FF Open Press - open access books from University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences / Izdanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu u otvorenom pristupu
Not a member yet
277 research outputs found
Sort by
Kriza i kritike racionalnosti. Nasljeđe ’68.: Radovi četvrtog Okruglog stola Odsjeka za filozofiju 2018.
No full textZbornik Kriza i kritike racionalnosti — nasljeđe ’68. donosi izlaganja s istoimenog četvrtog Okruglog stola nastavnika i studenata Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta te gostiju s drugih odsjekâ i institucija iz zemlje i inozemstva, održanog 2. i 3. studenog 2018.Tematika četvrtog okruglog stola koncipirana je kao radna teorijska platforma oko pojmova krize i kritike racionalnosti koja omogućuje tematizaciju različitih teorijskih i praktičkih vidova fenomena “Šezdesetosme” u različitim područjima socijalne, političke i kulturne stvarnosti i njihovih diskurzivnih reprezentacija u politici, ideologiji, filozofiji, znanostima, umjetnostima i pop-kulturi. Kako navedena područja ne pripadaju samo internim filozofskim elaboracijama koncepata racionalnosti i kritike, ona zahtijevaju suradnju filozofije s drugim humanističkim disciplinama i socijalnim znanostima, napose političkom i kulturnom poviješću.Navedenim temama okruglog stola nadovezujemo se na bogatu tradiciju kritičkog mišljenja Odsjeka za filozofiju, otvarajući pritom prostor dijaloga i argumetirane rasprave ne samo između različitih filozofskih, nego također i drugih teorijskih pogleda i pozicija.Zbornik Kriza i kritike racionalnosti — nasljeđe ’68. donosi izlaganja s istoimenog četvrtog Okruglog stola nastavnika i studenata Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta te gostiju s drugih odsjekâ i institucija iz zemlje i inozemstva, održanog 2. i 3. studenog 2018.Tematika četvrtog okruglog stola koncipirana je kao radna teorijska platforma oko pojmova krize i kritike racionalnosti koja omogućuje tematizaciju različitih teorijskih i praktičkih vidova fenomena “Šezdesetosme” u različitim područjima socijalne, političke i kulturne stvarnosti i njihovih diskurzivnih reprezentacija u politici, ideologiji, filozofiji, znanostima, umjetnostima i pop-kulturi. Kako navedena područja ne pripadaju samo internim filozofskim elaboracijama koncepata racionalnosti i kritike, ona zahtijevaju suradnju filozofije s drugim humanističkim disciplinama i socijalnim znanostima, napose političkom i kulturnom poviješću.Navedenim temama okruglog stola nadovezujemo se na bogatu tradiciju kritičkog mišljenja Odsjeka za filozofiju, otvarajući pritom prostor dijaloga i argumetirane rasprave ne samo između različitih filozofskih, nego također i drugih teorijskih pogleda i pozicija
Life on the Ottoman Border: Essays in Honour of Nenad Moačanin
Get PDFThe articles written by friends, colleagues, former students, and one current doctoral student collected in this celebratory volume dedicated to the doyen of Ottoman studies in Croatia, Professor Nenad Moačanin, are divided into three main chapters entitled “Ottoman Bosnia, Turkish Croatia, and Turkey in Europe,” “Distant Borders and Regions,” and “Glimpses Beyond the Ottoman Border: Habsburg Croatia and the Republic of Dubrovnik.”
The first section consists of the articles predominantly dedicated to the main fields of interests of Nenad Moačanin, namely social and economic history of the Ottoman Empire, with special focus on Ottoman Bosnia, the Balkans and Central Europe, as well as the Ottoman borderland in Croatia.
The second section entitled “Distant Borders and Regions” brings three articles which are geographically remote from the Western Balkans and Central Europe, such as Crimea, Syria, and Palestine, but nevertheless fit well into the conception of the volume by offering a possibility for comparison of distant regions.
The third section “Glimpses Beyond the Ottoman Border: Habsburg Croatia and the Republic of Dubrovnik” contains five articles which provide an important insight into the situation on “the other side.”
The volume also includes a biographical overview of Professor Moačanin’s scientific and educational career at the beginning, and the bibliography at the end of the volume .The articles written by friends, colleagues, former students, and one current doctoral student collected in this celebratory volume dedicated to the doyen of Ottoman studies in Croatia, Professor Nenad Moačanin, are divided into three main chapters entitled “Ottoman Bosnia, Turkish Croatia, and Turkey in Europe,” “Distant Borders and Regions,” and “Glimpses Beyond the Ottoman Border: Habsburg Croatia and the Republic of Dubrovnik.”
The first section consists of the articles predominantly dedicated to the main fields of interests of Nenad Moačanin, namely social and economic history of the Ottoman Empire, with special focus on Ottoman Bosnia, the Balkans and Central Europe, as well as the Ottoman borderland in Croatia.
The second section entitled “Distant Borders and Regions” brings three articles which are geographically remote from the Western Balkans and Central Europe, such as Crimea, Syria, and Palestine, but nevertheless fit well into the conception of the volume by offering a possibility for comparison of distant regions.
The third section “Glimpses Beyond the Ottoman Border: Habsburg Croatia and the Republic of Dubrovnik” contains five articles which provide an important insight into the situation on “the other side.”
The volume also includes a biographical overview of Professor Moačanin’s scientific and educational career at the beginning, and the bibliography at the end of the volume
Reading COVID-19 in the Anglo-American context
No full textThe fifth volume of Working Papers in American Studies brings together a selection of works based on presentations delivered at the 2020 American Studies Workshop. Held at the University of Zagreb in September 2020, the workshop designated as its theme the cultural aspects of the COVID-19 pandemic and assembled in what was at the time a new, hybrid format, a plethora of international and national scholars. As this volume shows, the workshop manifested a particularly strong presence of doctoral students. We present the texts as an illustration of the early perspectives on the pandemic, currently in its second year and clearly inviting further considerations in terms of its manifold repercussions – health and medical, political, geo-political, economic, moral and ethical.The fifth volume of Working Papers in American Studies brings together a selection of works based on presentations delivered at the 2020 American Studies Workshop. Held at the University of Zagreb in September 2020, the workshop designated as its theme the cultural aspects of the COVID-19 pandemic and assembled in what was at the time a new, hybrid format, a plethora of international and national scholars. As this volume shows, the workshop manifested a particularly strong presence of doctoral students. We present the texts as an illustration of the early perspectives on the pandemic, currently in its second year and clearly inviting further considerations in terms of its manifold repercussions – health and medical, political, geo-political, economic, moral and ethical
Emocije u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Zbornik radova 48. seminara Zagrebačke slavističke škole
No full textZbornik Emocije u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi sadrži pisane inačice predavanja održanih na 48. seminaru Zagrebačke slavističke škole (Dubrovnik, 19–30. kolovoza 2019). Birajući središnju temu predavačkoga ciklusa 48. seminara, na umu smo imale činjenicu da su emocije u znanstvenim istraživanjima dugo bile diskriminirane u odnosu na svemoćni razum. Iako su svi književni, kulturni i jezični proizvodi rezultat stalne napetosti između razuma i emocija, u vrijednost razumskih doprinosa nikada se nije sumnjalo, dok su se emocionalni ulozi redovito trivijalizirali ili čak posve ignorirali. No kako raste svijest o činjenici da su i književnost, i jezik, i kultura rezultat čovjekova ne samo intelektualnoga nego i emocionalnoga iskustva sa svijetom koji ga okružuje, humanističke se znanosti sve više okreću proučavanju emocija, raspoloženja i afekata koji konstituiraju i njihov predmet proučavanja, ali i svakodnevni ljudski život. Izborom predavačkih tema nastojale smo ilustrirati rastuću interdisciplinarnost u humanistici, ali i činjenicu da se znanstvenici oslobađaju straha i zazora od emocija u svojim istraživanjima i radovima. Književnoznanstveni i kulturološki tekstovi okupljeni u ovome zborniku bave se reprezentacijom ljubavi u hrvatskoj ranonovovjekovnoj pastorali, afektivnim politikama pamćenja Domovinskoga rata, odnosom između naracije i emocija u književnome djelu, nostalgijom za socijalizmom, ulogom straha u strukturiranju bajke, predaje, legende i basne te utjecajem kulture na izražavanje emocija. Jezikoslovni su tekstovi usredotočeni na jezično kodiranje emocija „malim riječima“ poput čestica i uzvika, na korpusno istraživanje emocionalnih kategorija u hrvatskome jeziku te na pitanje kako se gramatičkim konstrukcijama mogu izraziti osjećaji. (iz Uredničke bilješke / L. Molvarec i T. Pišković)Zbornik Emocije u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi sadrži pisane inačice predavanja održanih na 48. seminaru Zagrebačke slavističke škole (Dubrovnik, 19–30. kolovoza 2019). Birajući središnju temu predavačkoga ciklusa 48. seminara, na umu smo imale činjenicu da su emocije u znanstvenim istraživanjima dugo bile diskriminirane u odnosu na svemoćni razum. Iako su svi književni, kulturni i jezični proizvodi rezultat stalne napetosti između razuma i emocija, u vrijednost razumskih doprinosa nikada se nije sumnjalo, dok su se emocionalni ulozi redovito trivijalizirali ili čak posve ignorirali. No kako raste svijest o činjenici da su i književnost, i jezik, i kultura rezultat čovjekova ne samo intelektualnoga nego i emocionalnoga iskustva sa svijetom koji ga okružuje, humanističke se znanosti sve više okreću proučavanju emocija, raspoloženja i afekata koji konstituiraju i njihov predmet proučavanja, ali i svakodnevni ljudski život. Izborom predavačkih tema nastojale smo ilustrirati rastuću interdisciplinarnost u humanistici, ali i činjenicu da se znanstvenici oslobađaju straha i zazora od emocija u svojim istraživanjima i radovima. Književnoznanstveni i kulturološki tekstovi okupljeni u ovome zborniku bave se reprezentacijom ljubavi u hrvatskoj ranonovovjekovnoj pastorali, afektivnim politikama pamćenja Domovinskoga rata, odnosom između naracije i emocija u književnome djelu, nostalgijom za socijalizmom, ulogom straha u strukturiranju bajke, predaje, legende i basne te utjecajem kulture na izražavanje emocija. Jezikoslovni su tekstovi usredotočeni na jezično kodiranje emocija „malim riječima“ poput čestica i uzvika, na korpusno istraživanje emocionalnih kategorija u hrvatskome jeziku te na pitanje kako se gramatičkim konstrukcijama mogu izraziti osjećaji. (iz iz Uredničke bilješke / L. Molvarec i T. Pišković
Aspekti praxisa: Refleksije uz 50. obljetnicu
Get PDFZbornik sadrži priloge s istoimenog prvog okruglog stola nastavnika i studenata Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji je u povodu 50. obljetnice pokretanja i 40. godišnjice prisilne obustave časopisa Praxis (1964.–1974.), na inicijativu grupe nastavnika Odsjeka i uz sudjelovanje nekolicine nastavnika i studenata diplomskog i doktorskog studija filozofije, održan 13. prosinca 2014. godine u Vijećnici Filozofskog fakulteta.Zastupljeni su prilozi koje su sudionici skupa priredili za znanstvenu publikaciju. Prilozi su višekratno prošireni i razrađeni u odnosu na usmena izlaganja, koreferate ili intervencije sudionika okruglog stola. Oni sadrže, kao i sâme usmene intervencije, međusobne referencije i elemente dijaloga u obliku eksplicitnih ili implicitnih, tek naznačenih ili šire razrađenih suglasnosti i bliskosti ili polemikâ. Argument se oblikuje s jedne strane kroz ocrtavanje idejno-historijskog ishodišta koncepta kritike krajem 50ih/početkom 60ih (BOGDANIĆ), s druge strane kroz ocrtavanje različitih dispozicija kritike, u rasponu od tipologizacije kritikâ praxisa koje su se javljale tokom cijele povijesti djelovanja i recepcije praksisovaca kao grupe ili pojedinaca, uključujući i tipologizaciju kritika u ovom svesku (VELJAK), kroz tematizaciju položaja moći praxisa u akademskom polju (JURAK), kroz rekonstruciju intelektualne i političke dekadencije dijelova grupe s političkom katastrofom bivše Jugoslavije krajem 80ih/početkom 90ih (MIKULIĆ), do identifikacije nekih deficitarnih tema u nasljeđu praxisa, poput feminizma (DEGAČ) ili znanosti (CEROVAC). Posljednja dva priloga sadrže monografske kritičke valorizacije dviju istaknutih pozicija unutar grupacije praxis, Gaje Petrovića (ŽITKO) i Milana Kangrge (RAUNIĆ). (iz uvoda Riječ o publikaciji
Proceedings from the 8th and 9th Scientific Conference Methodology and Archaeometry
Get PDFMethodology and Archaeometry (MetArh) is an annual scientific conference organized since 2013 by the Department of Archaeology of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, and the Croatian Archaeological Society.The goal of the conference is to entice interdisciplinarity, critical thinking, new insights and approaches as well as new theoretical frameworks in contemporary archaeological science. It offers a wider perspective in observing methodology and methodological practices, also challenging traditional approaches in archaeological research, and following the creative adaptation of methods from other disciplines into archaeology. Also, it enables scholars to present their work, engage in discussion and motivate young scholars and archaeology students to pursue contemporary topics and present their research.This edition of the conference Proceedings contains twelve papers from the 8th and 9th MetArh conference which was held at the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb. The 8th MetArh conference was held from 3rd – 4th of December 2020, and the 9th from 2nd – 3rd of December 2021 (https://metarh.ffzg.unizg.hr/).Due to COVID-19, both conferences were held on the online platform Hopin.to. It was very challenging to organize and realize the conference in a virtual format but, most importantly, it produced high-quality works some of which are published in this publication. Papers in this volume are focused on different aspects of archaeological methodology and archaeometry, including case studies from Croatia, Slovenia, Serbia and Ukraine.Methodology and Archaeometry (MetArh) is an annual scientific conference organized since 2013 by the Department of Archaeology of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, and the Croatian Archaeological Society.The goal of the conference is to entice interdisciplinarity, critical thinking, new insights and approaches as well as new theoretical frameworks in contemporary archaeological science. It offers a wider perspective in observing methodology and methodological practices, also challenging traditional approaches in archaeological research, and following the creative adaptation of methods from other disciplines into archaeology. Also, it enables scholars to present their work, engage in discussion and motivate young scholars and archaeology students to pursue contemporary topics and present their research.This edition of the conference Proceedings contains twelve papers from the 8th and 9th MetArh conference which was held at the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb. The 8th MetArh conference was held from 3rd – 4th of December 2020, and the 9th from 2nd – 3rd of December 2021 (https://metarh.ffzg.unizg.hr/).Due to COVID-19, both conferences were held on the online platform Hopin.to. It was very challenging to organize and realize the conference in a virtual format but, most importantly, it produced high-quality works some of which are published in this publication. Papers in this volume are focused on different aspects of archaeological methodology and archaeometry, including case studies from Croatia, Slovenia, Serbia and Ukraine
Zbornik I. skupa hrvatske ranokršćanske arheologije (HRRANA)
Get PDFEpiskopalno središte, tri slavne nekropole Salone i Eufrazijeva bazilika u Poreču su najpoznatiji ranokršćanski lokaliteti u Hrvatskoj. Oni, međutim, nisu i jedini – uz njih su pronađeni brojni drugi, ne manje važni, ranokršćanski objekti, crkve, nekropole i pokretni nalazi. O njihovom značaju govori i činjenica da je više njih relevantno i u međunarodnom istraživanju određenih arheoloških tema. K tomu, nakon gotovo stoljeća i pol arheoloških iskopavanja, znanost uvijek iznova dolazi do novih otkrića. Takva poticajna situacija potaknula je znanstvenike sa Katedre za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na organizaciju prvog nacionalnog ranokršćanskog arheološkog skupa. Slijedom toga je u Zagrebu od 15. do 17. ožujka 2018. održan prvi hrvatski skup ranokršćanske arheologije. Prvi cilj skupa, čiji akronim po početnim slovima naslova glasi HRRANA, je bio prezentiranje aktualnog stanja, i možebitno unaprjeđivanje, te važne znanstvene discipline. Objavom ovog zbornika radova nastoji se promovirati ne samo hrvatske ranokršćanske lokalitete, spomenike, arhitekturu, krajobraze, ikonografiju, epigrafiju i recentna arheološka istraživanja, nego i uputiti na različite istraživačke i metodološke probleme u istraživanju ranokršćanske arheologije u Hrvatskoj kroz rasprave, ispitivanja, znanstvena i praktična pitanja.Episkopalno središte, tri slavne nekropole Salone i Eufrazijeva bazilika u Poreču su najpoznatiji ranokršćanski lokaliteti u Hrvatskoj. Oni, međutim, nisu i jedini – uz njih su pronađeni brojni drugi, ne manje važni, ranokršćanski objekti, crkve, nekropole i pokretni nalazi. O njihovom značaju govori i činjenica da je više njih relevantno i u međunarodnom istraživanju određenih arheoloških tema. K tomu, nakon gotovo stoljeća i pol arheoloških iskopavanja, znanost uvijek iznova dolazi do novih otkrića. Takva poticajna situacija potaknula je znanstvenike sa Katedre za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na organizaciju prvog nacionalnog ranokršćanskog arheološkog skupa. Slijedom toga je u Zagrebu od 15. do 17. ožujka 2018. održan prvi hrvatski skup ranokršćanske arheologije. Prvi cilj skupa, čiji akronim po početnim slovima naslova glasi HRRANA, je bio prezentiranje aktualnog stanja, i možebitno unaprjeđivanje, te važne znanstvene discipline. Objavom ovog zbornika radova nastoji se promovirati ne samo hrvatske ranokršćanske lokalitete, spomenike, arhitekturu, krajobraze, ikonografiju, epigrafiju i recentna arheološka istraživanja, nego i uputiti na različite istraživačke i metodološke probleme u istraživanju ranokršćanske arheologije u Hrvatskoj kroz rasprave, ispitivanja, znanstvena i praktična pitanja
Doživljaj socijalne nepravde: psihosocijalna perspektiva
No full textZnanstvena monografija Doživljaj socijalne nepravde: psihosocijalna perspektiva predstavlja iznimno značajno znanstveno djelo u kojem se prikazuje razvoj teorijske konceptualizacije i empirijsko ispitivanje iznimno značajnog fenomena suvremenosti, a to je socijalna nepravda.U uvodnom dijelu autori koncept socijalne (ne)pravednosti detaljno raščlanjuju iz filozofske, sociološke, psihološke, pravne i politološke perspektive, objedinjujući ih kroz suvremeno određenje ljudskih i socijalnih prava s posebnim naglaskom na ljudsko dostojanstvo. U drugom dijelu je razrađen teorijski i metodološki okvir za istraživanje socijalne (ne)pravde, da bi se u trećem, empirijskom, dijelu detaljno prikazao istraživački rad autorskog para u razdoblju od 2001. do 2022. Kronološki prikaz šest istraživanja u kojima su bili voditelji ili/i suradnici, ima dvostruki značaj – sadržajno-spoznajni i metodološki. Sadržajno-spoznajni aspekt će biti značajna točka za usporedbu svih budućih istraživanja ovog socijalnog fenomena čije je praćenje nužno i neizbježno u složenom društvu ubrzane sadašnjosti. U metodološkom aspektu posebno je značajno praćenje razvoja Upitnika percepcije socijalne nepravde za djecu, mlade i odrasle. Proces razvoja ovog upitnika u razdoblju od dvadeset godina je sjajan primjer značaja kumuliranja empirijskih spoznaja, ali i razvoja autorske mudrosti i hrabrosti da podijele sa znanstvenom zajednicom dvojbe koje su pratile razvoj instrumentarija za istraživanje socijalne nepravde. Ono što ostavlja posebni i inspirativni utisak je dugogodišnja posvećenost autorskog i životnog para ovoj iznimno značajnoj temi.(Iz recenzije prof. dr. sc. Marine Ajduković)Znanstvena monografija Doživljaj socijalne nepravde: psihosocijalna perspektiva predstavlja iznimno značajno znanstveno djelo u kojem se prikazuje razvoj teorijske konceptualizacije i empirijsko ispitivanje iznimno značajnog fenomena suvremenosti, a to je socijalna nepravda.U uvodnom dijelu autori koncept socijalne (ne)pravednosti detaljno raščlanjuju iz filozofske, sociološke, psihološke, pravne i politološke perspektive, objedinjujući ih kroz suvremeno određenje ljudskih i socijalnih prava s posebnim naglaskom na ljudsko dostojanstvo. U drugom dijelu je razrađen teorijski i metodološki okvir za istraživanje socijalne (ne)pravde, da bi se u trećem, empirijskom, dijelu detaljno prikazao istraživački rad autorskog para u razdoblju od 2001. do 2022. Kronološki prikaz šest istraživanja u kojima su bili voditelji ili/i suradnici, ima dvostruki značaj – sadržajno-spoznajni i metodološki. Sadržajno-spoznajni aspekt će biti značajna točka za usporedbu svih budućih istraživanja ovog socijalnog fenomena čije je praćenje nužno i neizbježno u složenom društvu ubrzane sadašnjosti. U metodološkom aspektu posebno je značajno praćenje razvoja Upitnika percepcije socijalne nepravde za djecu, mlade i odrasle. Proces razvoja ovog upitnika u razdoblju od dvadeset godina je sjajan primjer značaja kumuliranja empirijskih spoznaja, ali i razvoja autorske mudrosti i hrabrosti da podijele sa znanstvenom zajednicom dvojbe koje su pratile razvoj instrumentarija za istraživanje socijalne nepravde. Ono što ostavlja posebni i inspirativni utisak je dugogodišnja posvećenost autorskog i životnog para ovoj iznimno značajnoj temi.(Iz recenzije prof. dr. sc. Marine Ajduković
Filozofije revolucijâ i ideje novih svjetova: Radovi trećeg Okruglog stola Odsjeka za filozofiju 2017.
No full textThe collection of papers Philosophies of Revolutions and Ideas of New Worlds brings together contributions to the third round table, held in the Department of Philosophy on October 27–28, 2017 under the same title and uniting professors, students and guests from other Faculty’s departments as well as other institutions in Croatia and abroad. The topic of the third Department’s round table is prompted by significant anniversaries of great revolutionary ruptures in Western history: 500 years of the Protestant Reformation and 100 years since the beginning of the October Revolution. Furthermore, this year marks the anniversaries of two great works of theoretical reflection on human emancipation and the possibility of a different world: 500 years of Sir Thomas More’s Utopia and 150 years of Volume One of Karl Marx’s Capital. Such significant anniversaries of key moments in the history of the modern world present an opportunity to discuss the themes emerging from the mentioned classic works in light of contemporary social conditions but through the prism of theoretical categories produced by these earlier events and reflections. These works and events make it possible to continue the consideration of the relationship between philosophical and social theories and political practice, the construction of social institutions, and the establishment of new cultural and theoretical forms in the post-capitalist world. The themes of the Third Round Table build upon the rich tradition of critical thinking at the Department of Philosophy of the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb and aim to further open up the space for dialogue and discussion not only between different philosophical but also other theoretical perspectives and positions. Zbornik Filozofije revolucijâ i ideje novih svjetova donosi izlaganja s istoimenog trećeg Okruglog stola nastavnika i studenata Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta te gostiju s drugih odsjeka institucija iz zemlje i inozemstva, održanog 28. i 29. listopada 2017. Tema trećeg okruglog stola i zbornika izvanjski je potaknuta značajnim obljetnicama velikih revolucionarnih prijeloma u Zapadno povijesti: 500 godina Reformacijskog pokreta i 100 godina Oktobarske revolucije kao i obljetnicama velikih djela teorijske refleksije o ljudskoj emancipaciji i mogućnostima drukčijeg svijeta: navršenih 500 godina Morusove Utopije i 150 godina od izdanja prvog sveska Marxova Kapitala. Te značajne obljetnice za povijest suvremenog svijeta predstavljaju priliku da se dotaknu teme proizašle iz navedenih djela u svjetlu suvremenih društvenih prilika, ali istovremeno razumljivih kroz njihove teorijske kategorije. Ta djela i događaji otvaraju mogućnost daljnjeg razmatranja odnosa filozofskih i socijalnih teorija i političke prakse, izgradnje društvenih institucija i uspostavljanja novih kulturnih i teorijskih obrazaca u post-kapitalističkom svijetu. Navedenim temama trećeg okruglog stola nadovezujemo se na bogatu tradiciju kritičkog mišljenja Odsjeka za filozofiju, otvarajući pritom prostor dijaloga i argumentirane rasprave ne samo između različitih filozofskih, nego također i drugih teorijskih pogleda i pozicija.
Traian and the Danubian Provinces. The political, economic and religious life in the Danubian Provinces: Proceedings of the 4th International Conference on the Roman Danubian Provinces, Zagreb, 15th - 17th November 2017.
Get PDFThe “Department of Archaeology“ of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb gladly hosted the 4th International Conference on the Roman Danubian Provinces in 2017. The Conference was organized with the support of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, the Croatian Archaeological Society, and the Croatian Science Foundation through the project 6505 Between the Danube and the Mediterranean. Exploring the role of Roman military in the mobility of people and goods in Croatia during the Roman Era. Since it was organized in Zagreb, the Conference remained in Pannonia, not far from Siscia, the capital of Pannonia Savia, and in the territory of the Res publica Andautoniensium. The main topic of the Conference was Traian and the Roman Danubian Provinces or, more specifically, the political, economic and religious life in the Danubian Provinces.(from the Foreword)The “Department of Archaeology“ of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb gladly hosted the 4th International Conference on the Roman Danubian Provinces in 2017. The Conference was organized with the support of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, the Croatian Archaeological Society, and the Croatian Science Foundation through the project 6505 Between the Danube and the Mediterranean. Exploring the role of Roman military in the mobility of people and goods in Croatia during the Roman Era. Since it was organized in Zagreb, the Conference remained in Pannonia, not far from Siscia, the capital of Pannonia Savia, and in the territory of the Res publica Andautoniensium. The main topic of the Conference was Traian and the Roman Danubian Provinces or, more specifically, the political, economic and religious life in the Danubian Provinces.(from the Foreword