2611 research outputs found
Sort by
Iconic brand perception: the case of Kanye West's personal brand
No full textOvaj rad istražuje fenomen osobnog brendiranja u digitalnom društvu, s naglaskom na primjer Kanyea Westa - globalno prepoznatljivog umjetnika poznatog po kreativnosti, poduzetništvu i kontroverzama. Cilj rada bio je analizirati načine na koje Kanye upravlja vlastitim brendom kroz glazbu, modu, društvene mreže i medijske nastupe, te u kojoj mjeri kontroverze oblikuju njegov javni imidž. Istraživanje je provedeno kombinacijom ankete i intervjua. Rezultati pokazuju da publika Kanyea percipira kao kompleksan brend koji prelazi granice glazbene industrije, pri čemu kontroverze istovremeno povećavaju njegovu vidljivost i izazivaju podijeljene reakcije. Zaključno, osobno brendiranje zahtijeva strateški pristup, dosljednost i prilagodljivost, a Kanye West je primjer brenda koji koristi kontroverzu kao alat komunikacije s publikom.This thesis explores the phenomenon of personal branding in the digital age, focusing on Kanye West - a globally recognized artist known for his creativity, entrepreneurship, and controversies. The aim was to analyze how West manages his brand through music, fashion, social media, and media appearances, and to what extent controversies shape his public image. The research was conducted using a combination of survey and interviews. Results show that audiences perceive Kanye as a complex brand that transcends the music industry, with controversies both boosting his visibility and provoking divided opinions. In conclusion, personal branding requires a strategic, consistent, and adaptive approach, and Kanye West exemplifies how controversy can be used as a tool for audience engagement
News headlines about 2025 Handball World Championship in Croatian media
No full textOvaj diplomski radi bavi se sociolingvističkom analizom naslova članaka o Svjetskom prvenstvu u rukometu 2025. na hrvatskim portalima Večernji.hr i Sportske.jutarnji.hr. Razvoj online novinarstvo rezultiralo je opstankom raznih online medija i portala ovisno o većem broju čitanosti, ali i što većem broju klikova. Cilj rada jest utvrditi elemente i tehnike korištenje pri pisanju naslova članaka, poput korištenja stilskih figura, citata, clickbaita, frazema, ali i uvesti jedne od novijih pojmova i elemenata kao što je hibridizacija naslova, verbum dicendi, deikse i pragmatika. Korištenjem svih navedenih elemenata, naslovi postaju atraktivniji, privlačniji, zanimljiviji te upravo time privlače pažnju čitatelja kako bi se istaknuli u digitalnom medijskom okolišu u kojem publika postaje aktivni sudionik u stvaranju vijesti i razmjeni informacija.This thesis deals with a sociolinguistic analysis of the headlines of the articles about the 2025 Handball World Championship published on the Croatian news portals Večernji.hr and Sportske.jutarnji.hr. The development of online journalism has led to the survival of various online media and portals depending on number of readers and an increased number of clicks. The aim of this paper is to identify the elements and techniques used in headline writing, such as stylistic figures, quotes, clickbait, idioms, but also to introduce some more recent concepts and elements like headline hybridization, verbum dicendi, deixis, and pragmatics. By using these elements, headlines become more attractive, engaging and interesting and pricesly by doing so, they attract the attention of readers in order to stand out in the digital media environment in which the audience become an active participant in the creation of news and the exchange of information
MEDIJSKO IZVJEŠTAVANJE O KANDIDATIMA ZA GRADONAČELNIKA ZAGREBA : TEMATSKA ANALIZA INTERNETSKIH PORTALA
No full textOvaj rad analizira način na koji su tri odabrana internetska portala, Index, Jutarnji list i Telegram, izvještavala o lokalnim izborima u Zagrebu 2025. godine. Cilj istraživanja bio je utvrditi kako odabir tema, ton i stil pisanja te selekcija kandidata o kojima se izvještava oblikuju percepciju javnosti i politički diskurs. U radu je primijenjena kvalitativna analiza sadržaja 32 autorska komentara i analiza objavljenih od ožujka do lipnja 2025. godine. Rezultati pokazuju da su svi analizirani portali zauzeli jasnu uređivačku politiku u izvještavanju o lokalnim izborima u Zagrebu. Jutarnji list primjenjivao je analitički pristup s ironijom i sarkazmom, Index se istaknuo provokativnim i satiričnim tonom, a Telegram otvorenim političkim angažmanom i podrškom jednom kandidatu. Uočena je i marginalizacija određenih kandidata te gotovo potpuno zanemarivanje analize izbornih programa. Zaključuje se da promatrani portali nisu bili neutralni promatrači, već aktivni sudionici kampanje koji su svojim izvještavanjem oblikovali javno mišljenje i percepciju izbornih favorita
Analiza izvještavanja organizacija Amnesty International i Human Rights Watch o sukobima u Gazi
No full textAktualni sukob ratnih snaga Izraela i paramilitarne skupine Hamas, koji je započeo 7. rujna 2023. napadom Hamasa na Izrael, jedna je od izazovnih tema s kojom se susreće moderno novinarstvo. Izvještavanje u digitalnom okruženju odlikovano je brzinom i konstantnim priljevom informacija, a zahtjevi tržišta tada dolaze u sraz sa normama novinarske etike. Iako organizacije Amnesty International i Human Rights Watch nisu novinarske kuće, a izvještavanje im nije primarna zadaća, one preuzimaju ulogu medija i informiraju publiku o stanju na ratom zahvaćenom području Gaze i Zapadne obale. Cilj ovog rada analizirati je izvještavanje ovih organizacija o aktualnom sukobu u razdoblju od 7. listopada 2023. do 7. siječnja 2024., odnosno prva tri mjeseca sukoba. Rad analizira fokuse izvještavanja, vjerodostojnost informacija i način korištenja multimedijskih sadržaja kako bi se stvorila slika o kvaliteti izvještavanja aktera koji nisu primarno mediji ili novinari
Europeizacija hrvatskog medijskog sustava : Europska unija u hrvatskim medijima
No full textOvaj završni rad analizira proces europeizacije hrvatskog medijskog sustava s naglaskom na način na koji domaći mediji izvještavaju o Europskoj uniji i europskim politikama. U uvodnim poglavljima iznosi se teorijski okvir europeizacije, njezina definicija, dimenzije i utjecaj na nacionalne medijske politike, kao i regulatorna prilagodba Hrvatske standardima Europske unije. Posebna se pozornost pridaje ulozi medija u oblikovanju javnog diskursa i percepcije europskih integracija. U središnjem dijelu rada provodi se kvalitativna analiza sadržaja triju hrvatskih portala u razdoblju neposredno prije, za vrijeme i nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine. Analiziraju se tematski okviri, narativni obrasci i ton izvještavanja, pri čemu se pokazuje da mediji različito pristupaju predstavljanju EU: od kritičkog, preko afirmativnog do svakodnevno-praktičnog. Rad se oslanja na znanstvenu literaturu iz područja medija, komunikologije i europskih studija te na primarne medijske izvore. Zaključno se naglašava da je europeizacija hrvatskog medijskog sustava višeslojni i još uvijek nedovršen proces koji istodobno uključuje zakonodavne reforme, institucionalne promjene i oblikovanje javnog identiteta
PLATFORMIZACIJA DRUŠTVENOG ŽIVOTA NA PRIMJERU GOOGLE MAPS
No full textU radu je istražen proces platformizacije društvenog života na primjeru Google Maps platforme. Polazi se od teorijskog okvira koncepta platformskog društva, unutar kojeg digitalne platforme predstavljaju ključne posrednike u svakodnevici. Cilj istraživanja bio je pojasniti kako digitalne platforme oblikuju svakodnevne prakse i društvene proese. Nakon analize koncepta platformskog društva, proučene su infrastrukturne i sektorske platforme, te mehanizmi datafikacije, komodifikacije i selekcije, uz fokus na razvoj i ulogu Google Mapsa kao društvene infrastrukture. Rad se temelji na analizi literature i istraživanja Richarda Campanelle (2017) o društvenim promjenama zabilježenima kroz alat Street View. Rezultati pokazuju da je Google Maps prerastao iz digitalnog alata za orijentaciju u ključnog aktera koji utječe na obrasce mobilnosti, percepciju prostora i donošenje odluka korisnika. Zaključeno je da platformizacija društva nadilazi virtualnu dimenziju i nije samo tehnološki alat, već aktivno i svakodnevno transformira društvo
Sudjelovanje navijača u upravljanju nogometnim klubovima : Usporedba Hajduka i Borussije Dortmund
No full textOvaj rad analizira koncept koprodukcije u javnim politikama kroz primjenu na nogometne klubove, s posebnim naglaskom na slučajeve HNK Hajduk Split i Borussije Dortmund. Teorijski okvir temelji se na modelima koprodukcije, koupravljanja i suodlučivanja unutar novog javnog upravljanja (New Public Governance). Usporedna analiza pokazuje kako oba kluba omogućuju navijačko sudjelovanje u upravljačkim strukturama, iako kroz različite institucionalne modele, Hajduk putem udruge "Naš Hajduk", a Dortmund kroz pravilo 50+1. Zaključno, oba primjera potvrđuju važnost uključivanja građana u donošenje odluka i ukazuju na šire mogućnosti primjene koprodukcije u sportu kao obliku javnog dobra
Filmska kritika na hrvatskim portalima
No full textMoj završni rad istražuje ulogu filmske kritike s naglaskom na hrvatske internetske portale. Početak definira filmsku kritiku i koja je svrha filmskog kritičara. Sljedeće poglavlje definira ulogu kritičara u oblikovanju mišljenja publike uz pogled na transformaciju struke u digitalnom dobu. Rad daje perspektivu svih pristupa i metoda analize u filmskoj kritici prije nego analizira radove poznatih hrvatskih online filmskih kritičara. Prikazuju se aspekti društvenog, autorskog i psihoanalitičkog modela. Usporedbom i analizom radova Jurice Pavičića (Jutarnji list), Igora Tomljanovića (Index.hr) i Jelene Ružić (Večernji list) promatrane su razlike i sličnosti u stilu, metodologiji i filmskog analizi. Pavičić je filmski kritičar koji prezentira svoj rad kroz društveno-politički kontekst. Tomljanović piše da zabavi publiku i iznosi svoj osobni dojam. Ružić ima od svih najviše uravnoteženu tematsku analizu. Svi ne pišu o tehničkim aspektima filma. Usporedba ustanovljava da internetska filmska kritika u Hrvatskoj je izvor zabave za publiku, ali još uvijek je važan komunikacijski kanal koji posreduje između filmske umjetnosti i publike
Dokumentarna reportaža "Hajdina" : Od novinarske pripreme do realizacije
No full textZavršni rad „Dokumentarna reportaža Hajdina - od novinarske pripreme do realizacije“ bavi se procesom novinarske izrade dokumentarne reportaže Hajdina (Hajdina) autorica Eme Mihaliček i Ive Miljković. Reportaža tematizira značaj tradicije i kulturne baštine varaždinskog kraja. Reportaža u središtu donosi priču o heljdi (hajdina), nutritivnoj važnoj žitarici koja je kroz povijest bila važan dio prehrane lokalnog stanovništva. Njezina simbolika isprepletena je pričama mještana, članova udruge „Hajdina“, vlasnika OPG-a Pocedulić te brojnih drugih sugovornika. Audiovizualni format pokazao se kao najprikladnijim oblikom obrade teme jer na autentičan način prenosi emocije i slikovitost priča sugovornika, a dokumentarna reportaža najbolja kao vrste televizijskog oblika izražavanja. Pisani dio rada daje analizu novinarskog procesa rada, od pripreme snimanja, sinopsisa, istraživanje teme, odabira oblika izvještavanja, te scenarij. Naglasak je stavljen na ljubavi prema lokalnoj zajednici i potrebi očuvanja običaja te važnost dokumentarnih formi u promicanju kulturnog identiteta
Jezične pogreške u medijima : analiza sadržaja hrvatskih internetskih portala
No full textTema je ovoga rada analiza sadržaja internetskih portala kako bi se uočile jezične pogreške u „online“ medijskim sadržajima. Jezične se pogreške kao odstupanja od standardnojezične norme javljaju na različitim razinama jezika – pravopisnoj, fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj, tvorbenoj, leksičkoj i naglasnoj. U istraživačkom su dijelu ovoga rada jezične pogreške uočene na četirima razinama – pravopisnoj, morfološkoj, leksičkoj i sintaktičkoj te su u skladu s time podijeljene u skupine i zasebno analizirane. Na svaki je primjer pogreške ponuđeno rješenje u skladu s normativnim priručnicima hrvatskoga standardnog jezika. Karakteristike su hrvatskoga standardnog jezika autonomnost, svjesna normiranost, stabilnost u prostoru, elastična stabilnost u vremenu i polifunkcionalnost. Postojanje funkcionalnih stilova omogućava hrvatskomu jeziku da ostvaruje onoliko funkcija koliko je hrvatskomu društvu potrebno. Za novinarstvo je važan publicistički stil, u kojem nerijetko dolazi do razaranja jezične norme. To je vidljivo u i primjerima dobivenima kvalitativnom analizom sadržaja portala: HRT, N1info, Indeks.hr, 24sata i Večernji.hr. Rezultati pokazuju da odstupanja od standardnojezične norme nisu rijetka pojava, osobito u pisanju pravopisnih znakova, biranju oblika riječi i konstrukciji rečenica. Takve pogreške mogu smanjiti jasnoću i preciznost medijskih sadržaja i tako posredno utjecati na jezičnu kulturu čitatelja. Stoga je važno njegovati jezični standard u novinarstvu, uključujući i internetske portale, kako bi se jezik očuvao, a kvaliteta informiranja osnažila