FF Open Press - open access books from University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences / Izdanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu u otvorenom pristupu
Not a member yet
277 research outputs found
Sort by
Staklo u Dubrovačkoj republici u svjetlu arheoloških nalaza
Monografija „Staklo u Dubrovačkoj Republici“ obuhvaća srednjovjekovni i novovjekovni stakleni materijal iz arheoloških istraživanja na lokalitetima u povijesnoj jezgri Dubrovnika i na dubrovačkom području od 2005. do 2016. godine. Srednjovjekovno i novovjekovno staklo predstavlja vrlo široko područje istraživanja koje sve više postaje predmetom arheološke obrade i u okviru jugoistočne Europe i Balkana. Na dubrovačkom području pronađen je široki spektar staklenih nalaza iz razdoblja srednjeg i novog vijeka, no tek je dio tog materijala u prošlosti prezentiran s arheološkog stajališta. Također je i bogata arhivska građa, koja svjedoči da je staklarstvo bilo jedan od značajnijih zanata u Dubrovačkoj Republici, ukazivala na potrebu za opsežnijom obradom nalaza. Monografija Nikoline Topić po prvi put donosi zajedničke rezultate arheoloških istraživanja i istraživanja arhivske građe o dubrovačkom staklarstvu, koje nadopunjavaju i kemijske analize stakla kombiniranim metodama.Monografija „Staklo u Dubrovačkoj Republici“ obuhvaća srednjovjekovni i novovjekovni stakleni materijal iz arheoloških istraživanja na lokalitetima u povijesnoj jezgri Dubrovnika i na dubrovačkom području od 2005. do 2016. godine. Srednjovjekovno i novovjekovno staklo predstavlja vrlo široko područje istraživanja koje sve više postaje predmetom arheološke obrade i u okviru jugoistočne Europe i Balkana. Na dubrovačkom području pronađen je široki spektar staklenih nalaza iz razdoblja srednjeg i novog vijeka, no tek je dio tog materijala u prošlosti prezentiran s arheološkog stajališta. Također je i bogata arhivska građa, koja svjedoči da je staklarstvo bilo jedan od značajnijih zanata u Dubrovačkoj Republici, ukazivala na potrebu za opsežnijom obradom nalaza. Monografija Nikoline Topić po prvi put donosi zajedničke rezultate arheoloških istraživanja i istraživanja arhivske građe o dubrovačkom staklarstvu, koje nadopunjavaju i kemijske analize stakla kombiniranim metodama
Rumour and humour: narrative theology in the early fiction of Svetislav Basara
Analiza korpusa proze Svetislava Basare iz 80-ih godina 20. st. pokazala je da Basarina zbirka eseja Na ivici iz 1987. godine ima u njemu poseban status: u njoj su sintetizirani estetički i idejni stavovi koje će ovaj autor koristiti i kasnije u svojoj prozi. Prije ove knjige eseja Basara je objavio zbirke priča Priče u nestajanju (1982) i Peking by night (1985) te romane Kinesko pismo (1985) i Napuklo ogledalo (1986), dok nakon ove knjige nastaje roman Fama o biciklistima (1988) i knjiga priča Fenomeni (1989). Može se reći da je zbirka eseja Na ivici knjiga u kojoj Basara promišlja strategije vlastitog pripovijedanja i osmišljava daljnji tok vlastitoga pripovjedačkoga govora.Knjiga eseja Na ivici mapira problematiku koja je čitljiva u čitavom korpusu i tumačim je kao temeljna obilježja Basarine poetike:- pripovijedanje u prvom licu- odbacivanje velikih priča i istraživanja mogućnosti odbacivanja priče uopće- fokus pripovjedača na probleme vezane uz ja – nevažnost okolnosti u kojima se ja nalazi; središnje pitanje: što je ja?- stupanje u polje religioznog- ja kao nepodnošljivo prisutno ništa- pripovijedanje u trećem licu prokazano kao laž / distanca od pisanja / malograđanski imperativ nemiješanja- fiktivno ja: mjesto u tekstu koje je mogući generator priče i značenja (praznina kao oblik potrage; nit)- rane proze kao arheologija ega- prepuštanje skrbi o ja religioznoj introspekciji- istinitost fikcije – u autoreferencijalnosti i metatekstualnosti (fikcija je istinita samo kad nije mimeza)- deklariranje fikcije kao fikcije: mimeza nestvarnosti pojavnog (npr. Fama o biciklistima)- pripovijedanje na granici eseja – eseji kao narativna proza- knjige eseja: rekapitulacija jednog razdoblja i utiranje puteva novim interesimaAnaliza korpusa proze Svetislava Basare iz 80-ih godina 20. st. pokazala je da Basarina zbirka eseja Na ivici iz 1987. godine ima u njemu poseban status: u njoj su sintetizirani estetički i idejni stavovi koje će ovaj autor koristiti i kasnije u svojoj prozi. Prije ove knjige eseja Basara je objavio zbirke priča Priče u nestajanju (1982) i Peking by night (1985) te romane Kinesko pismo (1985) i Napuklo ogledalo (1986), dok nakon ove knjige nastaje roman Fama o biciklistima (1988) i knjiga priča Fenomeni (1989). Može se reći da je zbirka eseja Na ivici knjiga u kojoj Basara promišlja strategije vlastitog pripovijedanja i osmišljava daljnji tok vlastitoga pripovjedačkoga govora.Knjiga eseja Na ivici mapira problematiku koja je čitljiva u čitavom korpusu i tumačim je kao temeljna obilježja Basarine poetike:- pripovijedanje u prvom licu- odbacivanje velikih priča i istraživanja mogućnosti odbacivanja priče uopće- fokus pripovjedača na probleme vezane uz ja – nevažnost okolnosti u kojima se ja nalazi; središnje pitanje: što je ja?- stupanje u polje religioznog- ja kao nepodnošljivo prisutno ništa- pripovijedanje u trećem licu prokazano kao laž / distanca od pisanja / malograđanski imperativ nemiješanja- fiktivno ja: mjesto u tekstu koje je mogući generator priče i značenja (praznina kao oblik potrage; nit)- rane proze kao arheologija ega- prepuštanje skrbi o ja religioznoj introspekciji- istinitost fikcije – u autoreferencijalnosti i metatekstualnosti (fikcija je istinita samo kad nije mimeza)- deklariranje fikcije kao fikcije: mimeza nestvarnosti pojavnog (npr. Fama o biciklistima)- pripovijedanje na granici eseja – eseji kao narativna proza- knjige eseja: rekapitulacija jednog razdoblja i utiranje puteva novim interesim
Etnologija i identitet: etnološke studije etniciteta, discipline i folklora
Studije su fokusirane na različite pojave s intencijom da se spomenuta pitanja razmotre u što širem tematskom obzoru. Mora se istaknuti i da su polazište za ove studije već objavljeni radovi, koji su izabrani i zbog druge, ne samo tematske svrhe. Radi se u najvećoj mjeri o radovima nastalima u međunarodnim istraživanjima, predstavljenima na međunarodnim konferencijama te objavljenima u zbornicima radova u Rusiji, Ukrajini, Srbiji i Bugarskoj, dijelom i na u njima standardnim jezicima. Kako su svi navedeni radovi gotovo nepristupačni domaćoj znanosti i javnosti njihovom izmjenom i doradom te objavom u ovoj knjizi želi ih se učiniti dostupnima svima zainteresiranima. Objavljenim studijama dodana je i ona neobjavljena o godišnjim običajima Hrvata u Boki Kotorskoj, koja je uvrštena u knjigu ne samo jer je tematski vezana uz njezin sadržaj već i jer želi javnosti predstaviti rezultate izvornog istraživanja kulturnih praksi na koje je ova hrvatska zajednica u susjednoj državi iznimno ponosna i koje su u osnovi utemeljenja njezina identiteta.
Rad na kojemu je zasnovana prva studija jest „Culture and Identity of Bulgarians in Zagreb, Croatia from 19th to 21st century‟, a objavljen je u Godišnik na Sofijskia universitet Sv. Kliment Ohridski. Izdavač je Naučen centr za slavano-vizantijski proučvania Ivan Dujčev, br. 100 iz 2019. godine. Osnova je druge studije rad „Etnologiya v Zagrebskom universitete (2005-2017 gg.)‟, objavljen u Sovremennaya evropeyskaya sociokul'turnaya antropologiya i etnologiya. Istoriograficheskie ocherki, zborniku koji je uredila Martinova, M.J. Knjigu je objavio Institut etnologii i antropologii im. Mikluho-Maklaya Rossiyskoy akademii nauk iz Moskve u 2018. godini. U osnovi je treće studije rad „Igra i transcendencija‟, objavljen u zborniku Antropologija sporta, igara i detinjstva: zbornik radova u čast dr Aleksandra Krela (1968–2021). Izdavač knjige je Filozofski fakultet u Beogradu, a otisnuta je 2022. godine. Četvrta studija utemeljena je na radu „Voda u tradiciyniy kulturi horvativ ta galichan‟, objavljenom u zborniku Ukrayina i Horvatiya: Istorichni paraleli. Suizdavači su knjige Etnološko društvo Bojky iz Drogobycha, Ukrajina te Katedra za ukrajinski jezik i književnost i Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zbornik je izdan 2019. godine. Kako je već rečeno peta studija još nije objavljena i zasnovana je na izvornoj građi i istraživanju autora u Boki Kotorskoj tijekom 2009. godine.Studije su fokusirane na različite pojave s intencijom da se spomenuta pitanja razmotre u što širem tematskom obzoru. Mora se istaknuti i da su polazište za ove studije već objavljeni radovi, koji su izabrani i zbog druge, ne samo tematske svrhe. Radi se u najvećoj mjeri o radovima nastalima u međunarodnim istraživanjima, predstavljenima na međunarodnim konferencijama te objavljenima u zbornicima radova u Rusiji, Ukrajini, Srbiji i Bugarskoj, dijelom i na u njima standardnim jezicima. Kako su svi navedeni radovi gotovo nepristupačni domaćoj znanosti i javnosti njihovom izmjenom i doradom te objavom u ovoj knjizi želi ih se učiniti dostupnima svima zainteresiranima. Objavljenim studijama dodana je i ona neobjavljena o godišnjim običajima Hrvata u Boki Kotorskoj, koja je uvrštena u knjigu ne samo jer je tematski vezana uz njezin sadržaj već i jer želi javnosti predstaviti rezultate izvornog istraživanja kulturnih praksi na koje je ova hrvatska zajednica u susjednoj državi iznimno ponosna i koje su u osnovi utemeljenja njezina identiteta.
Rad na kojemu je zasnovana prva studija jest „Culture and Identity of Bulgarians in Zagreb, Croatia from 19th to 21st century‟, a objavljen je u Godišnik na Sofijskia universitet Sv. Kliment Ohridski. Izdavač je Naučen centr za slavano-vizantijski proučvania Ivan Dujčev, br. 100 iz 2019. godine. Osnova je druge studije rad „Etnologiya v Zagrebskom universitete (2005-2017 gg.)‟, objavljen u Sovremennaya evropeyskaya sociokul'turnaya antropologiya i etnologiya. Istoriograficheskie ocherki, zborniku koji je uredila Martinova, M.J. Knjigu je objavio Institut etnologii i antropologii im. Mikluho-Maklaya Rossiyskoy akademii nauk iz Moskve u 2018. godini. U osnovi je treće studije rad „Igra i transcendencija‟, objavljen u zborniku Antropologija sporta, igara i detinjstva: zbornik radova u čast dr Aleksandra Krela (1968–2021). Izdavač knjige je Filozofski fakultet u Beogradu, a otisnuta je 2022. godine. Četvrta studija utemeljena je na radu „Voda u tradiciyniy kulturi horvativ ta galichan‟, objavljenom u zborniku Ukrayina i Horvatiya: Istorichni paraleli. Suizdavači su knjige Etnološko društvo Bojky iz Drogobycha, Ukrajina te Katedra za ukrajinski jezik i književnost i Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zbornik je izdan 2019. godine. Kako je već rečeno peta studija još nije objavljena i zasnovana je na izvornoj građi i istraživanju autora u Boki Kotorskoj tijekom 2009. godine
(Ne)prijatelj u ogledalu: nezadovoljstvo tijelom i važnost slike tijela u adolescenciji
Ovo je knjiga u kojoj smo pokušale napraviti sintezu edukativnog i znanstvenog pristupa temi slike tijela i nezadovoljstvu njime. U prvom smo dijelu, u maniri preglednoga znanstveno-stručnog teksta, pokušale objasniti pojmove slike tijela, nezadovoljstva tijelom i važnosti slike tijela u adolescenciji kao posebno osjetljivom razdoblju za psihičke poteškoće uzrokovane vlastitim i tuđim neadekvatnim percepcijama i neprimjerenim reakcijama na tjelesni izgled. U tom smo dijelu prikazale povijesne promjene u društvenom shvaćanju idealnoga ženskog i muškog tijela, suvremene spoznaje domaćih i stranih istraživanja, opisale teorijske pristupe proučavanju ove teme, kao i metode koje se pritom koriste. Prikazane su i strategije za promjenu tjelesnog izgleda koje se usko vežu uz nezadovoljstvo tijelom. U drugom smo dijelu prikazale rezultate istraživanja velikog broja čimbenika nezadovoljstva tijelom (od bioloških, preko psiholoških do onih sociokulturalnih). Prikazano istraživanje je provedeno u okviru doktorske disertacije prve autorice na velikom broju adolescentica i adolescenata u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, stavljajući spoznaje o slici tijela i nezadovoljstvu njime u hrvatski kontekst
Staklo u Dubrovačkoj republici u svjetlu arheoloških nalaza
Monografija „Staklo u Dubrovačkoj Republici“ obuhvaća srednjovjekovni i novovjekovni stakleni materijal iz arheoloških istraživanja na lokalitetima u povijesnoj jezgri Dubrovnika i na dubrovačkom području od 2005. do 2016. godine. Srednjovjekovno i novovjekovno staklo predstavlja vrlo široko područje istraživanja koje sve više postaje predmetom arheološke obrade i u okviru jugoistočne Europe i Balkana. Na dubrovačkom području pronađen je široki spektar staklenih nalaza iz razdoblja srednjeg i novog vijeka, no tek je dio tog materijala u prošlosti prezentiran s arheološkog stajališta. Također je i bogata arhivska građa, koja svjedoči da je staklarstvo bilo jedan od značajnijih zanata u Dubrovačkoj Republici, ukazivala na potrebu za opsežnijom obradom nalaza. Monografija Nikoline Topić po prvi put donosi zajedničke rezultate arheoloških istraživanja i istraživanja arhivske građe o dubrovačkom staklarstvu, koje nadopunjavaju i kemijske analize stakla kombiniranim metodama.Monografija „Staklo u Dubrovačkoj Republici“ obuhvaća srednjovjekovni i novovjekovni stakleni materijal iz arheoloških istraživanja na lokalitetima u povijesnoj jezgri Dubrovnika i na dubrovačkom području od 2005. do 2016. godine. Srednjovjekovno i novovjekovno staklo predstavlja vrlo široko područje istraživanja koje sve više postaje predmetom arheološke obrade i u okviru jugoistočne Europe i Balkana. Na dubrovačkom području pronađen je široki spektar staklenih nalaza iz razdoblja srednjeg i novog vijeka, no tek je dio tog materijala u prošlosti prezentiran s arheološkog stajališta. Također je i bogata arhivska građa, koja svjedoči da je staklarstvo bilo jedan od značajnijih zanata u Dubrovačkoj Republici, ukazivala na potrebu za opsežnijom obradom nalaza. Monografija Nikoline Topić po prvi put donosi zajedničke rezultate arheoloških istraživanja i istraživanja arhivske građe o dubrovačkom staklarstvu, koje nadopunjavaju i kemijske analize stakla kombiniranim metodama
Rumour and humour: narrative theology in the early fiction of Svetislav Basara
Analiza korpusa proze Svetislava Basare iz 80-ih godina 20. st. pokazala je da Basarina zbirka eseja Na ivici iz 1987. godine ima u njemu poseban status: u njoj su sintetizirani estetički i idejni stavovi koje će ovaj autor koristiti i kasnije u svojoj prozi. Prije ove knjige eseja Basara je objavio zbirke priča Priče u nestajanju (1982) i Peking by night (1985) te romane Kinesko pismo (1985) i Napuklo ogledalo (1986), dok nakon ove knjige nastaje roman Fama o biciklistima (1988) i knjiga priča Fenomeni (1989). Može se reći da je zbirka eseja Na ivici knjiga u kojoj Basara promišlja strategije vlastitog pripovijedanja i osmišljava daljnji tok vlastitoga pripovjedačkoga govora.Knjiga eseja Na ivici mapira problematiku koja je čitljiva u čitavom korpusu i tumačim je kao temeljna obilježja Basarine poetike:- pripovijedanje u prvom licu- odbacivanje velikih priča i istraživanja mogućnosti odbacivanja priče uopće- fokus pripovjedača na probleme vezane uz ja – nevažnost okolnosti u kojima se ja nalazi; središnje pitanje: što je ja?- stupanje u polje religioznog- ja kao nepodnošljivo prisutno ništa- pripovijedanje u trećem licu prokazano kao laž / distanca od pisanja / malograđanski imperativ nemiješanja- fiktivno ja: mjesto u tekstu koje je mogući generator priče i značenja (praznina kao oblik potrage; nit)- rane proze kao arheologija ega- prepuštanje skrbi o ja religioznoj introspekciji- istinitost fikcije – u autoreferencijalnosti i metatekstualnosti (fikcija je istinita samo kad nije mimeza)- deklariranje fikcije kao fikcije: mimeza nestvarnosti pojavnog (npr. Fama o biciklistima)- pripovijedanje na granici eseja – eseji kao narativna proza- knjige eseja: rekapitulacija jednog razdoblja i utiranje puteva novim interesimaAnaliza korpusa proze Svetislava Basare iz 80-ih godina 20. st. pokazala je da Basarina zbirka eseja Na ivici iz 1987. godine ima u njemu poseban status: u njoj su sintetizirani estetički i idejni stavovi koje će ovaj autor koristiti i kasnije u svojoj prozi. Prije ove knjige eseja Basara je objavio zbirke priča Priče u nestajanju (1982) i Peking by night (1985) te romane Kinesko pismo (1985) i Napuklo ogledalo (1986), dok nakon ove knjige nastaje roman Fama o biciklistima (1988) i knjiga priča Fenomeni (1989). Može se reći da je zbirka eseja Na ivici knjiga u kojoj Basara promišlja strategije vlastitog pripovijedanja i osmišljava daljnji tok vlastitoga pripovjedačkoga govora.Knjiga eseja Na ivici mapira problematiku koja je čitljiva u čitavom korpusu i tumačim je kao temeljna obilježja Basarine poetike:- pripovijedanje u prvom licu- odbacivanje velikih priča i istraživanja mogućnosti odbacivanja priče uopće- fokus pripovjedača na probleme vezane uz ja – nevažnost okolnosti u kojima se ja nalazi; središnje pitanje: što je ja?- stupanje u polje religioznog- ja kao nepodnošljivo prisutno ništa- pripovijedanje u trećem licu prokazano kao laž / distanca od pisanja / malograđanski imperativ nemiješanja- fiktivno ja: mjesto u tekstu koje je mogući generator priče i značenja (praznina kao oblik potrage; nit)- rane proze kao arheologija ega- prepuštanje skrbi o ja religioznoj introspekciji- istinitost fikcije – u autoreferencijalnosti i metatekstualnosti (fikcija je istinita samo kad nije mimeza)- deklariranje fikcije kao fikcije: mimeza nestvarnosti pojavnog (npr. Fama o biciklistima)- pripovijedanje na granici eseja – eseji kao narativna proza- knjige eseja: rekapitulacija jednog razdoblja i utiranje puteva novim interesim
Pojmovni uvod u znanosti o govoru i razgovoru
Nastanak ovog priručnika značajnim je dijelom potaknut uvjerenjem da temeljni pojmovi fonetike i fonologije, ortoepije, ortofonije, sociološke analize razgovora, antropološke etnografije komunikacije i interakcijskog jezikoslovlja čiji su predmeti istraživanja govor u interakciji odnosno monološkoj upotrebi ili jezik u razgovornoj upotrebi trebaju biti definirani i na način koji izlazi izvan okvira ustaljenih sintagmi koje se uz pojedine pojmove vezuju gotovo jedno cijelo stoljeće. U prilog takvom načinu definiranja ide namjera da se pojmovi većim dijelom definiraju na osnovi vlastitih spoznaja dobivenih zahvaljujući stalnom doticaju sa autentičnim govornim podacima, a manjim dijelom na osnovi konzultiranja stručne literature. Sliku o pristupu izradi ovog pojmovnika trebao bi upotpuniti podatak o postojanju ambicije da se po mogućnosti svaki pojam oprimjeri, što dijagramima, što transkriptima dijelova razgovora u kojima se određeni fenomen pojavljuje, što na neki drugi način.
Ovaj pojmovnik je osim jezikom na kojem je napisan i primjerima kojima su pojmovi oprimjereni prilagođen našem čitatelju i spomenom znanstvenih pravaca, škola, teorija i metoda koje su utemeljili hrvatski znanstvenici, a da se uvijek ne spominju jednako značajni inozemni istovrsni pravci, škole itd. sve s ciljem da čitatelj makar nasluti bogatu tradiciju izučavanja i istraživanja govora u Hrvatskoj.
Bitno je napomenuti i da ovaj pojmovnik ne teži potpunosti u smislu iscrpljivanja svih pojmova govornih procesa, pogotovo onih neurofonetske domene, patologije govora ili forenzične fonetike, svih vrsta glasnika itd., nego je težnja usmjerena njegovoj elementarnosti. Opsežna fonetska znanstvena literatura na hrvatskom jeziku čitatelju, na svu sreću, nudi mogućnost nadograđivanja znanja o svakom ovdje definiranom pojmu koji se tiče monološke govorne upotrebe jezika. Stoga bi ovaj pojmovnik najviše trebao poslužiti početnicima u izučavanju govora i razgovora na određenom jeziku, u određenoj mjeri i izučavateljima i istraživačima sa područja koja se govorom i razgovorom bave posredno izučavajući i istražujući određene društvene pojave, fiziološke procese ljudskog organizma ili tehnologije primijenjene na čovjeku, ali i ljudima koji nisu ništa od navedenog i koji žele proširiti svoja znanja o dvama temeljnim ljudskim aktivnostima - govoru i razgovoru.
Autor se ispričava čitateljima na djelomičnoj nedosljednosti planirane podjele pojmova u lijevi stupac s pojmovima znanosti o govoru i desni stupac s pojmovima znanosti o razgovoru.Nastanak ovog priručnika značajnim je dijelom potaknut uvjerenjem da temeljni pojmovi fonetike i fonologije, ortoepije, ortofonije, sociološke analize razgovora, antropološke etnografije komunikacije i interakcijskog jezikoslovlja čiji su predmeti istraživanja govor u interakciji odnosno monološkoj upotrebi ili jezik u razgovornoj upotrebi trebaju biti definirani i na način koji izlazi izvan okvira ustaljenih sintagmi koje se uz pojedine pojmove vezuju gotovo jedno cijelo stoljeće. U prilog takvom načinu definiranja ide namjera da se pojmovi većim dijelom definiraju na osnovi vlastitih spoznaja dobivenih zahvaljujući stalnom doticaju sa autentičnim govornim podacima, a manjim dijelom na osnovi konzultiranja stručne literature. Sliku o pristupu izradi ovog pojmovnika trebao bi upotpuniti podatak o postojanju ambicije da se po mogućnosti svaki pojam oprimjeri, što dijagramima, što transkriptima dijelova razgovora u kojima se određeni fenomen pojavljuje, što na neki drugi način.
Ovaj pojmovnik je osim jezikom na kojem je napisan i primjerima kojima su pojmovi oprimjereni prilagođen našem čitatelju i spomenom znanstvenih pravaca, škola, teorija i metoda koje su utemeljili hrvatski znanstvenici, a da se uvijek ne spominju jednako značajni inozemni istovrsni pravci, škole itd. sve s ciljem da čitatelj makar nasluti bogatu tradiciju izučavanja i istraživanja govora u Hrvatskoj.
Bitno je napomenuti i da ovaj pojmovnik ne teži potpunosti u smislu iscrpljivanja svih pojmova govornih procesa, pogotovo onih neurofonetske domene, patologije govora ili forenzične fonetike, svih vrsta glasnika itd., nego je težnja usmjerena njegovoj elementarnosti. Opsežna fonetska znanstvena literatura na hrvatskom jeziku čitatelju, na svu sreću, nudi mogućnost nadograđivanja znanja o svakom ovdje definiranom pojmu koji se tiče monološke govorne upotrebe jezika. Stoga bi ovaj pojmovnik najviše trebao poslužiti početnicima u izučavanju govora i razgovora na određenom jeziku, u određenoj mjeri i izučavateljima i istraživačima sa područja koja se govorom i razgovorom bave posredno izučavajući i istražujući određene društvene pojave, fiziološke procese ljudskog organizma ili tehnologije primijenjene na čovjeku, ali i ljudima koji nisu ništa od navedenog i koji žele proširiti svoja znanja o dvama temeljnim ljudskim aktivnostima - govoru i razgovoru.
Autor se ispričava čitateljima na djelomičnoj nedosljednosti planirane podjele pojmova u lijevi stupac s pojmovima znanosti o govoru i desni stupac s pojmovima znanosti o razgovoru
Sport i migranti u Hrvatskoj : kulturnoantropološka studija integracije izbjeglica
Knjiga tematizira ulogu sporta u integraciji izbjeglica koji su u Hrvatsku došli nakon 2013. godine. Rezultati provedenih empirijskih istraživanja predstavljeni su u okviru tri posebne studije i dva sporta, nogometa i kriketa. Polustrukturirani i otvoreni intervjui te sudioničko promatranje istraživačke su metode kojima je autorica propitivala značenje nogometa za azilanta porijeklom iz Afganistana, kriketa za izbjeglicu porijeklom iz Pakistana te izbjeglica u okviru Nogometnog kluba Zagreb 041. Taj je klub u knjizi i predmet cjelovite studije slučaja koju je autorica provela od kraja 2015. do početka 2021. godine. S obzirom na tematiku, knjiga predstavlja pionirsko djelo u području društveno-humanističkih znanosti u Hrvatskoj.Knjiga tematizira ulogu sporta u integraciji izbjeglica koji su u Hrvatsku došli nakon 2013. godine. Rezultati provedenih empirijskih istraživanja predstavljeni su u okviru tri posebne studije i dva sporta, nogometa i kriketa. Polustrukturirani i otvoreni intervjui te sudioničko promatranje istraživačke su metode kojima je autorica propitivala značenje nogometa za azilanta porijeklom iz Afganistana, kriketa za izbjeglicu porijeklom iz Pakistana te izbjeglica u okviru Nogometnog kluba Zagreb 041. Taj je klub u knjizi i predmet cjelovite studije slučaja koju je autorica provela od kraja 2015. do početka 2021. godine. S obzirom na tematiku, knjiga predstavlja pionirsko djelo u području društveno-humanističkih znanosti u Hrvatskoj
Historijska gramatika ukrajinskog jezika, 2 = Iсторична граматика української мови, 2
Drugi svezak udžbenika iz povijesne gramatike ukrajinskog jezika. Bavi se analizom vrsta riječi, predstavlja kulturne spomenike ukrajinskog jezika te sadrži političku i jezičnu kartu Ukrajine. Udžbenik je namijenjen studentima ukrajinskog jezika i dio je nakladničke cjeline Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis.Drugi svezak udžbenika iz povijesne gramatike ukrajinskog jezika. Bavi se analizom vrsta riječi, predstavlja kulturne spomenike ukrajinskog jezika te sadrži političku i jezičnu kartu Ukrajine. Udžbenik je namijenjen studentima ukrajinskog jezika i dio je nakladničke cjeline Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis
Šareni filološki stručak: Zbornik u čast profesorici Željki Fink Arsovski
Ovaj zbornik radova nastao je u čast profesorici Željki Fink Arsovski povodom njezina 70. rođendana, kao znak zahvalnosti za sve što je za radnog vijeka učinila za struku, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, za svoje studente, kolege i suradnike. Knjiga se sastoji od dvadeset i devet radova, od kojih su dvadeset i četiri dvostruko recenzirane znanstvene studije podijeljene u četiri cjeline: Frazeološki stručak, Paremiološki stručak, Književno-jezikoslovni cvijetak, Književni stručak. Na samome početku donosi se životopis slavljenice te ukupni popis njezinih radova. Nakon biografije i bibliografije knjiga zapravo započinje Prigodnim stručkom koji broji tri „obljetnički intonirana“ rada.
Cjelina pod naslovom Frazeološki stručak okuplja sedamnaest tekstova na različite frazeološke teme. U metodološkom smislu riječ je o različitim pristupima, što cjelinu čini znanstveno aktualnom, zanimljivom i poučnom. Drugu cjelinu pod naslovom Paremiološki stručak čine tri teksta posvećena poslovicama. Treća cjelina, Književno-jezikoslovni cvijetak, broji samo jedan rad kojemu u ovoj knjizi pripada posebno mjesto zbog hibridnosti metodološkog pristupa analiziranoj građi. Studija O hrvatskome slogu, slogovanju i slogovniku (Kratak uvod u slogoslovlje) Josipa Užarevića doprinos je slogovanju, a njezina posebnost leži u pokazivanju i dokazivanju da je slog, iako jezikoslovni problem, itekako povezan s pjesničkim ritmom (stopom, metrikom). Četvrta cjelina, naslovljena Književni stručak, obuhvaća tri priloga u kojima se donose analize i prezentacije ruskih književnih djela. Zbornik radova završava cjelinom Studentski stručak. Riječ je o dva „cvijetka“, točnije o dva govora studenata Linde Jurković i Nikole Kušćera koja su oni u ime svojih kolega studenata poklonili profesorici Fink na okruglome stolu „Frazeološki kotač i dalje se vrti…“ održanome 16. studenoga 2018. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Ovaj zbornik radova nastao je u čast profesorici Željki Fink Arsovski povodom njezina 70. rođendana, kao znak zahvalnosti za sve što je za radnog vijeka učinila za struku, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, za svoje studente, kolege i suradnike. Knjiga se sastoji od dvadeset i devet radova, od kojih su dvadeset i četiri dvostruko recenzirane znanstvene studije podijeljene u četiri cjeline: Frazeološki stručak, Paremiološki stručak, Književno-jezikoslovni cvijetak, Književni stručak. Na samome početku donosi se životopis slavljenice te ukupni popis njezinih radova. Nakon biografije i bibliografije knjiga zapravo započinje Prigodnim stručkom koji broji tri „obljetnički intonirana“ rada.
Cjelina pod naslovom Frazeološki stručak okuplja sedamnaest tekstova na različite frazeološke teme. U metodološkom smislu riječ je o različitim pristupima, što cjelinu čini znanstveno aktualnom, zanimljivom i poučnom. Drugu cjelinu pod naslovom Paremiološki stručak čine tri teksta posvećena poslovicama. Treća cjelina, Književno-jezikoslovni cvijetak, broji samo jedan rad kojemu u ovoj knjizi pripada posebno mjesto zbog hibridnosti metodološkog pristupa analiziranoj građi. Studija O hrvatskome slogu, slogovanju i slogovniku (Kratak uvod u slogoslovlje) Josipa Užarevića doprinos je slogovanju, a njezina posebnost leži u pokazivanju i dokazivanju da je slog, iako jezikoslovni problem, itekako povezan s pjesničkim ritmom (stopom, metrikom). Četvrta cjelina, naslovljena Književni stručak, obuhvaća tri priloga u kojima se donose analize i prezentacije ruskih književnih djela. Zbornik radova završava cjelinom Studentski stručak. Riječ je o dva „cvijetka“, točnije o dva govora studenata Linde Jurković i Nikole Kušćera koja su oni u ime svojih kolega studenata poklonili profesorici Fink na okruglome stolu „Frazeološki kotač i dalje se vrti…“ održanome 16. studenoga 2018. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu