2611 research outputs found
Sort by
The role of intelligence services in countering hybrid threats: challenges and opportunities in contemporary security environments
Hibridne prijetnje sve su prisutnije u sigurnosnom okruženju i svojom kombinacijom vojnih i nevojnih instrumenata brišu granice između rata i mira. Budući da istodobno ciljaju institucije, gospodarstvo, informacijski prostor i društvenu koheziju, na njih se može odgovoriti samo spajanjem analitičkih pristupa i usklađenim djelovanjem više dionika. U radu se ispituje imaju li obavještajne službe, koristeći metode ranog uočavanja i upozoravanja, kapacitete biti središnjim integratorom takvog odgovora. Analiza se temelji na kvalitativnom, analitičko-deskriptivnom i normativno-evaluativnom pristupu te na usporedbi triju komplementarnih okvira u obliku primjera i preporuka za daljnje unaprjeđenje. Rezultati pokazuju da je obavještajna zajednica ključna za sintezu signala i atribuciju mjera, ali njenu djelatnost ograničavaju tehnološko-digitalni, obavještajno-organizacijski te političko-pravni izazovi. Dodatno se identificiraju tri skupine problema koje se direktno vežu na djelovanje obavještajne zajednice, a kao odgovor predlažu se operativne prilagodbe poput korištenja UI alata i uključivanja aktera otvorenog koda. Ističe se doprinos obavještajne zajednice službi EU i NATO okvira kroz procjene, atribuciju i stratešku komunikaciju. Osim toga, sve se više potencira uloga međunarodne zajednice u suzbijanju hibridnih prijetnji. Predlaže se i unaprjeđenje kapaciteta ranog upozoravanja, standardizacija pristupa i pojmova te operativna suradnja radi jačanja društvene otpornosti. Time se omogućuje pomak s reaktivnog na proaktivan i društveno otporan odgovor na hibridne prijetnje.Hybrid threats are increasingly present in the security environment and, with their combination of military and non-military instruments, blur the boundaries between war and peace. Since they simultaneously target institutions, the economy, the information space and social cohesion, they can only be answered by combining analytical approaches and the coordinated action of multiple stakeholders. The paper examines whether the intelligence services, using methods of early detection and warning, have the capacity to be the central integrator of such a response. The analysis is based on a qualitative, analytical-descriptive and normative-evaluative approach and on a comparison of three complementary frameworks in the form of examples and recommendations for further improvement. The results show that the intelligence community is crucial for the synthesis of signals and the attribution of measures, but its activity is limited by technological-digital, intelligence-organizational and political-legal challenges. In addition, three groups of problems are identified that are directly related to the activities of the intelligence community, and as a response, operational adaptations such as the use of UI tools and the inclusion of open source actors are proposed. The contribution of the intelligence community to the services of the EU and NATO framework through assessments, attribution and strategic communication is emphasized. In addition, the role of the international community in combating hybrid threats is increasingly emphasized. Improvement of early warning capacity, standardization of approaches and terms, and operational cooperation to strengthen social resilience are also proposed. This enables a shift from reactive to proactive and socially resilient response to hybrid threats
The fight against organized crime and corruption in Latin America
Ovaj diplomski rad istražuje utjecaj organiziranog kriminala i korupcije na demokraciju u Latinskoj Americi, s naglaskom na Kolumbiju, Meksiko i Brazil. Posebna pažnja posvećena je posljedicama rata protiv droge i militarizacije sigurnosnih politika te njihovom utjecaju na institucije i demokratske procese. Rad nastoji ukazati na slabosti država u borbi protiv organiziranog kriminala i posljedice za društvo u cjelini.This thesis examines the impact of organized crime and corruption on democracy in Latin America, with a particular focus on Colombia, Mexico, and Brazil. Special attention is given to the consequences of the war on drugs and the militarization of security policies, as well as their effects on institutions and democratic processes. The study seeks to highlight the weaknesses of states in confronting organized crime and the broader implications for society as a whole
Security challenges in the Amazon rainforest: deforestation, indigenous rights and geopolitical conflicts
Ovaj rad istražuje sigurnosne izazove u amazonskoj prašumi kroz tri međusobno povezane dimenzije: ekološku, društvenu i geopolitičku. U ekološkom smislu, deforestacija i klimatske promjene predstavljaju prijetnju globalnoj stabilnosti, budući da amazonska prašuma djeluje kao ključni regulator svjetske klime. Njeno uništavanje smanjuje kapacitet apsorpcije ugljika i povećava rizike ekstremnih klimatskih događaja, čime se potvrđuje da degradacija okoliša u Amazoniji nadilazi regionalne granice i postaje globalno sigurnosno pitanje. Društvena dimenzija naglašava nesrazmjerne posljedice koje ilegalne ekonomske aktivnosti, poput rudarenja, trgovine drvetom i krijumčarenja droga, imaju na autohtone zajednice. Marginalizacija, prisvajanje zemljišta i nasilje rezultiraju gubitkom tradicionalnog načina života i erozijom kulturnog identiteta, pri čemu autohtoni narodi ostaju bez adekvatne zaštite države i međunarodnih institucija. Geopolitička dimenzija otkriva kako globalni i regionalni interesi oblikuju sigurnosne izazove u Amazoniji. Dok države amazonskog bazena nastoje očuvati suverenitet nad resursima, međunarodni akteri ponekad potiču destabilizaciju, a ponekad doprinose zaštiti kroz suradničke inicijative. Amazonija je stoga prostor sukoba i suradnje, mjesto gdje se isprepliću suverenitet, ekonomski interesi i globalna briga za okoliš. Zaključuje se da budućnost Amazonije zahtijeva integrirani pristup sigurnosti koji objedinjuje ekološke, društvene i geopolitičke aspekte, te usklađuje nacionalne interese s globalnom odgovornošću.This paper explores the security challenges in the Amazon rainforest through three interconnected dimensions: ecological, social, and geopolitical. Ecologically, deforestation and climate change pose a threat to global stability, as the Amazon rainforest functions as a key regulator of the world’s climate. Its destruction reduces carbon absorption capacity and increases the risks of extreme climate events, confirming that environmental degradation in the Amazon transcends regional boundaries and becomes a global security issue. The social dimension highlights the disproportionate consequences that illegal economic activities, such as mining, logging, and drug trafficking, have on indigenous communities. Marginalization, land appropriation, and violence result in the loss of traditional ways of life and the erosion of cultural identity, while indigenous peoples are left without adequate protection from the state and international institutions. The geopolitical dimension reveals how global and regional interests shape security challenges in the Amazon. While the states of the Amazon basin seek to preserve sovereignty over their resources, international actors sometimes foster destabilization and at other times contribute to protection through cooperative initiatives. The Amazon is therefore a space of both conflict and cooperation, a place where sovereignty, economic interests, and global environmental concerns intersect. It is concluded that the future of the Amazon requires an integrated security approach that unites ecological, social, and geopolitical aspects, while reconciling national interests with global responsibility
An Analysis of Contemporary Media Coverage of Deceased Celebrities : The Case of Princess Diana and Michael Jackson
„Analiza aktualnog medijskog izvještavanja o slavnim osobama preminulima u prošlosti: Slučaj princeze Diane i Michaela Jacksona“ istražuje kako suvremeni hrvatski portali izvještavaju o smrti ovih dviju slavnih osoba desetljećima nakon njihove smrti. Kroz analizu sadržaja portala 24sata i Večernji list istražuje se učestalost objava, tematski fokus i prisutnost senzacionalističkih i clickbait elemenata. Cilj rada bio je prikazati obrasce izvještavanja koji balansiraju između informativnosti i emocionalne eksploatacije, s naglaskom na načine oblikovanja kolektivne memorije i percepcije javnosti. Istraživanje je pokazalo da oba portala često koriste emocionalni ton, senzacionalne naslove i dramatizirane narative, pri čemu dominiraju teme privatnog života i obiteljskih odnosa nad profesionalnim postignućima. U fokusu rada su bile i etičke implikacije takvog izvještavanja, kao i uredničke prakse poput potpisanosti članaka i izvora informacija. Kroz kombinaciju kvantitativne i kvalitativne analize, rad ukazuje na trend spektakularizacije smrti u medijima te otvara prostor za daljnju raspravu o odgovornijem novinarstvu u izvještavanju o osjetljivim temama. Poseban izazov u radu bio je sažeti kompleksne teorijske i analitičke uvide unutar ograničenog opsega završnog rada, pritom zadržavajući jasnoću i relevantnost zaključaka
Ratno izvještavanje u Domovinskom ratu : bitka za Vukovar 1991. godine
U ovom završnom radu analizira se medijsko izvještavanje o bitki za Vukovar 1991. godine kroz proučavanje tada najznačajnijih medija. Kako bi se došlo do zaključaka o stilu izvještavanja i oblikovanju diskursa, proučavaju se opća obilježja i pojedini konkretni primjeri novinarskog rada. Posebna pozornost posvećena je i pitanjima propagande i poštivanju etičkih normi novinarske struke u ratnim uvjetima. Proučeni primjeri ukazuju na važnost medijskog prikaza Vukovara u oblikovanju kolektivne svijesti i narativa o bitki za Vukovar i Domovinskom ratu u cjelini
Popularizacija politike u kasnonoćnom programu: Analiza televizijske emisije Stanje nacije i uloga voditelja Zorana Šprajca
Rad istražuje kako satirične kasnonoćne emisije, na primjeru hrvatske emisije „Stanje nacije“ i njezina voditelja Zorana Šprajca, pridonose popularizaciji političkih tema i potiču angažman publike. U kontekstu medijatizacije i pojave „celebrity politics“, emisija se analizira kao hibridni infotainment format koji kombinira novinarski komentar, parodiju i satiru. Kroz tri epizode koje pokrivaju ključne događaje nacionalne politike i analizu reakcija publike, posebno na TikToku, razmatra se kako diskurs emisije pojednostavljuje kompleksne političke sadržaje, čineći ih razumljivijima i zanimljivijima široj javnosti. Šprajc svoj karakteristični stil gradi na ironičnom i sarkastičnom tonu, korištenju metafora, vulgarizama, lažnih isječaka i AI alata, pritom ne favorizirajući nijednu političku opciju. Time emisija ne samo da informira, već djeluje i kao kanal za javno izražavanje frustracija. Rad spaja teorijske okvire infotainmenta i popularizacije politike s konkretnim analizama, propitujući granicu između trivijalizacije i poticanja političkog interesa
Migracijska politika EU - promjene uslijed migracijske krize 2015. godine
Ovaj rad analizira razvoj migracijske politike Europske unije (EU) od Ugovora iz Maastrichta i Schengenskog sustava, preko programa Tampere, Haaga i Stockholma, do Dublinskih uredbi i uloge Frontexa. Posebna pažnja posvećena je institucijama koje igraju ključnu ulogu u rješavanju migracijskih izazova. Fokus je stavljen na krizu 2015. i njezine posljedice, uključujući uzroke i razmjere krize, ključne migrantske rute (istočno-mediteransku, zapadno-balkansku i središnje-mediteransku), te odgovor EU-a kroz relokaciju, preseljenje, jačanje Frontexa i Sporazum EU–Turska. Rad također istražuje aktualne izazove integracije, sekundarnih migracija i političkih napetosti. Analiza se temelji na službenim izvorima (EU, UNHCR, Eurostat, OECD) i teži uravnoteženoj perspektivi
Društveni rascjep unutar Engleske između multikulturalizma i anglosaksonskog nacionalizma
Rad istražuje odnos između multikulturalizma i anglosaksonskog nacionalizma u suvremenoj Engleskoj. Multikulturalizam se razvio kao odgovor na kolonijalnu prošlost i migracije, dok je anglosaksonski identitet oblikovan povijesnim narativima o superiornosti i kasnijim oblicima kulturnog nativizma. Brexit je poslužio kao simbolička točka prelamanja između kozmopolitske vizije pluralizma i etnocentričnog modela nacije. Analiza pokazuje da povijesni, kulturni i politički čimbenici oblikuju današnji rascjep te otežavaju pronalazak zajedničkog društvenog okvira
Obrambeni proračuni u razdoblju 2020. – 2025. i razvoj Oružanih snaga Republike Hrvatske
Nakon Domovinskog rata, Oružane snage Republike Hrvatske nastavile su njegovati tradiciju održavanja arsenala ubojitih sredstava iz prošlog sustava. Malena naklonjenost k modernijim i naprednijim sustavima naoružanja crpila je snagu iz diskursa o nepostojanju imanentne prijetnje po Republiku Hrvatsku i integraciji u NATO-ov sustav kolektivne obrane. Kvantitativnim porastom vojnih, nevojnih i hibridnih prijetnji u regiji i šire, isticao se problem neadekvatna zadovoljavanja uloga triju grana oružanih snaga. Mogućnost modernizacije oružanih snaga kočili su brojni svjetski događaji, što se negativno odrazilo na domaći obrambeni proračun. Republika Hrvatska u borbenim je sposobnostima zaostajala za strateškim državama partnerima. Ograničenih potencijala, oružane snage nisu bile u mogućnosti u zajedničkim operacijama preuzeti veći stupanj odgovornosti. Povećanje obrambenog proračuna, a zatim otvaranje prozora mogućnosti projektom nabave višenamjenskog borbenog zrakoplova, označilo je dugo očekivanu modernizaciju oružanih snaga i početak kraja prigrljivanja prošlih vremena. Projekti u tijeku te budući projekti ističu rast potencijala i smjelost oružanih snaga u utiranju puteva kojima dosad nijedan hrvatski vojnik nije kročio
Representation of female athletes at the 2024 Olympic Games on the news websites vecernji.hr and 24sata.hr
Cilj ovog istraživanja bio je saznati kakva je medijska reprezentacija sportašica na hrvatskim portalima, odnosno kako su dva domaća portala izvještavala o sportašicama na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. godine. Kvantitativna analiza sadržaja obuhvatila je 101 članak objavljen na portalima Večernji.hr i 24sata.hr u razdoblju od 26. srpnja do 11. kolovoza 2024. godine. Rezultati istraživanja pokazali su da ovi portali u većini analiziranih članaka zapravo nisu spominjali privatni život sportašica. Ipak, istina je da je u većini članaka korištena familijarizacija, odnosno da su sportašice nazivane imenima umjesto i prezimenima. Kad je riječ o usporedbi ovih dvaju portala, 24sata.hr rjeđe je spominjao privatni život sportašica od portala Večernji.hr. Ipak, kad je riječ o fizičkom izgledu sportašica, češće ga je spominjao 24sata.hr, ali oba su portala, u odnosu na ukupan broj analiziranih članaka, to činila rijetko.The aim of this study was to examine how female athletes are represented in the media on Croatian news portals, specifically how two domestic portals reported on female athletes during the 2024 Olympic Games in Paris. A quantitative content analysis covered 101 articles published on Vecernji.hr and 24sata.hr between July 26 and August 11, 2024. The findings show that, in most of the analyzed articles, these portals did not mention the private lives of female athletes. However, the majority of articles employed a familiarizing approach, referring to the athletes by their first names rather than by both first and last names. In comparing the two portals, 24sata.hr mentioned athletes’ private lives less frequently than Vecernji.hr. On the other hand, 24sata.hr was more likely to comment on the athletes’ physical appearance, although both portals did so infrequently relative to the total number of analyzed articles