FF Open Press - open access books from University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences / Izdanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu u otvorenom pristupu
Not a member yet
277 research outputs found
Sort by
Bibliografija hrvatskih književnih časopisa 19. stoljeća: Sv. 4, Prosvjeta (1893) - Život (1900)
No full textU ovome svesku uvršteno je preostalih četrnaest časopisa: od "Prosvjete" (1893) do "Života" (1900). Uz časopise se nalaze imenska kazala suradnika. Ova je bibliografija rezultat istraživanja i rada na projektu Hrvatska književna periodika 19. stoljeća, br. 130704. Suradnice na bibliografiji bile su mr. sc. Marina Protrka i Suzana Coha
Bibliografija hrvatskih književnih časopisa 19. stoljeća: Dopunski svezak, Kazala
Get PDFBibliografija svakoga časopisa u prethodna četiri sveska završava abecednim popisom autora priloga, odnosno njihovih suradnika. U ovome svesku ta su imena objedinjena u kazalu koje se ovdje naziva Skupno kazalo autora. U drugome kazalu, Kazalo osobnih imena u naslovima priloga, abecedno su popisana osobna imena i njihove inačice koje se pojavljuju u sklopu naslova i podnaslova svih priloga obrađenih časopisa. Ovim kazalom obuhvaćena su i imena prevodilaca. Pri tome valja naglasiti da ova bibliografija ne rješava pojedine šifre i pseudonime, već ih ostavlja u izvornome obliku čak i onda kad se zna o kome se radi. U ovome svesku donosi se u nas još uvijek najopširniji popis pseudonima i šifri kojega je prije šezdeset godina sastavio bibliotekar zagrebačke sveučilišne biblioteke Marcel Vidačić (1885-1948). Suradnice na ovom svesku bile su Suzana Coha, mr. sc. Marina Protrka Štimec, mr. sc. Mira Bačić i studentice kroatistike Livijana Bilić, Antonia Krajina, Ivana Matić, Karla Pudar i Ana Šarčević. Ova je bibliografija rezultat istraživanja i rada na projektu Hrvatska književna periodika 19. stoljeća, br. 130704
Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim I.
Get PDFKnjiga Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim I rezultat je dugogodišnjih komparativnih istraživanja slavenskih jezika, ponajprije zapadnoslavenskih i istočnoslavenskih - uvijek u usporedbi s hrvatskim.
Naša su se istraživanja odvijala u okviru četiriju slavističkih jezikoslovnih znanstvenoistraživačkih projekata Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, koje je odobrilo i financijski potpomoglo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. U nizu koji čine projekti Istraživanje zapadnoslavenskih jezika (1996.-2002.), Istraživanje istočnoslavenskih jezika (1996.-2002.) i Zapadnoslavenski jezici u usporedbi s hrvatskim (2002.-2006.), sadašnji projekt – pod nazivom Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim svjedoči o kontinuitetu naših komparativnih istraživanja...
Izbor tekstova za ovu publikaciju ograničili smo na područja pravopisnih, gramatičkih (fonoloških, morfoloških, sintaktičkih), semantičkih i leksikoloških pojava u suvremenim slavenskim jezicima, i to u okvirima klasične strukturno-funkcionalne lingvistike, kontaktne lingvistike i pragmalingvistike. Oslonjeni na suvremenu normativnu literaturu (koja kodificira konkretne pojave u pojedinim jezicima), naši se radovi temelje na suvremenim jezikoslovnim teorijama, prihvaćenim ponajprije u svjetskoj slavistici. S toga se gledišta kontekstualiziraju i analiziraju pojedina teorijska pitanja vezana uz opis i normativnu obradu hrvatskoga jezika.
Knjiga Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim I je dakle zbirka radova istraživača i suradnika na spomenutim slavističkim projektima – Milenka Popovića i Rajise I. Trostinske, Dubravke Sesar, Nede Pintarić, Branke Tafre, Marije Turk, Ivane Vidović Bolt, Barbare Kryżan-Stanojević, Eve Tibenske, Oksane Timko Đitko, Siniše Habijanca, Petra Vukovića, Tetyane Fuderer i Slavomire Ribarove.
Radovi su razvrstani u četiri tematske skupine: I. Gramatičke i pravopisne usporedbe, II. Iz kontaktne lingvistike, III. Leksikologija i frazeologija i IV. Pragmalingvističke usporedbe. Knjiga obuhvaća 20 radova, uz ostalo i radove vanjskih suradnika (Marije Turk, Eve Tibenske). Popis literature kojom su se autori služili nalazi se na kraju knjige i donosi 437 naslova.
(iz Predgovora / D. Sesar)Knjiga Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim I. rezultat je dugogodišnjih komparativnih istraživanja slavenskih jezika, ponajprije zapadnoslavenskih i istočnoslavenskih - uvijek u usporedbi s hrvatskim.
Naša su se istraživanja odvijala u okviru četiriju slavističkih jezikoslovnih znanstvenoistraživačkih projekata Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, koje je odobrilo i financijski potpomoglo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. U nizu koji čine projekti Istraživanje zapadnoslavenskih jezika (1996.-2002.), Istraživanje istočnoslavenskih jezika (1996.-2002.) i Zapadnoslavenski jezici u usporedbi s hrvatskim (2002.-2006.), sadašnji projekt – pod nazivom Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim svjedoči o kontinuitetu naših komparativnih istraživanja...
Izbor tekstova za ovu publikaciju ograničili smo na područja pravopisnih, gramatičkih (fonoloških, morfoloških, sintaktičkih), semantičkih i leksikoloških pojava u suvremenim slavenskim jezicima, i to u okvirima klasične strukturno-funkcionalne lingvistike, kontaktne lingvistike i pragmalingvistike. Oslonjeni na suvremenu normativnu literaturu (koja kodificira konkretne pojave u pojedinim jezicima), naši se radovi temelje na suvremenim jezikoslovnim teorijama, prihvaćenim ponajprije u svjetskoj slavistici. S toga se gledišta kontekstualiziraju i analiziraju pojedina teorijska pitanja vezana uz opis i normativnu obradu hrvatskoga jezika.
Knjiga Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim I. je dakle zbirka radova istraživača i suradnika na spomenutim slavističkim projektima – Milenka Popovića i Rajise I. Trostinske, Dubravke Sesar, Nede Pintarić, Branke Tafre, Marije Turk, Ivane Vidović Bolt, Barbare Kryżan-Stanojević, Eve Tibenske, Oksane Timko Đitko, Siniše Habijanca, Petra Vukovića, Tetyane Fuderer i Slavomire Ribarove.
Radovi su razvrstani u četiri tematske skupine: I. Gramatičke i pravopisne usporedbe, II. Iz kontaktne lingvistike, III. Leksikologija i frazeologija i IV. Pragmalingvističke usporedbe. Knjiga obuhvaća 20 radova, uz ostalo i radove vanjskih suradnika (Marije Turk, Eve Tibenske). Popis literature kojom su se autori služili nalazi se na kraju knjige i donosi 437 naslova.
(iz Predgovora / D. Sesar
Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi: poetički povijesni i filozofski aspekti: Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Desničini susreti 2017.
No full textZbornik Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi: poetički, povijesni i lozofski aspekti najvećim dijelom čine prilozi nastali na temelju izlaganja na međunarodnom znanstvenom skupu Desničini sureti 2017., održanom u Zagrebu od 15. do 17. rujna. Skup kojim je obilježena i pedeseta obljetnica piščeve smrti imao je, nakon 2012. godine, najveći broj prijavljenih sudionika, a od četrdeset osam najavljenih izlaganja, održano je četrdeset. Iako su bili spriječeni održati svoja izlaganja, neki su prijavljeni ipak napisali članke te su oni uvršteni u ovaj zbornik. Osim tekstova sudionika Desničinih susreta 2017., zbornik sadrži i dva rada autora čiji su predmeti istraživačkog interesa bliski temi skupa te su na molbu urednika, a i potaknuti pozitivnim odjecima skupa, odlučili napisati svoje priloge. (...)
Iako zborničke cjeline nisu vizualno odvojene, članci u zborniku mogu se grupirati u tri skupine. Prvu, najbrojniju, čine prilozi u kojima se autori bave motivima smrti u djelima Vladana Desnice, bilo da se radi o opusu u cjelini, određenoj književnoj vrsti (npr. pripovijetkama) ili pojedinom književnom djelu (najčešće romanima Proljeća Ivana Galeba i Zimsko ljetovanje te nedovršenom romanu Pronalazak Athanatka). Slijede potom prilozi u kojima se tematizira motiv smrti u radovima drugih književnika (npr. arapskih pjesnika, Miroslava Krleže, Dragiše Vasića, Miroslava Antića, Dževada Karahasana i Juana Rulfa) i filozofa (Martina Heideggera, Karla Jaspersa i Stjepana Zimmermanna), a završava historiografskom cjelinom, tekstovima koji pokrivaju teme u rasponu od antike do sredine dvadesetog stoljeća. Urednici – nakon neizbježnih višekratnih čitanja svakog priloga – odlučili su napraviti vlastiti izbor naglasaka u svakom uvrštenom prilogu, nastojeći slijediti logiku „velikih tema“ koje integriraju ovaj zbornik.Zbornik Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi: poetički, povijesni i lozofski aspekti najvećim dijelom čine prilozi nastali na temelju izlaganja na međunarodnom znanstvenom skupu Desničini sureti 2017., održanom u Zagrebu od 15. do 17. rujna. Skup kojim je obilježena i pedeseta obljetnica piščeve smrti imao je, nakon 2012. godine, najveći broj prijavljenih sudionika, a od četrdeset osam najavljenih izlaganja, održano je četrdeset. Iako su bili spriječeni održati svoja izlaganja, neki su prijavljeni ipak napisali članke te su oni uvršteni u ovaj zbornik. Osim tekstova sudionika Desničinih susreta 2017., zbornik sadrži i dva rada autora čiji su predmeti istraživačkog interesa bliski temi skupa te su na molbu urednika, a i potaknuti pozitivnim odjecima skupa, odlučili napisati svoje priloge. (...)
Iako zborničke cjeline nisu vizualno odvojene, članci u zborniku mogu se grupirati u tri skupine. Prvu, najbrojniju, čine prilozi u kojima se autori bave motivima smrti u djelima Vladana Desnice, bilo da se radi o opusu u cjelini, određenoj književnoj vrsti (npr. pripovijetkama) ili pojedinom književnom djelu (najčešće romanima Proljeća Ivana Galeba i Zimsko ljetovanje te nedovršenom romanu Pronalazak Athanatka). Slijede potom prilozi u kojima se tematizira motiv smrti u radovima drugih književnika (npr. arapskih pjesnika, Miroslava Krleže, Dragiše Vasića, Miroslava Antića, Dževada Karahasana i Juana Rulfa) i filozofa (Martina Heideggera, Karla Jaspersa i Stjepana Zimmermanna), a završava historiografskom cjelinom, tekstovima koji pokrivaju teme u rasponu od antike do sredine dvadesetog stoljeća. Urednici – nakon neizbježnih višekratnih čitanja svakog priloga – odlučili su napraviti vlastiti izbor naglasaka u svakom uvrštenom prilogu, nastojeći slijediti logiku „velikih tema“ koje integriraju ovaj zbornik
Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica: Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Desničini susreti 2018.
Get PDFZagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica : Zbornik radova sa znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem Desničini susreti 2018. sedamnaesti je svezak Biblioteke DESNIČINI SUSRETI Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavljuju ga zajednički Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije i FF press Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zbornik sadržava 24 članka nastala na temelju izlaganja na skupu.Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica : Zbornik radova sa znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem Desničini susreti 2018. sedamnaesti je svezak Biblioteke DESNIČINI SUSRETI Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavljuju ga zajednički Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije i FF press Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zbornik sadržava 24 članka nastala na temelju izlaganja na skupu
Vladan Desnica i Split 1920. - 1945.: zbornik radova sa znanstvenog skupa Desničini susreti 2014.
Get PDFZbornik znanstvenih radova Vladan Desnica i Split (1920. – 1945.) sadržava članke koji su nastali na temelju priopćenja s Desničinih susreta 2014., održanih u Splitu 19. i 20. rujna te u Islamu Grčkom 21. rujna 2014. godine. Potpisani urednici osjećaju potrebu naglasiti da su za uspješan rad skupa, bitnu pretpostavku za nastanak ovog zbornika, zaslužni kolege s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, a naročito prof. dr. sc. Aleksandar Jakir, dekan Filozofskog fakulteta, koji je i sam bio sudionik skupa. Sedamnaest od devetnaest sudionika preradilo je svoja priopćenja u članke. Njihovi su radovi prije svega svjedočanstva vlastitih istraživanja, ali oni zrcale i učinke nerijetko pasionirane pa i vrlo polemične rasprave na samom skupu. Najviše se raspravljalo, dakako, o Vladanu i dr. Urošu Desnici, potom o drugim, najčešće znamenitim Splićanima tog doba, ali i o splitskim pučanima te o tadašnjoj velikoj urbanoj transformaciji Splita, licu i naličju kulturnih i umjetničkih inovacija trajne vrijednosti, koje su i bile u središtu pozornosti.Zbornik znanstvenih radova Vladan Desnica i Split (1920. – 1945.) sadržava članke koji su nastali na temelju priopćenja s Desničinih susreta 2014., održanih u Splitu 19. i 20. rujna te u Islamu Grčkom 21. rujna 2014. godine. Potpisani urednici osjećaju potrebu naglasiti da su za uspješan rad skupa, bitnu pretpostavku za nastanak ovog zbornika, zaslužni kolege s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, a naročito prof. dr. sc. Aleksandar Jakir, dekan Filozofskog fakulteta, koji je i sam bio sudionik skupa. Sedamnaest od devetnaest sudionika preradilo je svoja priopćenja u članke. Njihovi su radovi prije svega svjedočanstva vlastitih istraživanja, ali oni zrcale i učinke nerijetko pasionirane pa i vrlo polemične rasprave na samom skupu. Najviše se raspravljalo, dakako, o Vladanu i dr. Urošu Desnici, potom o drugim, najčešće znamenitim Splićanima tog doba, ali i o splitskim pučanima te o tadašnjoj velikoj urbanoj transformaciji Splita, licu i naličju kulturnih i umjetničkih inovacija trajne vrijednosti, koje su i bile u središtu pozornosti
The Tito-Stalin Split 70 Years After
Get PDFThe goal of the Zagreb conference “The Tito-Stalin Split: 70 Years Later”, Zagreb-Goli Otok, 28-30 June 2018, as well as of the papers presented, was to show not only the new interpretations and takes on the subject, but to present the Yugoslav 1948 as a global event, one that touched lives of so many people around the world. It had a very significant impact not only on politics, international relations, prisoners, army cooperation and army relations, ideology, but also cultural life and production, especially in Yugoslavia and the Soviet Union. Most of the papers presented at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, which co-organized the whole event with colleagues from the University of Ljubljana, Slovenia, are published in this volume. A few papers were presented but the authors did not contribute the text (those were: Mark Kramer, Peter Ruggenthaler, Ondřej Vojtěchovský, Klaus Buchenau, Andreii Edemskii, Boris Stamenić, and Marie-Janine Calic). Also, one paper on China was not presented, but the text is here. We hope this volume will be an important contribution to the continuous dialogue that should be not only regional, but global. It should also be ongoing, since there is hardly an event in the history of the Cold War whose consequences were as important and as global as this one’s.
(from the Preface)The book is co-published by the University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences – Department of History (Postgraduate Doctoral Studies “Modern and Contemporary Croatian History
In European and World Context”) & the University of Ljubljana Faculty of Arts – Department of History, as a volume 31 in the Historia series. The goal of the Zagreb conference “The Tito-Stalin Split: 70 Years Later”, Zagreb-Goli Otok, 28-30 June 2018, as well as of the papers presented, was to show not only the new interpretations and takes on the subject, but to present the Yugoslav 1948 as a global event, one that touched lives of so many people around the world. It had a very significant impact not only on politics, international relations, prisoners, army cooperation and army relations, ideology, but also cultural life and production, especially in Yugoslavia and the Soviet Union.Most of the papers presented at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, which co-organized the whole event with colleagues from the University of Ljubljana, Slovenia, are published in this volume. A few papers were presented but the authors did not contribute the text (those were: Mark Kramer, Peter Ruggenthaler, Ondřej Vojtěchovský, Klaus Buchenau, Andreii Edemskii, Boris Stamenić, and Marie-Janine Calic). Also, one paper on China was not presented, but the text is here. We hope this volume will be an important contribution to the continuous dialogue that should be not only regional, but global. It should also be ongoing, since there is hardly an event in the history of the Cold War whose consequences were as important and as global as this one’s.
(from the Preface)The book is co-published by the University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences – Department of History (Postgraduate Doctoral Studies “Modern and Contemporary Croatian History
In European and World Context”) & the University of Ljubljana Faculty of Arts – Department of History, as a volume 31 in the Historia series. 
Znanstvena istraživanja jezika i prevođenja
Get PDFOva je knjiga zamišljena kao priručnik kojim se mladim istraživačima daje pregled koraka pri izradi znanstvenih istraživanja u području jezika i prevođenja. Riječ je o područjima koja su istraživački i metodološki srodna s obzirom na slične predmete istraživanja, pa ih je stoga moguće promatrati zajedno. Istodobno, sličnosti koje istraživanja jezika i prevođenja dijele čine ih u metodološkom smislu donekle različitima od drugih područja (npr. sociologije, psihologije), za koja postoje brojni metodološki priručnici. Stoga je mladim istraživačima teško koristiti postojeće priručnike iz drugih disciplina jer to iziskuje ne samo primjenu njima novih vještina nego i zamišljanje kako ih operacionalizirati u drukčijim okvirima. Cilj je knjige predstaviti glavne pristupe u empirijskim istraživanjima jezika i prevođenja te pokazati kako se takva istraživanja provode, prateći cijeli istraživački proces od početne ideje do diseminacije rezultata. Polazi se od teorijskih modela koji se nalaze u podlozi takvih istraživanja te se objašnjava kako se fenomeni povezani s jezikom i prevođenjem mogu promatrati u svjetlu pojedinih teorija. Pokazuje se kako se početne ideje za istraživanje pretvaraju u istraživačka pitanja, a ova u hipoteze koje će se istraživanjem provjeriti. Detaljno se obrađuju načini prikupljanja podataka (metoda opservacije, eksperimentalna metoda…), kao i njihove obrade (kvalitativna i kvantitativna analiza). Raspravlja se o prednostima i nedostacima svake metode te o njihovoj prikladnosti za pojedine vrste istraživačkih pitanja u području jezika i prevođenja. Obrazlaže se kako se nedostaci metoda mogu nadvladati kombinacijom metoda i triangulacijom podataka. Opisuju se koraci u diseminaciji rezultata istraživanja kako izlaganjima na znanstvenim skupovima tako i objavljivanjem radova. Objašnjava se recenzentski postupak. Osobit se naglasak stavlja na kritičku prosudbu vlastitog i tuđeg istraživanja. Kroz cijelu se knjigu posebno provlači i pitanje etike u istraživanjima, koja se i obrađuje u zasebnom dijelu, a obuhvaća sve etičke aspekte, od rada s ispitanicima i materijalima pa do problema plagiranja. Knjiga je namijenjena prvenstveno mladim istraživačima na razini diplomskog i doktorskog studija.Ova je knjiga zamišljena kao priručnik kojim se mladim istraživačima daje pregled koraka pri izradi znanstvenih istraživanja u području jezika i prevođenja. Riječ je o područjima koja su istraživački i metodološki srodna s obzirom na slične predmete istraživanja, pa ih je stoga moguće promatrati zajedno. Istodobno, sličnosti koje istraživanja jezika i prevođenja dijele čine ih u metodološkom smislu donekle različitima od drugih područja (npr. sociologije, psihologije), za koja postoje brojni metodološki priručnici. Stoga je mladim istraživačima teško koristiti postojeće priručnike iz drugih disciplina jer to iziskuje ne samo primjenu njima novih vještina nego i zamišljanje kako ih operacionalizirati u drukčijim okvirima. Cilj je knjige predstaviti glavne pristupe u empirijskim istraživanjima jezika i prevođenja te pokazati kako se takva istraživanja provode, prateći cijeli istraživački proces od početne ideje do diseminacije rezultata. Polazi se od teorijskih modela koji se nalaze u podlozi takvih istraživanja te se objašnjava kako se fenomeni povezani s jezikom i prevođenjem mogu promatrati u svjetlu pojedinih teorija. Pokazuje se kako se početne ideje za istraživanje pretvaraju u istraživačka pitanja, a ova u hipoteze koje će se istraživanjem provjeriti. Detaljno se obrađuju načini prikupljanja podataka (metoda opservacije, eksperimentalna metoda…), kao i njihove obrade (kvalitativna i kvantitativna analiza). Raspravlja se o prednostima i nedostacima svake metode te o njihovoj prikladnosti za pojedine vrste istraživačkih pitanja u području jezika i prevođenja. Obrazlaže se kako se nedostaci metoda mogu nadvladati kombinacijom metoda i triangulacijom podataka. Opisuju se koraci u diseminaciji rezultata istraživanja kako izlaganjima na znanstvenim skupovima tako i objavljivanjem radova. Objašnjava se recenzentski postupak. Osobit se naglasak stavlja na kritičku prosudbu vlastitog i tuđeg istraživanja. Kroz cijelu se knjigu posebno provlači i pitanje etike u istraživanjima, koja se i obrađuje u zasebnom dijelu, a obuhvaća sve etičke aspekte, od rada s ispitanicima i materijalima pa do problema plagiranja. Knjiga je namijenjena prvenstveno mladim istraživačima na razini diplomskog i doktorskog studija
Desničini susreti 2010.: zbornik radova
Get PDFPeti svezak biblioteke DESNIČINI SUSRETI, “Desničini susreti 2010. Zbornik radova”, koji zajednički realiziraju Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Plejada d.o.o., sadržava pristigle te prihvaćene radove nastale na temelju priopćenja na “Desničinim susretima 2010.: Ideologija vlasti i ideologičnost teksta”, održanima u Zagrebu, Zadru i Islamu Grčkom, od 17. do 19. rujna 2010. godine. Ove “Desničine susrete” osmislili su, prema ovlaštenju Pripremnog odbora (prof. dr. sc. Zoran Kravar, prof. dr. sc. Krešimir Nemec, prof. dr. sc. Drago Roksandić, Velimir Visković i Čedomir Višnjić), prof. dr. sc. Zoran Kravar i prof. dr. sc. Drago Roksandić. Njih dvojica su bili i supredsjedatelji (vidjeti prilog 1). Tajnica Pripremnog odbora bila je mr. sc. Magdalena Najbar-Agičić. Slijedeći temeljnu programsku orijentaciju “Desničinih susreta”, sudionice/sudionici su s nizom novih “čitanja” djela Vladana Desnice, ali i Ive Andrića, Petera Božiča, Edvarda Kocbeka, Primoža Kozaka, Miroslava Krleže, Alojza Majetića itd., itd., vrlo kritički i ponajprije u ugodnome dijaloškom ozračju, raspravili više vidova teme koja je veliki istraživački izazov u hrvatskoj, drugim južnoslavenskim i europskim kulturama (vidjeti prilog 2). U tome su se svi involvirani suglasili. Nadamo se da će čitateljice/čitatelji ovog zbornika, isto tako kritičkom i dijaloškom recepcijom, to potvrditi.Potomci književnika Vladana Desnice i vlasnici Kule Stojana Jankovića su i ovom prilikom bili izvrsni domaćini svima onima koji su se u nedjelju, 19. rujna 2010. godine okupili odati poštu velikom piscu i upoznati se s jedinstvenom ljepotom Kule Stojana Jankovića. Ovaj svezak tiskan je s novčanom potporom Ministarstva kulture RH i Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske. Najsrdačnije se zahvaljujemo ministru Jasenu Mesiću te gosp. Aleksandru Tolnaueru na razumijevanju i podršci. Urednici se i ove godine zahvaljuju gosp. Iliji Raniću iz nakladničkog poduzeća Plejada d.o.o. iz Zagreba i njegovim suradnicima na izvrsnoj suradnji
Zbornik Drage Roksandića
Get PDFU ovom se zborniku objavljuju tekstovi koje su prijatelji, suradnici i nekadašnji studenti profesora Drage Roksandića iz cijeloga svijeta napisali kako bi obilježili njegov sedamdeseti rođendan i odlazak u mirovinu s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Tkogod da je susreo profesora Dragu Roksandića između 1990., kada je na Odsjeku za povijest izabran za docenta, i 2018. godine, kada je otišao u mirovinu, vjerojatno je primijetio njegov značajan utjecaj na studente svih razina, od preddiplomskih do doktorskih. Profesor je snažno inspirirao i utjecao na bliske suradnike svih generacija.Ovdje je riječ o pravom Festschriftu, „pisanoj proslavi“, koja prema dobrim običajima akademske zajednice izlazi u čast jednog njezina uvaženog člana. Prilozi u zborniku obuhvaćaju različite epohalne horizonte – neki detaljno istražuju pojedine segmente određenog perioda, neki se usmjeravaju na lokalne fenomene ili pristupaju istraživačkim problemima mikrohistorijski. Neki tekstovi obuhvaćaju razdoblja u duljem trajanju, obrađuju različite strukture ili nude određene globalnohistorijske odrednice. Mnogi su prilozi multidisciplinarni, interdisciplinarni ili transdisciplinarni, što je odraz činjenice da Drago Roksandić nikada nije smatrao da je povjesničarev zanat isključiv ili zatvoren, već je u svojim predavanjima i radovima uvijek otvarao komunikacijske prostore s drugim disciplinama. U nekim se tekstovima autori posebno bliski profesoru Roksandiću prisjećaju iskustava kolegijalne suradnje. Zajedničko je svim radovima to što su znak predanosti i iskrene počasti profesoru i kolegi koji svojim primjerom pokazuje što znači odanost struci, na koji način istraživati određene teme inovativno, polazeći iz različitih perspektiva, zatim kako postavljati prava problemska pitanja i kako očuvati istraživačku radost, energiju i žar, odnosno zbog čega povijesne kontroverze treba proučavati hrabro i trezveno, a prilaziti im dijaloški. Ovaj je zbornik, dakako, samo jedan mogući prikaz interesa, epoha, problema i pristupa kojima se do sada Drago Roksandić bavio. U svim je radovima moguće pronaći njegove utjecaje, a brojna je istraživanja, čiji su rezultati sada ovdje objavljeni, i on sâm potaknuo, mnogo prije negoli je započeo rad na ovom zborniku.U ovom se zborniku objavljuju tekstovi koje su prijatelji, suradnici i nekadašnji studenti profesora Drage Roksandića iz cijeloga svijeta napisali kako bi obilježili njegov sedamdeseti rođendan i odlazak u mirovinu s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Tkogod da je susreo profesora Dragu Roksandića između 1990., kada je na Odsjeku za povijest izabran za docenta, i 2018. godine, kada je otišao u mirovinu, vjerojatno je primijetio njegov značajan utjecaj na studente svih razina, od preddiplomskih do doktorskih. Profesor je snažno inspirirao i utjecao na bliske suradnike svih generacija.Ovdje je riječ o pravom Festschriftu, „pisanoj proslavi“, koja prema dobrim običajima akademske zajednice izlazi u čast jednog njezina uvaženog člana. Prilozi u zborniku obuhvaćaju različite epohalne horizonte – neki detaljno istražuju pojedine segmente određenog perioda, neki se usmjeravaju na lokalne fenomene ili pristupaju istraživačkim problemima mikrohistorijski. Neki tekstovi obuhvaćaju razdoblja u duljem trajanju, obrađuju različite strukture ili nude određene globalnohistorijske odrednice. Mnogi su prilozi multidisciplinarni, interdisciplinarni ili transdisciplinarni, što je odraz činjenice da Drago Roksandić nikada nije smatrao da je povjesničarev zanat isključiv ili zatvoren, već je u svojim predavanjima i radovima uvijek otvarao komunikacijske prostore s drugim disciplinama. U nekim se tekstovima autori posebno bliski profesoru Roksandiću prisjećaju iskustava kolegijalne suradnje. Zajedničko je svim radovima to što su znak predanosti i iskrene počasti profesoru i kolegi koji svojim primjerom pokazuje što znači odanost struci, na koji način istraživati određene teme inovativno, polazeći iz različitih perspektiva, zatim kako postavljati prava problemska pitanja i kako očuvati istraživačku radost, energiju i žar, odnosno zbog čega povijesne kontroverze treba proučavati hrabro i trezveno, a prilaziti im dijaloški. Ovaj je zbornik, dakako, samo jedan mogući prikaz interesa, epoha, problema i pristupa kojima se do sada Drago Roksandić bavio. U svim je radovima moguće pronaći njegove utjecaje, a brojna je istraživanja, čiji su rezultati sada ovdje objavljeni, i on sâm potaknuo, mnogo prije negoli je započeo rad na ovom zborniku