FF Open Press - open access books from University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences / Izdanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu u otvorenom pristupu
Not a member yet
277 research outputs found
Sort by
Studia honoraria archaeologica: zbornik radova u prigodi 65. rodendana prof. dr. sc. Mirjane Sanader
Get PDFProfesorica Mirjana Sanader svojim znanstvenim nervom, organizacijskim talentom i marom, svojim ostvarenim uspjesima, svojim predanim istraživačkim, nastavnim i pedagoškim djelovanjem, neumornim poticanjima razvoja i napredovanja svojih mladih suradnika, svojim neumornim promicanjem hrvatske arheologije u inozemstvu, imala je presudan utjecaj ne samo na razvoj svoje Katedre i Odsjeka za arheologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta kao i Arheološkog zavoda Odsjeka za arheologiju, ne samo na istraživanje Tilurija, nego — slobodno se može reći — i da je bitno pridonijela razvoju i uzletu hrvatske arheologije u posljednjim trima desetljećima. Bivši studenti profesorice Sanader, diplomirani arheolozi, magistri i doktori znanosti, danas zauzimaju važne i odgovorne funkcije u nacionalnim (dijelom i internacionalnim) znanstvenim i kulturnim institucijama te nastavljaju njezinim putem slijedeći prepoznatljivu školu koju je ustanovila.Međunarodni znanstveni zbornik radova povodom 65. rođendana prof. dr. sc. Mirjane Sanader sadrži 59 radova koje potpisuju 64 autora iz Hrvatske i inozemstva, a tiču se različitih arheoloških tema s naglaskom na antičkoj provincijalnoj arheologiji i povezanim znanstvenim disciplinama.Profesorica Mirjana Sanader svojim znanstvenim nervom, organizacijskim talentom i marom, svojim ostvarenim uspjesima, svojim predanim istraživačkim, nastavnim i pedagoškim djelovanjem, neumornim poticanjima razvoja i napredovanja svojih mladih suradnika, svojim neumornim promicanjem hrvatske arheologije u inozemstvu, imala je presudan utjecaj ne samo na razvoj svoje Katedre i Odsjeka za arheologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta kao i Arheološkog zavoda Odsjeka za arheologiju, ne samo na istraživanje Tilurija, nego — slobodno se može reći — i da je bitno pridonijela razvoju i uzletu hrvatske arheologije u posljednjim trima desetljećima. Bivši studenti profesorice Sanader, diplomirani arheolozi, magistri i doktori znanosti, danas zauzimaju važne i odgovorne funkcije u nacionalnim (dijelom i internacionalnim) znanstvenim i kulturnim institucijama te nastavljaju njezinim putem slijedeći prepoznatljivu školu koju je ustanovila.Međunarodni znanstveni zbornik radova povodom 65. rođendana prof. dr. sc. Mirjane Sanader sadrži 59 radova koje potpisuju 64 autora iz Hrvatske i inozemstva, a tiču se različitih arheoloških tema s naglaskom na antičkoj provincijalnoj arheologiji i povezanim znanstvenim disciplinama
Doživljaj kontrole u psihologiji: Teorije, metode i istraživanja
Get PDFKnjiga predstavlja jedinstven uspjeli pokušaj objedinjavanja različitih koncepata koji se bave kontrolom kako vlastitoga ponašanja i osjećanja, tako i doživljaja izvora i mogućnosti kontrole događaja koji se zbivaju oko nas.Budući da se koncepti kontrole javljaju u najrazličitijim granama psihologije kao što su psihologija ličnosti, kognitivna psihologija, psihologija emocija, motivacije i učenja, razvojna psihologija, psihologija rada, pa i klinička psihologija, ovaj poduhvat autora zaista je hvalevrijedan znanstveni poduhvat. Premda nam se može činiti kako je o konceptu mjesta ili lokusa kontrole sve već davno poznato i istraženo, autor nam pokazuje koliko smo u krivu i koliki su još brojni metodološki problemi vezani uz taj koncept.
Ova znanstvena knjiga namijenjena je svima koji istražuju ljudsko ponašanje i doživljavanje, a prvenstveno je namijenjena istraživačima iz područja psihologije, ali i drugim istraživačima iz područja društvenih znanosti, interdisciplinarnog područja obrazovnih znanosti ali i drugih disciplina kao što su primjerice biomedicinske znanosti i zdravstvo. Istraživači će u njoj pronaći vrijednu sistematizaciju i pregled te orijentaciju u području, vrijedne spoznaje o metodološkim pitanjima i pitanjima mjerenja konstrukata kontrole te rezultate istraživanja u Hrvatskom kontekstu s kojima mogu uspoređivati svoje rezultate.
(Iz recenzije prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić)Knjiga predstavlja jedinstven uspjeli pokušaj objedinjavanja različitih koncepata koji se bave kontrolom kako vlastitoga ponašanja i osjećanja, tako i doživljaja izvora i mogućnosti kontrole događaja koji se zbivaju oko nas.Budući da se koncepti kontrole javljaju u najrazličitijim granama psihologije kao što su psihologija ličnosti, kognitivna psihologija, psihologija emocija, motivacije i učenja, razvojna psihologija, psihologija rada, pa i klinička psihologija, ovaj poduhvat autora zaista je hvalevrijedan znanstveni poduhvat. Premda nam se može činiti kako je o konceptu mjesta ili lokusa kontrole sve već davno poznato i istraženo, autor nam pokazuje koliko smo u krivu i koliki su još brojni metodološki problemi vezani uz taj koncept.
Ova znanstvena knjiga namijenjena je svima koji istražuju ljudsko ponašanje i doživljavanje, a prvenstveno je namijenjena istraživačima iz područja psihologije, ali i drugim istraživačima iz područja društvenih znanosti, interdisciplinarnog područja obrazovnih znanosti ali i drugih disciplina kao što su primjerice biomedicinske znanosti i zdravstvo. Istraživači će u njoj pronaći vrijednu sistematizaciju i pregled te orijentaciju u području, vrijedne spoznaje o metodološkim pitanjima i pitanjima mjerenja konstrukata kontrole te rezultate istraživanja u Hrvatskom kontekstu s kojima mogu uspoređivati svoje rezultate.
(Iz recenzije prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić
Metafilozofija i pitanja znanstvene metodologije: Radovi petog Okruglog stola Odsjeka za filozofiju
Get PDFZbornik Metafilozofija i pitanja znanstvene metodologije donosi izlaganja s istoimenog petog Okruglog stola nastavnika i studenata Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta te gostiju s drugih odsjekâ i institucija iz zemlje i inozemstva, održanog 7. prosinca 2019.Tematika petog okruglog stola koncipirana je kao radna teorijska platforma oko toposa i nedoumicâ vezanih za status i narav filozofske metode koje predstavljaju izazov za filozofe od antičkih vremena. Možemo li tvrditi da je filozofija kroz svoj povijesni razvoj stvorila posebne metode i načine postupanja s obzirom na predmete istraživanja? Da bi odgovorila na takva pitanja, ‘filozofija filozofije’ ili ‘metafilozofija’ istražuje status filozofijskog diskursa, granice filozofije kao načina istraživanja uopće, pitanja epistemičkih, etičkih i drugih ciljeva filozofije. Filozofska zajednica uobičajeno drži da filozofija ima poseban status ili utemeljiteljski mandat, no upravo se to pokazalo kao predmet spora i polemike kroz povijest filozofije i teorija znanosti. Pritom građa metodološke polemike nije proizvedena samo kroz unutrašnja trenja i “obiteljske svađe” između filozofâ, nego i razvojem posebnih znanstvenih disciplina za koje se ponekad tvrdi da preuzimaju posao koji je ranije bio prepušten ekskluzivno filozofima. Učinak toga je širenje relevancije metafilozofskih pitanja preko granica same filozofije u područje metametodoloških refleksija znanosti u rasponu od humanističkih i društvenih do prirodnih tako da se problem interdisciplinarnosti u drugim znanostima može uzeti kao izdanak opće problematike metafilozofije.Na toj podlozi, peti okrugli stol nastavnika i studenata Odsjeka za filozofiju posvećen je spomenutim, neprekidno aktualnim pitanjima metafilozofije te poteškoćama koje se javljaju u odnosu filozofije i srodnih humanističkih, društvenih i prirodnih znanosti.Zbornik Metafilozofija i pitanja znanstvene metodologije donosi izlaganja s istoimenog petog Okruglog stola nastavnika i studenata Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta te gostiju s drugih odsjekâ i institucija iz zemlje i inozemstva, održanog 7. prosinca 2019.Tematika petog okruglog stola koncipirana je kao radna teorijska platforma oko toposa i nedoumicâ vezanih za status i narav filozofske metode koje predstavljaju izazov za filozofe od antičkih vremena. Možemo li tvrditi da je filozofija kroz svoj povijesni razvoj stvorila posebne metode i načine postupanja s obzirom na predmete istraživanja? Da bi odgovorila na takva pitanja, ‘filozofija filozofije’ ili ‘metafilozofija’ istražuje status filozofijskog diskursa, granice filozofije kao načina istraživanja uopće, pitanja epistemičkih, etičkih i drugih ciljeva filozofije. Filozofska zajednica uobičajeno drži da filozofija ima poseban status ili utemeljiteljski mandat, no upravo se to pokazalo kao predmet spora i polemike kroz povijest filozofije i teorija znanosti. Pritom građa metodološke polemike nije proizvedena samo kroz unutrašnja trenja i “obiteljske svađe” između filozofâ, nego i razvojem posebnih znanstvenih disciplina za koje se ponekad tvrdi da preuzimaju posao koji je ranije bio prepušten ekskluzivno filozofima. Učinak toga je širenje relevancije metafilozofskih pitanja preko granica same filozofije u područje metametodoloških refleksija znanosti u rasponu od humanističkih i društvenih do prirodnih tako da se problem interdisciplinarnosti u drugim znanostima može uzeti kao izdanak opće problematike metafilozofije.Na toj podlozi, peti okrugli stol nastavnika i studenata Odsjeka za filozofiju posvećen je spomenutim, neprekidno aktualnim pitanjima metafilozofije te poteškoćama koje se javljaju u odnosu filozofije i srodnih humanističkih, društvenih i prirodnih znanosti
Kroz prostor i vrijeme: Zbornik u čast Miri Menac-Mihalić
Get PDFZbornik Kroz prostor i vrijeme posvećen je prof. dr. sc. Miri Menac-Mihalić, dugogodišnjoj profesorici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagreba te članici suradnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Prof. dr. sc. Mira Menac-Mihalić iznimno je plodna znanstvenica koja se, uz veliki broj radova iz dijalektologije, smatra i začetnicom hrvatske dijalektne frazeologije. U zborniku posvećenom njezinu radu i djelovanju objavljeni su prilozi koji su grupirani u dvije glavne tematske cjeline (dijalektologija/povijest jezika "O govorima kroz vrijeme" i frazeologija "Živost frazema"). Radovi predstavljaju izniman znanstveni doprinos hrvatskoj filologiji. Velikim su dijelom rezultat terenskih istraživanja kojima se prikupljala građa za obradu. Donose precizne rezultate o fonološkim/morfološkim/leksičkim značajkama hrvatskih mjesnih govora, a istražuju se i frazemi potvrđeni u hrvatskoj nacionalnoj ili dijalektnoj frazeologiji. Dio građe koji se opisuje ekscerpiran je iz postojeće literature te pomno i iscrpno analiziran
Kroz prostor i vrijeme: Zbornik u čast Miri Menac-Mihalić
Get PDFZbornik Kroz prostor i vrijeme posvećen je prof. dr. sc. Miri Menac-Mihalić, dugogodišnjoj profesorici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagreba te članici suradnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Prof. dr. sc. Mira Menac-Mihalić iznimno je plodna znanstvenica koja se, uz veliki broj radova iz dijalektologije, smatra i začetnicom hrvatske dijalektne frazeologije. U zborniku posvećenom njezinu radu i djelovanju objavljeni su prilozi koji su grupirani u dvije glavne tematske cjeline (dijalektologija/povijest jezika "O govorima kroz vrijeme" i frazeologija "Živost frazema"). Radovi predstavljaju izniman znanstveni doprinos hrvatskoj filologiji. Velikim su dijelom rezultat terenskih istraživanja kojima se prikupljala građa za obradu. Donose precizne rezultate o fonološkim/morfološkim/leksičkim značajkama hrvatskih mjesnih govora, a istražuju se i frazemi potvrđeni u hrvatskoj nacionalnoj ili dijalektnoj frazeologiji. Dio građe koji se opisuje ekscerpiran je iz postojeće literature te pomno i iscrpno analiziran
Aspekti praxisa: Refleksije uz 50. obljetnicu
Get PDFZbornik sadrži priloge s istoimenog prvog okruglog stola nastavnika i studenata Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji je u povodu 50. obljetnice pokretanja i 40. godišnjice prisilne obustave časopisa Praxis (1964.–1974.), na inicijativu grupe nastavnika Odsjeka i uz sudjelovanje nekolicine nastavnika i studenata diplomskog i doktorskog studija filozofije, održan 13. prosinca 2014. godine u Vijećnici Filozofskog fakulteta.Zastupljeni su prilozi koje su sudionici skupa priredili za znanstvenu publikaciju. Prilozi su višekratno prošireni i razrađeni u odnosu na usmena izlaganja, koreferate ili intervencije sudionika okruglog stola. Oni sadrže, kao i sâme usmene intervencije, međusobne referencije i elemente dijaloga u obliku eksplicitnih ili implicitnih, tek naznačenih ili šire razrađenih suglasnosti i bliskosti ili polemikâ. Argument se oblikuje s jedne strane kroz ocrtavanje idejno-historijskog ishodišta koncepta kritike krajem 50ih/početkom 60ih (BOGDANIĆ), s druge strane kroz ocrtavanje različitih dispozicija kritike, u rasponu od tipologizacije kritikâ praxisa koje su se javljale tokom cijele povijesti djelovanja i recepcije praksisovaca kao grupe ili pojedinaca, uključujući i tipologizaciju kritika u ovom svesku (VELJAK), kroz tematizaciju položaja moći praxisa u akademskom polju (JURAK), kroz rekonstruciju intelektualne i političke dekadencije dijelova grupe s političkom katastrofom bivše Jugoslavije krajem 80ih/početkom 90ih (MIKULIĆ), do identifikacije nekih deficitarnih tema u nasljeđu praxisa, poput feminizma (DEGAČ) ili znanosti (CEROVAC). Posljednja dva priloga sadrže monografske kritičke valorizacije dviju istaknutih pozicija unutar grupacije praxis, Gaje Petrovića (ŽITKO) i Milana Kangrge (RAUNIĆ). (iz uvoda Riječ o publikaciji
Difficultés de la langue française vues par les croatophones
Get PDFL’objectif que nous avons poursuivi a toujours été de faciliter l’apprentissage de la langue française. Pour essayer de remédier aux mauvaises analogies intra et interlinguales, il nous a fallu au préalable identifier les zones de difficultés et de fossilisations potentielles spécifiques aux croatophones, lesquelles, pour la plupart, sont dues aux divergences de fonctionnement non seulement du français et du croate, mais aussi, et il ne faut pas le négliger, des autres langues que nos étudiants apprennent. Proposer des descriptions contextualisées de certains éléments de grammaire qui posent problème aux apprenants croatophones même à un niveau supérieur de maîtrise de la langue nous apparaît être le meilleur moyen de faciliter la tâche à des apprenants qui reçoivent par ailleurs une formation en linguistique. La mobilisation des savoirs explicites et implicites de nos étudiants dans la langue étrangère cible, accompagnée des remarques contrastives, qui reposent sur ces mécanismes de l’analogie et de l’opposition, ont pour but de prendre appui sur la langue maternelle pour en exploiter les ressources. Nous espérons que le présent ouvrage constitue un outil réunissant et condensant les difficultés auxquelles se heurtent les croatophones, point par point et zone par zone, qu’il offrira des clés à ceux qui sont décidés à prendre leurs difficultés à deux mains pour en faire des points forts
Metafore u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Zbornik radova 47. seminara Zagrebačke slavističke škole
No full textZbornik Metafore u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi sadrži pisane inačice predavanja održanih na 47. seminaru Zagrebačke slavističke škole (Dubrovnik, 20–31. kolovoza 2018). Ciklus predavanja na tome su seminaru osmislile Maša Kolanović i Tatjana Pišković polazeći od ideje da je metafora prije svega mehanizam mišljenja s pomoću kojega pojave iz jedne domene povezujemo s pojavama iz druge domene koristeći se svojim fizičkim, emocionalnim, doživljajnim i intelektualnim iskustvom sa svijetom koji nas okružuje. Izborom predavačkih tema nastojala se ilustrirati troslojnost metafore: metafora kao mehanizam mišljenja omogućava s jedne strane usvajanje kulturnoga znanja ili znanja o svijetu, a s druge strane omogućava realizaciju metafore kao stilske figure i metafore kao jezičnoga mehanizma koji sudjeluje u oblikovanju polisemne strukture leksema. Zato se u tekstovima u ovome zborniku analiziraju Ujevićeve metafore, metafore u biblijskoj i Kamovljevoj Pjesmi nad pjesmama, metafore u hrvatskome romanu šezdesetih godina, metafore u režiji baštine i putovanje kao metafora u suvremenim hrvatskim književnim i kulturnim tekstovima. Jezikoslovni se tekstovi bave određenjem metafore u kognitivnoj lingvistici, potom metaforama i osjećajima u internetskome diskursu, metaforama u tvorbi i leksikalizaciji, a u dvama se radovima metafori pridružuje i metonimija te se propituje njihova interakcija i suradnja u izgradnji stereotipa, predrasuda i sveopćega (ne)znanja o svijetu. (iz Uredničke bilješke / L. Molvarec i T. Pišković)Zbornik Metafore u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi sadrži pisane inačice predavanja održanih na 47. seminaru Zagrebačke slavističke škole (Dubrovnik, 20–31. kolovoza 2018). Ciklus predavanja na tome su seminaru osmislile Maša Kolanović i Tatjana Pišković polazeći od ideje da je metafora prije svega mehanizam mišljenja s pomoću kojega pojave iz jedne domene povezujemo s pojavama iz druge domene koristeći se svojim fizičkim, emocionalnim, doživljajnim i intelektualnim iskustvom sa svijetom koji nas okružuje. Izborom predavačkih tema nastojala se ilustrirati troslojnost metafore: metafora kao mehanizam mišljenja omogućava s jedne strane usvajanje kulturnoga znanja ili znanja o svijetu, a s druge strane omogućava realizaciju metafore kao stilske figure i metafore kao jezičnoga mehanizma koji sudjeluje u oblikovanju polisemne strukture leksema. Zato se u tekstovima u ovome zborniku analiziraju Ujevićeve metafore, metafore u biblijskoj i Kamovljevoj Pjesmi nad pjesmama, metafore u hrvatskome romanu šezdesetih godina, metafore u režiji baštine i putovanje kao metafora u suvremenim hrvatskim književnim i kulturnim tekstovima. Jezikoslovni se tekstovi bave određenjem metafore u kognitivnoj lingvistici, potom metaforama i osjećajima u internetskome diskursu, metaforama u tvorbi i leksikalizaciji, a u dvama se radovima metafori pridružuje i metonimija te se propituje njihova interakcija i suradnja u izgradnji stereotipa, predrasuda i sveopćega (ne)znanja o svijetu. (iz Uredničke bilješke / L. Molvarec i T. Pišković
Turkologu u čast! Zbornik radova povodom 70. rođendana Ekrema Čauševića
Get PDFFew professions are so closely associated with a specific individual. Few individuals are so attached to their vocations that it is impossible to observe them separately. In Croatia the word turkologist has become almost synonymous with Professor Ekrem Čaušević, a scholar known world-wide, who established the first university program in Turkish studies in the country—hence the title for the collection of essays dedicated to the Professor on the occasion of his 70th birthday. This volume contains twenty-five papers, mostly from the realm of Turkish studies, authored by the Professor’s colleagues, friends and associates. There are many links in it to the honoree—dedications, acknowledgments, and references to his works—eloquent reminders of the influence of his research accomplishments and longstanding successful collaboration with scholars in Turkish studies, Croatian studies, historians and linguists. Contributions authored by junior colleagues in Turkish studies are proof of the Professor’s determination to encourage the most competent students to engage in research. The diverse topics in this volume reflect the extensive research interests of Ekrem Čaušević. The first part, “Philology”, is focused on the area Čaušević contributed to the most. The second part, “History”, contains contributions that do not belong to the research interests of Ekrem Čaušević in the narrower sense. However, historiography still presents a relevant and valuable framework for his linguistic works which include a diachronic perspective as well.Malo je struka i zanimanja čiji spomen izaziva asocijacije na točno određenu osobu. Malo je i pojedinaca koji toliko srastu sa svojim životnim pozivom da ih je nemoguće odvojeno promatrati. U Hrvatskoj se riječ turkolog gotovo kao sinonim vezuje uz ime profesora Ekrema Čauševića, znanstvenika svjetskoga glasa i utemeljitelja prvog sveučilišnog studija turkologije u Hrvatskoj. Otud i naslov ovoga zbornika koji mu darujemo za 70. rođendan. Zbornik sadrži dvadeset pet većinom turkoloških radova profesorovih kolega, prijatelja i suradnika. Mnogo je u njemu poveznica sa slavljenikom – posveta, zahvala i pozivanja na njegove radove – rječitih podsjetnika na utjecaj njegovih znanstvenih postignuća i dugogodišnju uspješnu suradnju s turkolozima, kroatistima, povjesničarima, lingvistima i drugim istraživačima. Prilozi autora mlađega naraštaja hrvatskih turkologa potvrda su uspjeha profesorovih nastojanja da najvrsnije studente potakne na bavljenje znanošću. Tematska raznolikost ovdje okupljenih radova odražava obuhvatnost istraživačkih interesa Ekrema Čauševića. Prva cjelina, “Filologija“, posvećena je području u kojemu je dao najveći doprinos. Druga cjelina, „Povijest“, obuhvaća priloge koji ne pripadaju najužem istraživačkom polju Ekrema Čauševića, no historiografija je važan okvir njegovih jezikoslovnih radova s dijakronijskom dimenzijom
Zbornik I. skupa hrvatske ranokršćanske arheologije (HRRANA)
Get PDFEpiskopalno središte, tri slavne nekropole Salone i Eufrazijeva bazilika u Poreču su najpoznatiji ranokršćanski lokaliteti u Hrvatskoj. Oni, međutim, nisu i jedini – uz njih su pronađeni brojni drugi, ne manje važni, ranokršćanski objekti, crkve, nekropole i pokretni nalazi. O njihovom značaju govori i činjenica da je više njih relevantno i u međunarodnom istraživanju određenih arheoloških tema. K tomu, nakon gotovo stoljeća i pol arheoloških iskopavanja, znanost uvijek iznova dolazi do novih otkrića. Takva poticajna situacija potaknula je znanstvenike sa Katedre za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na organizaciju prvog nacionalnog ranokršćanskog arheološkog skupa. Slijedom toga je u Zagrebu od 15. do 17. ožujka 2018. održan prvi hrvatski skup ranokršćanske arheologije. Prvi cilj skupa, čiji akronim po početnim slovima naslova glasi HRRANA, je bio prezentiranje aktualnog stanja, i možebitno unaprjeđivanje, te važne znanstvene discipline. Objavom ovog zbornika radova nastoji se promovirati ne samo hrvatske ranokršćanske lokalitete, spomenike, arhitekturu, krajobraze, ikonografiju, epigrafiju i recentna arheološka istraživanja, nego i uputiti na različite istraživačke i metodološke probleme u istraživanju ranokršćanske arheologije u Hrvatskoj kroz rasprave, ispitivanja, znanstvena i praktična pitanja.Episkopalno središte, tri slavne nekropole Salone i Eufrazijeva bazilika u Poreču su najpoznatiji ranokršćanski lokaliteti u Hrvatskoj. Oni, međutim, nisu i jedini – uz njih su pronađeni brojni drugi, ne manje važni, ranokršćanski objekti, crkve, nekropole i pokretni nalazi. O njihovom značaju govori i činjenica da je više njih relevantno i u međunarodnom istraživanju određenih arheoloških tema. K tomu, nakon gotovo stoljeća i pol arheoloških iskopavanja, znanost uvijek iznova dolazi do novih otkrića. Takva poticajna situacija potaknula je znanstvenike sa Katedre za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na organizaciju prvog nacionalnog ranokršćanskog arheološkog skupa. Slijedom toga je u Zagrebu od 15. do 17. ožujka 2018. održan prvi hrvatski skup ranokršćanske arheologije. Prvi cilj skupa, čiji akronim po početnim slovima naslova glasi HRRANA, je bio prezentiranje aktualnog stanja, i možebitno unaprjeđivanje, te važne znanstvene discipline. Objavom ovog zbornika radova nastoji se promovirati ne samo hrvatske ranokršćanske lokalitete, spomenike, arhitekturu, krajobraze, ikonografiju, epigrafiju i recentna arheološka istraživanja, nego i uputiti na različite istraživačke i metodološke probleme u istraživanju ranokršćanske arheologije u Hrvatskoj kroz rasprave, ispitivanja, znanstvena i praktična pitanja