FF Open Press - open access books from University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences / Izdanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu u otvorenom pristupu
Not a member yet
277 research outputs found
Sort by
Između individualnog i kolektivnog iskustva: Prvi svjetski rat u rumunjskom romanu
Get PDFWorld War I (1914 – 1918) spread across the majority of Europe and was the first conflict of such proportion in history. Its ending brought significant changes in economic relations on world level, leaving a lasting demographic effect, and – by enabling the creation of new countries – it changed the geographical map of the war-ravaged area. The trauma of war was reflected in the modern novel rather shortly after these events. Writing about war, especially while its memory is still fresh to the readers’ mind, holds great responsibility, bearable only by great writers. This is why three canonical novels of Romanian literature written in the first two decades following the war have been selected for closer reflection in this book: "Forest of the Hanged by Liviu Rebreanu" (1922), "The Dragon" by Hortensia Papadat-Bengescu (1923) and "The Last Night of Love, The First Night of War" by Camil Petrescu (1930). All three share the theme of World War I, but each of the three authors approaches it with different experiences, builds different structure and chooses different narrative techniques. Thus, the reader is offered three different perspectives of Romania and the war.Prvi svjetski rat zahvatio je gotovo cijelu Europu i bio je prvi sukob takvih razmjera u povijesti. Njegov završetak donio je značajne promjene u gospodarskim odnosima na svjetskoj razini, ostavio je neizbrisiv demografski trag i, omogućivši stvaranje novih država, promijenio geografsku kartu zahvaćenog prostora. Trauma rata našla je svoj odraz i u suvremenom romanu relativno brzo nakon događaja. Pisanje o ratnim zbivanjima, osobito dok su sjećanja na njih u svijesti čitatelja još svježa, nosi sa sobom veliku odgovornost koju mogu ponijeti samo veliki pisci. Zato su za pobliži prikaz u ovoj knjizi odabrana tri kanonska romana nastala u prva dva desetljeća nakon rata: "Šuma obješenih" Liviua Rebreanua (1922.), "Zmaj" Hortensije Papadat-Bengescu (1923.) i "Posljednja noć ljubavi, prva noć rata" Camila Petrescua (1930.). Svima im je zajednička tema Prvi svjetski rat, ali svatko od troje autora temi pristupa s različitim iskustvima, gradi drukčiju strukturu i bira različite narativne tehnike. Čitatelju se time otvaraju tri različita pogleda na Rumunjsku i ratna zbivanja
(Ne)prijatelj u ogledalu: nezadovoljstvo tijelom i važnost slike tijela u adolescenciji
Get PDFOvo je knjiga u kojoj smo pokušale napraviti sintezu edukativnog i znanstvenog pristupa temi slike tijela i nezadovoljstvu njime. U prvom smo dijelu, u maniri preglednoga znanstveno-stručnog teksta, pokušale objasniti pojmove slike tijela, nezadovoljstva tijelom i važnosti slike tijela u adolescenciji kao posebno osjetljivom razdoblju za psihičke poteškoće uzrokovane vlastitim i tuđim neadekvatnim percepcijama i neprimjerenim reakcijama na tjelesni izgled. U tom smo dijelu prikazale povijesne promjene u društvenom shvaćanju idealnoga ženskog i muškog tijela, suvremene spoznaje domaćih i stranih istraživanja, opisale teorijske pristupe proučavanju ove teme, kao i metode koje se pritom koriste. Prikazane su i strategije za promjenu tjelesnog izgleda koje se usko vežu uz nezadovoljstvo tijelom. U drugom smo dijelu prikazale rezultate istraživanja velikog broja čimbenika nezadovoljstva tijelom (od bioloških, preko psiholoških do onih sociokulturalnih). Prikazano istraživanje je provedeno u okviru doktorske disertacije prve autorice na velikom broju adolescentica i adolescenata u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, stavljajući spoznaje o slici tijela i nezadovoljstvu njime u hrvatski kontekst
Proceedings from the 10th Scientific Conference Methodology and Archaeometry
No full textMethodology and Archaeometry (MetArh) is an annual scientific conference organized since 2013 by the Department of Archaeology of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, and the Croatian Archaeological Society. The goal of the conference is to entice interdisciplinarity, critical thinking, new insights and approaches as well as new theoretical frameworks in contemporary archaeological science.
This edition of the conference Proceedings contains four papers from the 10th MetArh conference which was held in a hybrid format at the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb from 1st – 2nd of December 2022 (https://metarh.ffzg.unizg.hr/).
Considering the rapid and dynamic progress in the field of methodology and archaeometry, the goal of the Proceedings is to publish papers within the current year. Although this edition has a relatively small number of articles, we have decided to continue with the same dynamic of publication, so that the results of research and new methodological tools are made available to all interested researchers. We will continue to work in the same way in the coming years.Methodology and Archaeometry (MetArh) is an annual scientific conference organized since 2013 by the Department of Archaeology of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, and the Croatian Archaeological Society. The goal of the conference is to entice interdisciplinarity, critical thinking, new insights and approaches as well as new theoretical frameworks in contemporary archaeological science.
This edition of the conference Proceedings contains four papers from the 10th MetArh conference which was held in a hybrid format at the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb from 1st – 2nd of December 2022 (https://metarh.ffzg.unizg.hr/).
Considering the rapid and dynamic progress in the field of methodology and archaeometry, the goal of the Proceedings is to publish papers within the current year. Although this edition has a relatively small number of articles, we have decided to continue with the same dynamic of publication, so that the results of research and new methodological tools are made available to all interested researchers. We will continue to work in the same way in the coming years
Breaking Stereotypes in American Popular Culture: Proceedings of the 10th Annual Conference of the Croatian Association for American Studies
Get PDFThis volume is the proceedings of the 10th Annual Conference of the Croatian Association for American Studies: Breaking Stereotypes in American Popular Culture, which was hosted by the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Osijek, on September 9–10, 2022. The conference, which brought together twenty-two early-career and senior scholars from across Europe, was co-organized by the Croatian Association for American Studies and two research centers affiliated with the Faculty of Humanities and Social Sciences at the University of Osijek—Centre for Popular Culture and Center for North American Studies. The keynote lecture, Challenging “Karen” Stereotypes, was delivered by Kamilla Elliott, Professor of Literature and Media at Lancaster University. A rich variety of the contributions, in addition to the interdisciplinary scope and the relevance and appeal of the conference theme, provided an excellent forum for a productive exchange of ideas on the construction and persistence of stereotypes and stereotypical representations in the context of both global popular culture and the American cultural space.
The eight chapters contained in this volume aim to continue this conversation by exploring how the dynamics of making and breaking of stereotypes has been addressed in American cultural industries while illuminating a range of stereotypical tropes and processes of their production and dissemination as well as their wider (cross)cultural resonances, both historical and contemporary. Focusing on diverse cultural and semiotic practices and mediascapes—from fiction, drama, film, and music to social-media blog, podcast, and memoir—and approaching the subject matter from various theoretical and disciplinary angles, this volume explores not only the patterns inherent to the mobilization, cultural apprehension, and reinforcement of stereotypes but also mechanisms through which stereotypical attitudes, expectations, and representations can be circumvented, contested, and upended.This volume is the proceedings of the 10th Annual Conference of the Croatian Association for American Studies: Breaking Stereotypes in American Popular Culture, which was hosted by the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Osijek, on September 9–10, 2022. The conference, which brought together twenty-two early-career and senior scholars from across Europe, was co-organized by the Croatian Association for American Studies and two research centers affiliated with the Faculty of Humanities and Social Sciences at the University of Osijek—Centre for Popular Culture and Center for North American Studies. The keynote lecture, Challenging “Karen” Stereotypes, was delivered by Kamilla Elliott, Professor of Literature and Media at Lancaster University. A rich variety of the contributions, in addition to the interdisciplinary scope and the relevance and appeal of the conference theme, provided an excellent forum for a productive exchange of ideas on the construction and persistence of stereotypes and stereotypical representations in the context of both global popular culture and the American cultural space.
The eight chapters contained in this volume aim to continue this conversation by exploring how the dynamics of making and breaking of stereotypes has been addressed in American cultural industries while illuminating a range of stereotypical tropes and processes of their production and dissemination as well as their wider (cross)cultural resonances, both historical and contemporary. Focusing on diverse cultural and semiotic practices and mediascapes—from fiction, drama, film, and music to social-media blog, podcast, and memoir—and approaching the subject matter from various theoretical and disciplinary angles, this volume explores not only the patterns inherent to the mobilization, cultural apprehension, and reinforcement of stereotypes but also mechanisms through which stereotypical attitudes, expectations, and representations can be circumvented, contested, and upended
Planiranje, provedba i vrednovanje stručne prakse i učenja kroz rad: priručnik za visokoškolske nastavnike
Get PDFNa Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od ožujka 2020. do ožujka 2023. godine proveden je projekt Učenje kroz rad i sustav upravljanja studentskim iskustvom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji je sufinanciran iz sredstava Europskog socijalnog fonda, a odobren pozivom „Razvoj, unapređenje i provedba stručne prakse u visokom obrazovanju” Ministarstva znanosti i obrazovanja u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.Svrha je projekta razvoj integriranog sustava učenja kroz rad i stjecanja stručnog praktičnog iskustva studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu u sklopu preddiplomskih i diplomskih studija. Među rezultatima ovog projekta jesu i dva priručnika za planiranje i provedbu nenastavničke stručne prakse. Oni su napisani za potrebe Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, no pri njihovu smo pisanju nastojale generički zahvatiti ovu temu i učiniti ih korisnima nastavnicima bilo kojeg visokog učilišta i mentorima u različitim područjima rada. Priručnik koji upravo držite u rukama namijenjen je visokoškolskim nastavnicima, a usporedo s njime napisale smo i drugi, namijenjen mentorima – stručnjacima u praksi. Budući da se u priručnicima bavimo istom temom – nenastavničkom stručnom praksom i učenjem kroz rad, neki dijelovi priručnika međusobno su slični i djelomično se preklapaju. Međutim, s obzirom na to da su namijenjeni različitim korisnicima, u svakom od priručnika detaljno su razrađeni sadržaji koji su relevantni upravo onim čitateljima kojima su namijenjeni. (iz Predgovora)Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od ožujka 2020. do ožujka 2023. godine proveden je projekt Učenje kroz rad i sustav upravljanja studentskim iskustvom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji je sufinanciran iz sredstava Europskog socijalnog fonda, a odobren pozivom „Razvoj, unapređenje i provedba stručne prakse u visokom obrazovanju” Ministarstva znanosti i obrazovanja u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.Svrha je projekta razvoj integriranog sustava učenja kroz rad i stjecanja stručnog praktičnog iskustva studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu u sklopu preddiplomskih i diplomskih studija. Među rezultatima ovog projekta jesu i dva priručnika za planiranje i provedbu nenastavničke stručne prakse. Oni su napisani za potrebe Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, no pri njihovu smo pisanju nastojale generički zahvatiti ovu temu i učiniti ih korisnima nastavnicima bilo kojeg visokog učilišta i mentorima u različitim područjima rada. Priručnik koji upravo držite u rukama namijenjen je visokoškolskim nastavnicima, a usporedo s njime napisale smo i drugi, namijenjen mentorima – stručnjacima u praksi. Budući da se u priručnicima bavimo istom temom – nenastavničkom stručnom praksom i učenjem kroz rad, neki dijelovi priručnika međusobno su slični i djelomično se preklapaju. Međutim, s obzirom na to da su namijenjeni različitim korisnicima, u svakom od priručnika detaljno su razrađeni sadržaji koji su relevantni upravo onim čitateljima kojima su namijenjeni. (iz Predgovora
Priča sa zapadne strane: tipologija srednjebrončanodobnog keramičkog materijala s prostora zapadne Slavonije
Get PDFKako bismo mogli shvatiti procese vrlo dinamične razmjene ideja i dobara na početku srednjega brončanog doba te definirati putove i komunikacije kojima su ti procesi kolali, vrlo je važno prostorno definirati područje zapadne Slavonije i osvrnuti se na položaj svih lokaliteta o kojima će biti riječi u knjizi. Slavonija obuhvaća prostor istočne Hrvatske i smještena je između rijeke Drave na sjeveru, koja je i prirodna granica s Mađarskom, rijeke Save na jugu, gdje je granica s Bosnom i Hercegovinom, te Dunava na istoku, gdje je granica sa Srbijom. Unutar toga velikog prostora uvriježena je podjela na istočnu, ravničarsku i zapadnu, brdovitu Slavoniju. Istočna Slavonija obuhvaćala bi prostor Đakovačkog ravnjaka i Podunavlja, dok bi zapadna Slavonija obuhvaćala prostor od istočnih dijelova Požeške kotline sve do Bilogore. Sjevernu granicu zapadne Slavonije čini Bilogora, na sjeverozapadu ju zatvaraju rijeke Ilova i Pakra, na zapadu seže do područja Novske i Nove Gradiške, dok joj južne i istočne granice zatvaraju planine Požeška gora, Dilj i Krndija. S obzirom na komunikaciju i putove u prapovijesno doba važno je napomenuti da je ovaj prostor na sjeveru povezan s rijekom Dravom, dok se prema jugu, kroz Pleternička vrata, otvara prema rijeci Savi. Svi lokaliteti koji se spominju u knjizi nalaze se u Požeškoj kotlini, koja u geografskoj podjeli Hrvatske pripada zapadnoj Slavoniji. Požeška kotlina, smještena na pogodnom komunikacijskom putu, bogata obiljem plodne zemlje i sa svih strana zaštićena planinama – na sjeveru Papukom, na zapadu Psunjem, jugu Požeškom gorom te istoku Diljem i Krndijom – predstavljala je od najranije prapovijesti, kroz antiku i srednji vijek pa sve do današnjih dana idealno mjesto za život. Ovaj brdoviti dio Slavonije, unatoč svojoj kompaktnosti, strateški je otvoren prema vrlo važnoj komunikaciji – rijeci Savi, koja je u prapovijesti bila od izuzetne važnosti. Premda je riječ o malom uzorku, situacija na prostoru zapadne Slavonije dobro nam ilustrira zbivanja na samom kraju ranoga i početku srednjega brončanoga doba na temelju čega možemo pratiti razvoj licenske keramike na tom prostoru. Na lokalitetu Gradac Klasje, koji se nalazi u Požeškoj kotlini, i Vučjak Feričanački, koji se nalazi u blizini Našica, pronađeni su nalazi kulture Kisapostag. Nažalost, riječ je o površinski prikupljenim nalazima. Pouzdaniju stratigrafsku sliku i materijal iz zatvorenog konteksta nalazimo na području nedalekog Brodskog Posavlja. U stupnju Br A2a pronalazimo materijal starije faze južnostransdanubijske inkrustirane keramike i kasne faze kulture Kisapostag na lokalitetu Preljev P3. Nakon toga slijedi horizont licenske keramike. Na već spomenutom lokalitetu Preljev P3 i Brdu kod Čaglina pronalazimo vrčeve mlađe faze južnotransdanubijske inkrustirane keramike, što relativno kronološki odgovara stupnju Br A2b-c. Sličnu situaciju imamo i na lokalitetu Novi Perkovci-Krčavina na kojem još uz spomenuti materijal nalazimo i vatinsku amforicu. Prostor Brodskog Posavlja dobro ilustrira promjene koje su se zbivale tijekom stupnja Br A2. Na početku stupnja Br A2 na tom prostoru nalazimo materijal kasne faze kulture Kisapostag, dok u narednom dijelu stupnja već imamo licenski materijal. Nakon toga u Alilovcima i Podgoraču kod Našica imamo licenske nalaze u zajednici s kasnom fazom transdanubijske inkrustirane keramike/proto-Szeremle fazom. Tijekom stupnja Br B1 još uvijek egzistira licenska keramika, kako je to pretpostavio i Z. Marković, no stratigrafska slika u Alilovcima, djelomična promjena u materijalu i radiokarbonske datacije upućuju i na moguće duže trajanje. U obje sonde u Alilovcima pronađen je importirani materijal koji govori o snažnim kontaktima Požeške kotline s prostorom cijele srednje i sjeverne Europe u vrijeme početka srednjega brončanog doba. Oni, ne samo da upućuju na kontakte i žive veze razmjene i trgovine, već su i vrlo važni kronološki markeri. Riječ je o Brotlaibidolu, jantarnoj perli i proto-Szeremle materijalu. Jantarna perla je važna i zato što je to jedini takav nalaz na području kontinentalnog dijela Hrvatske na početku srednjega brončanoga doba. Ovakva razgranata komunikacijska mreža, dobro utvrđeni putovi i brza razmjena u vrijeme srednjega brončanoga doba sigurno su dali dobre temelje za pouzdanu i brzu opskrbu sirovinama koja je bila toliko neophodna u vrijeme kasnoga brončanoga doba. Istraživanja u Alilovcima i na prostoru zapadne Slavonije tek su odškrinula vrata izuzetno zanimljivog razdoblja srednjega brončanoga doba, dok će, nadamo se, brojna buduća istraživanja, do kraja otvoriti ta vrata ne bi li što detaljnije proniknuli u razdoblje kojega s razlogom nazivaju i mračnim-zlatnim brončanim dobom!Kako bismo mogli shvatiti procese vrlo dinamične razmjene ideja i dobara na početku srednjega brončanog doba te definirati putove i komunikacije kojima su ti procesi kolali, vrlo je važno prostorno definirati područje zapadne Slavonije i osvrnuti se na položaj svih lokaliteta o kojima će biti riječi u knjizi. Slavonija obuhvaća prostor istočne Hrvatske i smještena je između rijeke Drave na sjeveru, koja je i prirodna granica s Mađarskom, rijeke Save na jugu, gdje je granica s Bosnom i Hercegovinom, te Dunava na istoku, gdje je granica sa Srbijom. Unutar toga velikog prostora uvriježena je podjela na istočnu, ravničarsku i zapadnu, brdovitu Slavoniju. Istočna Slavonija obuhvaćala bi prostor Đakovačkog ravnjaka i Podunavlja, dok bi zapadna Slavonija obuhvaćala prostor od istočnih dijelova Požeške kotline sve do Bilogore. Sjevernu granicu zapadne Slavonije čini Bilogora, na sjeverozapadu ju zatvaraju rijeke Ilova i Pakra, na zapadu seže do područja Novske i Nove Gradiške, dok joj južne i istočne granice zatvaraju planine Požeška gora, Dilj i Krndija. S obzirom na komunikaciju i putove u prapovijesno doba važno je napomenuti da je ovaj prostor na sjeveru povezan s rijekom Dravom, dok se prema jugu, kroz Pleternička vrata, otvara prema rijeci Savi. Svi lokaliteti koji se spominju u knjizi nalaze se u Požeškoj kotlini, koja u geografskoj podjeli Hrvatske pripada zapadnoj Slavoniji. Požeška kotlina, smještena na pogodnom komunikacijskom putu, bogata obiljem plodne zemlje i sa svih strana zaštićena planinama – na sjeveru Papukom, na zapadu Psunjem, jugu Požeškom gorom te istoku Diljem i Krndijom – predstavljala je od najranije prapovijesti, kroz antiku i srednji vijek pa sve do današnjih dana idealno mjesto za život. Ovaj brdoviti dio Slavonije, unatoč svojoj kompaktnosti, strateški je otvoren prema vrlo važnoj komunikaciji – rijeci Savi, koja je u prapovijesti bila od izuzetne važnosti. Premda je riječ o malom uzorku, situacija na prostoru zapadne Slavonije dobro nam ilustrira zbivanja na samom kraju ranoga i početku srednjega brončanoga doba na temelju čega možemo pratiti razvoj licenske keramike na tom prostoru. Na lokalitetu Gradac Klasje, koji se nalazi u Požeškoj kotlini, i Vučjak Feričanački, koji se nalazi u blizini Našica, pronađeni su nalazi kulture Kisapostag. Nažalost, riječ je o površinski prikupljenim nalazima. Pouzdaniju stratigrafsku sliku i materijal iz zatvorenog konteksta nalazimo na području nedalekog Brodskog Posavlja. U stupnju Br A2a pronalazimo materijal starije faze južnostransdanubijske inkrustirane keramike i kasne faze kulture Kisapostag na lokalitetu Preljev P3. Nakon toga slijedi horizont licenske keramike. Na već spomenutom lokalitetu Preljev P3 i Brdu kod Čaglina pronalazimo vrčeve mlađe faze južnotransdanubijske inkrustirane keramike, što relativno kronološki odgovara stupnju Br A2b-c. Sličnu situaciju imamo i na lokalitetu Novi Perkovci-Krčavina na kojem još uz spomenuti materijal nalazimo i vatinsku amforicu. Prostor Brodskog Posavlja dobro ilustrira promjene koje su se zbivale tijekom stupnja Br A2. Na početku stupnja Br A2 na tom prostoru nalazimo materijal kasne faze kulture Kisapostag, dok u narednom dijelu stupnja već imamo licenski materijal. Nakon toga u Alilovcima i Podgoraču kod Našica imamo licenske nalaze u zajednici s kasnom fazom transdanubijske inkrustirane keramike/proto-Szeremle fazom. Tijekom stupnja Br B1 još uvijek egzistira licenska keramika, kako je to pretpostavio i Z. Marković, no stratigrafska slika u Alilovcima, djelomična promjena u materijalu i radiokarbonske datacije upućuju i na moguće duže trajanje. U obje sonde u Alilovcima pronađen je importirani materijal koji govori o snažnim kontaktima Požeške kotline s prostorom cijele srednje i sjeverne Europe u vrijeme početka srednjega brončanog doba. Oni, ne samo da upućuju na kontakte i žive veze razmjene i trgovine, već su i vrlo važni kronološki markeri. Riječ je o Brotlaibidolu, jantarnoj perli i proto-Szeremle materijalu. Jantarna perla je važna i zato što je to jedini takav nalaz na području kontinentalnog dijela Hrvatske na početku srednjega brončanoga doba. Ovakva razgranata komunikacijska mreža, dobro utvrđeni putovi i brza razmjena u vrijeme srednjega brončanoga doba sigurno su dali dobre temelje za pouzdanu i brzu opskrbu sirovinama koja je bila toliko neophodna u vrijeme kasnoga brončanoga doba. Istraživanja u Alilovcima i na prostoru zapadne Slavonije tek su odškrinula vrata izuzetno zanimljivog razdoblja srednjega brončanoga doba, dok će, nadamo se, brojna buduća istraživanja, do kraja otvoriti ta vrata ne bi li što detaljnije proniknuli u razdoblje kojega s razlogom nazivaju i mračnim-zlatnim brončanim dobom
Inačice materijalizma: Radovi drugog Okruglog stola Odsjeka za filozofiju 2016.
No full textThe collection of papers in this volume brings together contributions to the second round table held at the Department of Philosophy of the Faculty of Humanities and Social Sciences under the title “Varieties of Materialism” on the 7th of May 2016. The papers have been significantly expanded and elaborated compared to the conference presentations and discussions. The working domain of the collection encompasses the research fields of ontology and epistemology, together with a set of problems related to the very nature of philosophical inquiry, i.e. methodology of philosophy and related analytical discourses such as cultural studies, comparative literary theory, and history. Materialism in various guises has permeated the discourse of philosophy since the ancient times and has often been suppressed by rival discourses, especially idealism, only to resurface again in other eras, sometimes under a different name. Although materialism is usually thought of as a key ingredient of Marxian philosophy and political theory, it is important to notice that the discussions on materialism surpass the framework established by historical materialism in many distinct areas of research, from theories of matter to the body versus mind controversy. Thus, the scope of relevant themes covered under “varieties of materialism” goes beyond the borders of Marxian philosophy and assembles papers that examine materialism not only in a historical, but also in an ontological, anthropological, and formal sense. Furthermore, the rich tradition of materialist analysis of history and culture developed in the 20th century represents yet another domain that remains important for understanding the diversity of materialism and its practical implications. (From Foreword.)Zbornik sadrži izlaganja s istoimenog drugog Okruglog stola nastavnika, studenata i gostiju Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, održanog 7. svibnja 2016., te pozvanih priloga. Sabrani prilozi znatno su prošireni i razrađeni u odnosu na prezentacije izlagača i priloge diskusiji. Radna domena zbornika obuhvaća probleme vezane uz samu srž filozofskih istraživanja, odnosno metodologije filozofije i bliskih humanističkih disciplina. Materijalizam je u različitim oblicima prožimao filozofski diskurs od antičkih vremena do danas, bivajući mjestimice potisnut od konkurentskih diskursa, posebice idealizma, samo da bi opet izronio u drugim odsječcima historijskog vremena, gdjekad pod novim imenom. Iako se često drži da je materijalizam naprosto glavni sastojak marksističke filozofije i političke teorije, važno je primijetiti da se rasprave o materijalizmu veoma često nalaze onkraj okvira historijskog materijalizma, počevši od rasprava o teoriji materije do kontroverza o odnosu uma i tijela. Stoga opseg relevantnih tema, koje se mogu naći pod naslovom “inačice materijalizma”, prelazi granice marksističke filozofije i otvara mogućnost prezentacije radova koji tematiziraju materijalizam ne samo u historijskom, već i u ontološkom, antropološkom i formalnom aspektu. Nadalje, bogata tradicija materijalističke analize povijesti i kulture predstavlja još jedno područje koje treba uzeti u obzir ako se želi razumjeti raznolikost materijalizma i snaga njegovih praktičkih implikacija. (Iz uvodne riječi.
Suvremena hrvatska proza i tranzicija
No full textSuvremena hrvatska proza oblikuje se u velikoj mjeri modelima koji se mogu prepoznavati kao mimetički tako da se u kritici neprecizno nastoji obuhvatiti terminima „stvarnosne“ ili „urbane“ proze. Premda se deklarativna mimetička nastojanja u tekstovima raznoliko artikuliraju, može se primijetiti da dobar dio ove književne proizvodnje na neki od načina nastoji uspostaviti odnos prema izvanknjiževnoj stvarnosti. Imajući na umu složeni odnos stvarnosti i književnosti, u radu se pristupilo tekstovima koji tematiziraju upravo tranzicijsku sadašnjost, građom koja obuhvaća tridesetak reprezentativnih proznih tekstova, uglavnom romana. Metodologija je organizirana tako da obuhvaća uobičajene pristupe prozi iz pozicija discipline znanosti o književnosti, formalne, poetološke i naratološke analize iz kojih se prepoznaju problemi koji interpretacijski otvaraju okvire šireg polja humanistike, s posebnim naglaskom na kulturalne studije. S epistemološkim okvirom književne teorije i humanistike oblikovalo se tako nekoliko problemskih žarišta koja opisuju konstrukciju fikcionalnog tranzicijskog imaginarija: pripovijedanje, priča, identiteti, prostori i vrijeme u tekstovima te problemi široko shvaćenog pojma medija i medijacije. Analizom i interpretacijom po poglavljima opisana je kompleksna predodžba tranzicije u književnosti, tranzicijski imaginarij složen okupljanjem podudarnih narativnih elemenata koji su u knjizi interpretirani iz šireg okvira humanistike. Ta predodžba otkriva niz povezanih elemenata od kojih valja izdvojiti: tranziciju kao traumatično iskustvo društvenog rasapa bez dovršetka, dominaciju pripovjedača iz pozicija građanstva, problem pojma „urbanosti“, modernistički i heterotopski oblikovane prostore, vrijeme permanentne liminalnosti, identifikaciju nasuprot čvrstim identitetima, identitetske opreke, devalvaciju identiteta otpora, probleme medijacije i hipermedijacije. Na drugoj su razini analize izdvojeni elementi imaginarija koji okupljaju i otvaraju nova problemska žarišta i pitanja vezani oko pojmova stvarnosti, mimeze, modernizma i modernosti, građanstva i ideologije. Hrvatska književnost tranzicije i o tranziciji prepoznaje to iskustvo kao složeni ideološki mehanizam u kojem se odvija istovremeni proces desubjektiviziranja modernističkih subjekata povijesti kako bi se konstituirali i interpelirali subjekti tekućeg modernizma, lišeni moći.Suvremena hrvatska proza oblikuje se u velikoj mjeri modelima koji se mogu prepoznavati kao mimetički tako da se u kritici neprecizno nastoji obuhvatiti terminima „stvarnosne“ ili „urbane“ proze. Premda se deklarativna mimetička nastojanja u tekstovima raznoliko artikuliraju, može se primijetiti da dobar dio ove književne proizvodnje na neki od načina nastoji uspostaviti odnos prema izvanknjiževnoj stvarnosti. Imajući na umu složeni odnos stvarnosti i književnosti, u radu se pristupilo tekstovima koji tematiziraju upravo tranzicijsku sadašnjost, građom koja obuhvaća tridesetak reprezentativnih proznih tekstova, uglavnom romana. Metodologija je organizirana tako da obuhvaća uobičajene pristupe prozi iz pozicija discipline znanosti o književnosti, formalne, poetološke i naratološke analize iz kojih se prepoznaju problemi koji interpretacijski otvaraju okvire šireg polja humanistike, s posebnim naglaskom na kulturalne studije. S epistemološkim okvirom književne teorije i humanistike oblikovalo se tako nekoliko problemskih žarišta koja opisuju konstrukciju fikcionalnog tranzicijskog imaginarija: pripovijedanje, priča, identiteti, prostori i vrijeme u tekstovima te problemi široko shvaćenog pojma medija i medijacije. Analizom i interpretacijom po poglavljima opisana je kompleksna predodžba tranzicije u književnosti, tranzicijski imaginarij složen okupljanjem podudarnih narativnih elemenata koji su u knjizi interpretirani iz šireg okvira humanistike. Ta predodžba otkriva niz povezanih elemenata od kojih valja izdvojiti: tranziciju kao traumatično iskustvo društvenog rasapa bez dovršetka, dominaciju pripovjedača iz pozicija građanstva, problem pojma „urbanosti“, modernistički i heterotopski oblikovane prostore, vrijeme permanentne liminalnosti, identifikaciju nasuprot čvrstim identitetima, identitetske opreke, devalvaciju identiteta otpora, probleme medijacije i hipermedijacije. Na drugoj su razini analize izdvojeni elementi imaginarija koji okupljaju i otvaraju nova problemska žarišta i pitanja vezani oko pojmova stvarnosti, mimeze, modernizma i modernosti, građanstva i ideologije. Hrvatska književnost tranzicije i o tranziciji prepoznaje to iskustvo kao složeni ideološki mehanizam u kojem se odvija istovremeni proces desubjektiviziranja modernističkih subjekata povijesti kako bi se konstituirali i interpelirali subjekti tekućeg modernizma, lišeni moći
Turkologu u čast! Zbornik radova povodom 70. rođendana Ekrema Čauševića
Get PDFFew professions are so closely associated with a specific individual. Few individuals are so attached to their vocations that it is impossible to observe them separately. In Croatia the word turkologist has become almost synonymous with Professor Ekrem Čaušević, a scholar known world-wide, who established the first university program in Turkish studies in the country—hence the title for the collection of essays dedicated to the Professor on the occasion of his 70th birthday. This volume contains twenty-five papers, mostly from the realm of Turkish studies, authored by the Professor’s colleagues, friends and associates. There are many links in it to the honoree—dedications, acknowledgments, and references to his works—eloquent reminders of the influence of his research accomplishments and longstanding successful collaboration with scholars in Turkish studies, Croatian studies, historians and linguists. Contributions authored by junior colleagues in Turkish studies are proof of the Professor’s determination to encourage the most competent students to engage in research. The diverse topics in this volume reflect the extensive research interests of Ekrem Čaušević. The first part, “Philology”, is focused on the area Čaušević contributed to the most. The second part, “History”, contains contributions that do not belong to the research interests of Ekrem Čaušević in the narrower sense. However, historiography still presents a relevant and valuable framework for his linguistic works which include a diachronic perspective as well.Malo je struka i zanimanja čiji spomen izaziva asocijacije na točno određenu osobu. Malo je i pojedinaca koji toliko srastu sa svojim životnim pozivom da ih je nemoguće odvojeno promatrati. U Hrvatskoj se riječ turkolog gotovo kao sinonim vezuje uz ime profesora Ekrema Čauševića, znanstvenika svjetskoga glasa i utemeljitelja prvog sveučilišnog studija turkologije u Hrvatskoj. Otud i naslov ovoga zbornika koji mu darujemo za 70. rođendan. Zbornik sadrži dvadeset pet većinom turkoloških radova profesorovih kolega, prijatelja i suradnika. Mnogo je u njemu poveznica sa slavljenikom – posveta, zahvala i pozivanja na njegove radove – rječitih podsjetnika na utjecaj njegovih znanstvenih postignuća i dugogodišnju uspješnu suradnju s turkolozima, kroatistima, povjesničarima, lingvistima i drugim istraživačima. Prilozi autora mlađega naraštaja hrvatskih turkologa potvrda su uspjeha profesorovih nastojanja da najvrsnije studente potakne na bavljenje znanošću. Tematska raznolikost ovdje okupljenih radova odražava obuhvatnost istraživačkih interesa Ekrema Čauševića. Prva cjelina, “Filologija“, posvećena je području u kojemu je dao najveći doprinos. Druga cjelina, „Povijest“, obuhvaća priloge koji ne pripadaju najužem istraživačkom polju Ekrema Čauševića, no historiografija je važan okvir njegovih jezikoslovnih radova s dijakronijskom dimenzijom
Filozofije revolucijâ i ideje novih svjetova: Radovi trećeg Okruglog stola Odsjeka za filozofiju 2017.
No full textThe collection of papers Philosophies of Revolutions and Ideas of New Worlds brings together contributions to the third round table, held in the Department of Philosophy on October 27–28, 2017 under the same title and uniting professors, students and guests from other Faculty’s departments as well as other institutions in Croatia and abroad. The topic of the third Department’s round table is prompted by significant anniversaries of great revolutionary ruptures in Western history: 500 years of the Protestant Reformation and 100 years since the beginning of the October Revolution. Furthermore, this year marks the anniversaries of two great works of theoretical reflection on human emancipation and the possibility of a different world: 500 years of Sir Thomas More’s Utopia and 150 years of Volume One of Karl Marx’s Capital. Such significant anniversaries of key moments in the history of the modern world present an opportunity to discuss the themes emerging from the mentioned classic works in light of contemporary social conditions but through the prism of theoretical categories produced by these earlier events and reflections. These works and events make it possible to continue the consideration of the relationship between philosophical and social theories and political practice, the construction of social institutions, and the establishment of new cultural and theoretical forms in the post-capitalist world. The themes of the Third Round Table build upon the rich tradition of critical thinking at the Department of Philosophy of the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb and aim to further open up the space for dialogue and discussion not only between different philosophical but also other theoretical perspectives and positions. Zbornik Filozofije revolucijâ i ideje novih svjetova donosi izlaganja s istoimenog trećeg Okruglog stola nastavnika i studenata Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta te gostiju s drugih odsjeka institucija iz zemlje i inozemstva, održanog 28. i 29. listopada 2017. Tema trećeg okruglog stola i zbornika izvanjski je potaknuta značajnim obljetnicama velikih revolucionarnih prijeloma u Zapadno povijesti: 500 godina Reformacijskog pokreta i 100 godina Oktobarske revolucije kao i obljetnicama velikih djela teorijske refleksije o ljudskoj emancipaciji i mogućnostima drukčijeg svijeta: navršenih 500 godina Morusove Utopije i 150 godina od izdanja prvog sveska Marxova Kapitala. Te značajne obljetnice za povijest suvremenog svijeta predstavljaju priliku da se dotaknu teme proizašle iz navedenih djela u svjetlu suvremenih društvenih prilika, ali istovremeno razumljivih kroz njihove teorijske kategorije. Ta djela i događaji otvaraju mogućnost daljnjeg razmatranja odnosa filozofskih i socijalnih teorija i političke prakse, izgradnje društvenih institucija i uspostavljanja novih kulturnih i teorijskih obrazaca u post-kapitalističkom svijetu. Navedenim temama trećeg okruglog stola nadovezujemo se na bogatu tradiciju kritičkog mišljenja Odsjeka za filozofiju, otvarajući pritom prostor dijaloga i argumentirane rasprave ne samo između različitih filozofskih, nego također i drugih teorijskih pogleda i pozicija.