legal, economic and social plans. The aim of this work is to analyze the policy of the Republic of Croatia towards mass migration movements during the crisis. The purpose of this paper is to establish how the Republic of Croatia approached the migration crisis in the circumstances of its role. Political actors in the Republic of Croatia view crisis through a humanitarian aspect which leads to a conflict between political left and right parties. The analysis of the political discourse, which is based on the statements of the main political actors in the media, shows the conflict that has influenced the suspense and fear among citizens. The migration crisis resulted in the strengthening of the right parties in the Republic of Croatia, but also throughout Europe. The result of the research shows deficiency of preparedness of the Republic of Croatia, but the appropriateness of the response to the crisis, given that there was no threat to national security while the focus was on the humanity. The conclusion of the work is that there is no predetermined approach to the migration problem, but there is a need to fulfil the humanitarian obligation on the one hand and security task of the state on the other hand with an emphasis on cooperation with other countries
Autentičnost influencera: Analiza faktora koji oblikuju percepciju autentičnosti kod influencera
Fenomen influencera na društvenim medijima postaje ključan u komunikaciji i marketingu. Influenceri na platformama poput Instagrama, YouTubea i TikToka oblikuju percepciju i ponašanje publike, ali autentičnost je ključna za njihovu učinkovitost. Definiranje autentičnosti nije jednostavno, a mnogi faktori utječu na njenu percepciju. Ovaj završni rad analizira autentičnost i online identitet influencera, s fokusom na komunikacijske prakse i utjecaj influencera na svjetskoj i domaćoj sceni. Istražuje kako percepcija autentičnosti oblikuje virtualne zajednice, utječe na ponašanje sljedbenika i kako influenceri balansiraju između promotora potrošnje i posrednika socijalnih interakcija. Rad također razmatra ključne ideje autentičnosti u digitalnom radu influencera i povezanost prakticirane autentičnosti sa složenom etikom
Neutrality of Central European countries in international relations in the 20th century - the case of Switzerland and Austria
Ovaj rad istražuje, definira, interpretira i komparira političku i vojnu neutralnost dviju država s područja Srednje Europe – Švicarske i Austrije kroz razdoblje 20. stoljeća s analizom njihova povijesnog konteksta neutralnosti te onoga što je dovelo do stvaranja moderne neutralnosti 20. stoljeća tih dviju država. Njihove politike neutralnosti bile su gotovo konstantno na iskušenju kroz navedeno razdoblje, počevši s dva svjetska rata koja su se dogodila u prvoj polovici prošlog stoljeća do zaključno s Hladnim ratom, koji je trajao više od 40 godina. No, unatoč tim iskušenjima, glavni cilj njihova autodefiniranja kao država koje žele ostati neutralne u bilo kakvim sukobima u njihovu okruženju, bio je opstanak i očuvanje svoje države i njenih građana, u čemu su Švicarska i Austrija naposljetku i uspjele. Završetkom Hladnog rata, stvaranjem sustava kolektivne sigurnosti, te sustavnim jačanjem europskih integracija, postavlja se pitanje ima li švicarska i austrijska neutralnost i dalje svoju svrhu te ako je i ima, kakva je ona zapravo.This paper explores, defines and interprets the political and military neutrality of two states from the area of Central Europe - Switzerland and Austria throughout the 20th century with an analysis of their historical context of neutrality and what led to the creation of the modern neutrality of the 20th century of those two states. Their policies of neutrality were almost constantly put to the test throughout the mentioned period, starting with the two world wars that took place in the first half of the last century and ending with the Cold war that lasted more than 40 years. But despite these temptations, the main goal of their classification as a state that wants to remain neutral in any conflicts in its environment, was the survival and preservation of their state and its citizens, in which they ultimately succeeded. With the end of the Cold War, the creation of a system of collective security, and the creation of European integrations, the question arises as to whether Switzerland's and Austria's neutrality still has its purpose, and if it does, how important it is
Communication Strategies in the Process of Personal Branding : The Eras of Taylor Swift's Public Persona
Ovo istraživanje nastoji razumjeti komunikacijske strategije Taylor Swift u procesu brendiranja i formiranja javne i poistovjećujuće ličnosti među njezinom ciljanom publikom (obožavateljima), medijima i širom javnošću. Iako bi istraživanje klasičnih marketinških ili komunikacijskih aktivnosti u medijima ili javnosti bilo moguće za postizanje cilja ovog istraživanja, ovaj rad zauzima drugačiji pristup i tvrdi da su skladanje pjesama i pripovijedanje bile primarne komunikacijske metode i tehnike u razvoju brenda i javne ličnosti u slučaju Taylor Swift te da su joj njezine vještine pisanja pjesama i pripovijedanja omogućile formiranje i dominantno upravljanje narativima oko vlastitog identiteta kao osobe i umjetnice. Štoviše, shvaćanje i maestralno uključivanje iskustava i očekivanja publike od strane Taylor Swift u vlastiti rad, prvenstveno u pjesme i albume, dovelo je do nastanka njezine poistovjećujuće ličnosti, odanosti i podrške njezinih obožavatelja, Swiftija.This study seeks to understand Taylor Swift's communication strategies in her branding and in achieving a relatable public persona among her target audience (fans), media, and the broader public. While research around typical marketing or public relations activities in the media or public would be possible for the objective of this thesis, this thesis takes on another approach and argues that songwriting and storytelling were the primary communication methods and techniques in the brand and public persona development in case of Taylor Swift and that her skills of songwriting and storytelling enabled her to create, and dominantly manage narratives around her identity as a person, and artist. Moreover, Swift's grasp and masterful incorporation of her audiences' experiences and expectations in her work, primarily songs and albums, led to her admiringly relatable persona, loyalty, and support from her fandom, Swifties
The psychological profile of military attaché and challanges of contemporary military-diplomatic practice
U današnje vrijeme visokofrekventne i često vrlo teško predvidive dinamike međunarodnih odnosa i zbivanja, u svjetlu eksponencijalno rastućih lokalnih, regionalnih i globalnih sigurnosnih rizika, izazova i opasnosti, uz nepredvidivost stabilnog i kontinuiranog političkog usmjerenja globalnih političkih autoritete implicira samo po sebi da male države kao što je i RH, moraju samostalno razvijati svoje kapacitete i sposobnosti ravnopravno participirati u globalnim igrama moćnika. Jedan od ključnih alata u tome je i u području obrambene diplomacije. U tom kontekstu potrebno je razumjeti „obrambenu diplomaciju” ne kao jednostavna primjena diplomacije u obrambenom/vojnom području već je potrebno promijeniti paradigmu i razumjeti ciljeve obrambene diplomacije u modernom vremenu “suoblikovanje i implementiranje državne sigurnosne politike sa zadaćom stvaranja stabilnih i dugoročnih međunarodnih odnosa na području obrane”. Iz tako promijenjene paradigme obrambeni (vojni) izaslanik postaje vrlo bitna karika u ostvarivanju obrambenih ciljeva države pošiljateljice, ali u širih političkih ciljeva matične države. Stoga je nužno prepoznati važnost investiranja u razvoj diplomatskog osoblja, njegovu selekciju, odabir i obuku kako bi najkompetentnije osobe bile odabrane, pripremane i upućivanje na dužnosti u okviru obrambene diplomacije. U tom cijelom procesu psihološka znanost, sa svim svojim alatima, mjerilima i procesima može dati nemjerljiv doprinos u stvaranju jake, sposobne i svrsishodne obrambene diplomatske mreže koja će na funkcionalan i svrsishodan način zastupati i promovirati državnu, kako opću tako i obrambenu politiku. Radom se nastojalo prepoznati dio „idealnih psiholoških karakteristika“ koje se smatraju nužnim za kvalitetno obnašanje obrambeno diplomatske dužnosti. Svakako je jasno da ih ima još i da ovim radom nisu sve pobrojane. No važno je istaknuti kako je u radu pokazano da psihološka znanost ima kompetencija, resursa i načina kako iste izmjeriti, unaprijediti i osnažiti i tako doprinijeti uspjehu koji obrambena diplomacija može pružiti. Stoga, nije razumljivo da se sve mogućnosti koje pruža psihološka znanost u odabiru ključnog osoblja kao što su obrambeni izaslanici ne koristi na način kako se isto koristi u ostalim procesima odabira, selekcije i obuke vojnog osoblja za druge važne dužnosti i poslove u obrambenom sektoru. Promjenom paradigme o važnosti i značaju obrambene diplomacije promijenit će se i taj segment na način kako je predloženo u ovom radu.In today’s era of high-frequency and often highly unpredictable dynamics in international relations and events, against the backdrop of exponentially growing local, regional, and global security risks, challenges, and threats, along with the unpredictability of stable and continuous political direction from global authorities, it is self-evident that small states, such as the Republic of Croatia, must independently develop their capacities and capabilities to participate equally in the power games of global actors. One of the key tools in this endeavor lies in the domain of defense diplomacy. In this context, it is essential to understand "defense diplomacy" not merely as the straightforward application of diplomacy in the defense/military sphere but rather to shift the paradigm and recognize its objectives in the modern era: "shaping and implementing national security policy with the goal of establishing stable and long-term international relations in the field of defense." From this reconceptualized paradigm, the defense (military) attaché becomes a critical link in achieving the defense objectives of the sending state, as well as the broader political goals of the home country. Therefore, it is imperative to recognize the importance of investing in the development of diplomatic personnel, their selection, recruitment, and training, to ensure that the most competent individuals are chosen, prepared, and assigned to roles within defense diplomacy. Throughout this process, psychological science, with all its tools, metrics, and methodologies, can make an invaluable contribution to building a strong, capable, and purposeful defense diplomatic network that will effectively represent and promote both the general and defense policies of the state. This work seeks to identify some of the "ideal psychological characteristics" deemed essential for the effective performance of military-diplomatic duties. While it is clear that there are additional traits not enumerated here, the key takeaway is that psychological science possesses the competence, resources, and methods to measure, enhance, and strengthen these qualities, thereby contributing to the success that military diplomacy can achieve. Consequently, it is illogical not to leverage the full potential of psychological science in selecting key personnel, such as military attachés, in the same way it is utilized in other processes of recruitment, selection, and training for critical roles within the defense sector. By shifting the paradigm on the importance and role of military diplomacy, this segment will evolve in the manner proposed in this work
Europeanization of environmental policy in Croatia
Europeizacija primarno predstavlja proces prilagodbe nacionalnih politika država članica Europske unije europskoj pravnoj stečevini, zakonodavstvu i standardima. Europska unija se kroz svoje ekološke politike i zakonodavstvo istaknula kao globalni lider u zaštiti okoliša, postavljajući ambiciozne ciljeve za borbu protiv klimatskih promjena i očuvanje biološke raznolikosti. Hrvatska, kao članica Europske unije od 2013. godine je prošla kroz značajnu prilagodbu svojih javnih politika tijekom pristupnih pregovora na osnovu pregovaračkog okvira u skladu s Poglavljem 27. Proces europeizacije je omogućio Hrvatskoj unaprjeđenje cjelokupnog sustava u području zaštite okoliša, gospodarenje otpadom, poboljšanje kvalitete zraka te zaštitu prirodnih resursa korištenjem financijskih sredstava iz fondova Europske unije te pristupanjem mreži zaštićenih područja u Europskoj uniji - Natura 2000. Kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ (2014. - 2020.), Hrvatska je postigla napredak u energetskoj učinkovitosti i zaštiti okoliša, no daljnji napori potrebni su za prevladavanje izazova administrativne složenosti i prilagodbe lokalnim specifičnostima.Europeanization primarily represents the process of adapting the national policies of EU member states to align with the EU's legal framework, legislation, and standards. Through its environmental policies and legislation, the European Union has emerged as a global leader in environmental protection, setting ambitious targets for combating climate change and preserving biodiversity. Croatia, an EU member since 2013, underwent significant adjustments to its public policies during the accession negotiations based on the framework of Chapter 27. The Europeanization process has enabled Croatia to improve its entire system in environmental protection, waste management, air quality, and natural resource conservation by utilizing EU funds and joining the European Union's Natura 2000 protected areas network. Through the Operational Program "Competitiveness and Cohesion" (2014 - 2020), Croatia achieved progress in energy efficiency and environmental protection; however, further efforts are necessary to address challenges related to administrative complexity and adaptation to local specificities
Correlation between EU funds and citizen satisfaction: Do EU projects affect citizen satisfaction?
U ovom radu analizirana su sredstva Europske unije kojima se pomaže državama članicama u rastu i razvoju. Analizirana je kohezijska politika Europske unije sa svojim strukturnim i investicijskim fondovima među kojima je naglasak stavljen na Europski fond za regionalni razvoj jer je upravo kroz taj fond sufinanciran projekt kina Edison u Karlovcu koji je bio tema analize. Provedbom intervjua sa ravnateljem kina cilj je bio doći do podataka koji su relevantni za projekt kina. Cilj istraživanja bio je doći do saznanja jesu li građani zadovoljni projektom kina Edison. Zaključak je donesen na temelju analiziranih podataka dobivenih iz anketnih upitnika te je zaključen na razini analizirane populacije. Analiza anketnog upitnika vršena je kroz sustav kodiranja. Sadrži jedan glavni kod i četiri podkoda formiranih na temelju karaktera pitanja. Najrelevantniji podkod za donošenje zaključka je treći podkod koji izražava mišljenje ispitanika o projektu kina Edison. Ispitano je 97 ispitanika sa preduvjetom da su ispitanici stanovnici grada Karlovca ili Karlovačke županije. Dobiveni rezultati su pokazali da je zadovoljstvo ispitanih građana pozitivno. Izraženo u postocima, niti jedan postotak u podkodu tri, ne pada ispod 70 posto pozitivnih odgovora vezanih uz kino Edison.This paper analyzes the financial instruments of the European Union used to support the growth and development of its member states. The focus is placed on the EU's cohesion policy and its structural and investment funds, particularly the European Regional Development Fund, through which the Edison cinema project in Karlovac was co-financed - the main subject of this analysis. An interview was conducted with the cinema’s director in order to obtain project relevant information. The aim of the research was to determine whether citizens are satisfied with the Edison cinema project. The conclusion was based on data collected from survey questionnaires and is valid at the level of the analyzed population. The analysis of the questionnaire was carried out using a coding system. It includes one main code and four subcodes, formed according to the nature of the questions. The most relevant subcode for drawing conclusions was the third subcode, which reflects the respondents' opinions about the Edison cinema project. A total of 97 respondents were surveyed, with the condition that all participants were residents of Karlovac or Karlovac County. The results showed that citizen satisfaction with the project was positive. Expressed in percentages, not a single result under subcode three fell below 70% positive responses related to Edison cinema
Media discussion about the introduction of the European Super League in Croatia's football
Ovaj diplomski rad bavi se analizom osnivanja europske Superlige u nogometu iz perspektive medijskog diskursa, procesa komercijalizacije sporta i identiteta nogometa. Polazište rada je kontroverzna objava 12 elitnih europskih nogometnih klubova u travnju 2021. o formiranju zatvorenog natjecanja koje je uzrokovalo snažne političke, društvene i medijske reakcije. Ovaj rad teorijski obrađuje povijesni razvoj nogometa koji se od pučke igre razvio u veliki biznis kakav je danas i utjecaj medijatizacije i komercijalizacije na njegovu transformaciju. Kroz kvalitativnu analizu (uz elemente kvantitativne) 80 medijskih članaka s hrvatskih portala i tiskanih izdanja, istražuje se način na koji su mediji izvještavali o Superligi. Rezultati su pokazali da su mediji inicijativu Superlige prikazali kao simbol pohlepnog kapitalizma i ugrožavanje tradicionalnog sportskog identiteta. Korištenjem izraza poput „pučisti“, „smrt nogometa“ i „elitisti“, mediji su zauzeli kritičku stranu prema inicijativi. U radu je poseban naglasak stavljen i na diskurzivne strategije koje su mediji koristili poput polarizacije i emocionalnog tona izvještavanja. Rad je istaknuo da je otpor prema Superligi bio širi društveni odgovor na pokušaj elitizacije sporta, a mediji su u tom procesu odigrali aktivnu i vrijednosno orijentiranu ulogu.This thesis examines the establishment of the European Super League in football from the perspective of media discourse, sport commercialization, and football identity. It is based on the controversial April 2021 announcement by twelve elite European clubs to form a closed competition, which sparked strong political, social, and media reactions. The paper explores football’s evolution from a grassroots game into a global business, emphasizing the role of media and commercialization in that process. Through qualitative (and partly quantitative) analysis of 80 articles from Croatian online and print media, the study investigates how the Super League was portrayed. Findings show that the media framed the initiative as a symbol of greed and a threat to traditional football values, using terms like “coup,” “death of football,” and “elitists.” Media coverage was largely critical, emotionally charged, and polarizing, reflecting broader societal resistance to the elitization of spor
Production of the documentary film Heroji za koje se nikad neće saznati
Ovaj diplomski rad istražuje specifičnosti ratnog izvještavanja i njegovu povezanost s dokumentarnim filmom, kroz praktičan primjer nastanka autorskoga dokumentarnog filma Heroji za koje se nikad neće saznati. Film tematizira Domovinski rat, s posebnim naglaskom na operaciju „Bljesak“ i sudjelovanje trojice pripadnika 105. brigade Hrvatske vojske iz Bjelovara koji su 1. svibnja 1995. godine oslobodili strateški važan položaj na brdu Mačkovac. Rad detaljno analizira cijeli proces produkcije filma – od istraživanja i razvoja koncepta, preko snimanja na terenu, do završne montaže i postprodukcije. Poseban naglasak stavljen je na etičke dileme, tehničke izazove i kreativne odluke koje su oblikovale narativ i vizualni stil filma, s ciljem postizanja autentičnosti, emocionalne uvjerljivosti i društvene relevantnosti. Kroz ovu studiju slučaja rad nastoji pridonijeti boljem razumijevanju načina na koje dokumentarni film može služiti kao sredstvo ratnog izvještavanja i kao važan alat u očuvanju kulture sjećanja. Time otvara prostor za dokumentiranje i promišljanje manje poznatih priča običnih sudionika rata, čime pridonosi raznolikosti narativa o Domovinskom ratu u suvremenom hrvatskom društvu.This graduate thesis explores the specific characteristics of war reporting and its connection with documentary film, through a practical example of the creation of the original documentary Heroes Who Will Never Be Known. The film focuses on the Croatian War of Independence, with particular emphasis on Operation "Flash" and the participation of three members of the 105th Brigade of the Croatian Army from Bjelovar, who, on May 1, 1995, liberated a strategically important position on Mačkovac Hill. The thesis provides a detailed analysis of the entire film production process – from research and concept development, through on-site filming, to final editing and post-production. Special attention is given to ethical dilemmas, technical challenges, and creative decisions that shaped the narrative and visual style of the film, with the aim of achieving authenticity, emotional impact, and social relevance. Through this case study, the paper aims to contribute to a better understanding of how documentary film can serve as a form of war reporting and as an important tool for preserving the culture of remembrance. In doing so, it opens up space for documenting and reflecting on lesser-known stories of ordinary war participants, thereby contributing to the diversity of narratives about the Croatian War of Independence in contemporary Croatian society
An analysis of the Pipi brand's communication code on social media
Rad se temelji na analizi komunikacijskog koda brenda Pipi na društvenim mrežama, s naglaskom na prilagodbu komunikacije društvenoj mreži. Kroz analizu uočavaju se svi kodovi komunikacije koji omogućuju dosljednost brenda. Koji također pridonose prilagodljivosti identiteta da stvara emocionalnu povezanost s publikom. Posebna pažnja posvećena je vizualnim i verbalnim elementima, simbolima identiteta te prilagodbi tona i sadržaja različitim platformama, točnije društvenim mrežama Instagram, Tik Tok i LinkedIn. Rezultati analize pokazuju da brend uspješno usmjerava komunikaciju prema potrebama publike, a da pri tom ne gubi vlastiti identitet. Upotrebom humora i dijalektalnih izraza brend privlači veći broj publike te na potpuno prirodan način uspijeva plasirati proizvod kroz emocionalnu povezanost s publikom.This paper is based on an analysis of the communication code used by the brand Pipi on social media, with a focus on how the brand adapts its messaging to each specific platform. The analysis identifies various communication codes that contribute to the brand’s consistency, while also supporting the flexibility of its identity in order to foster emotional connection with the audience. Special attention is given to visual and verbal elements, identity symbols, and the adaptation of tone and content across different platforms, specifically Instagram, TikTok, and LinkedIn. The results of the analysis show that the brand successfully tailors its communication to meet the needs of its audience without compromising its core identity. Through the use of humor and regional dialect, the brand manages to engage a broader audience and naturally promote its product by building an emotional bond with its followers