FF Open Press - open access books from University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences / Izdanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu u otvorenom pristupu
Not a member yet
277 research outputs found
Sort by
Tekstna vezna sredstva u hrvatskom i francuskom znanstvenom diskursu
Ova je knjiga posvećena problematici tekstnih veznih sredstava u hrvatskom i francuskom znanstvenome diskursu. Konektori, vezna sredstva na razini teksta, najočitiji su znakovi povezanosti među rečenicama u tekstu, no u toj ulozi nisu usamljeni: interpunkcijski znakovi također su neizostavan dio organizacije teksta, kao i različiti forički elementi. Cilj knjige je prikazati različite teorijske poglede na vezna sredstva te na primjeru znanstvenoga diskursa donijeti pregled najčešćih konektora u hrvatskom i francuskom jeziku.
Knjiga je namijenjena svima koji se zanimaju za (nadrečenične) jezične pojave, prije svega studentima diplomskog i doktorskog studija, odnosno mladim istraživačima. Svrsishodnost knjige počiva na malom hrvatsko-francuskom rječniku, odnosno popisima hrvatskih konektora i njihovih francuskih ekvivalenata, koji mogu pronaći svoju praktičnu primjenu među studentima francuskog jezika u pisanju (prvih) akademskih radova. Ova je knjiga posvećena problematici tekstnih veznih sredstava u hrvatskom i francuskom znanstvenome diskursu. Konektori, vezna sredstva na razini teksta, najočitiji su znakovi povezanosti među rečenicama u tekstu, no u toj ulozi nisu usamljeni: interpunkcijski znakovi također su neizostavan dio organizacije teksta, kao i različiti forički elementi. Cilj knjige je prikazati različite teorijske poglede na vezna sredstva te na primjeru znanstvenoga diskursa donijeti pregled najčešćih konektora u hrvatskom i francuskom jeziku.
Knjiga je namijenjena svima koji se zanimaju za (nadrečenične) jezične pojave, prije svega studentima diplomskog i doktorskog studija, odnosno mladim istraživačima. Svrsishodnost knjige počiva na malom hrvatsko-francuskom rječniku, odnosno popisima hrvatskih konektora i njihovih francuskih ekvivalenata, koji mogu pronaći svoju praktičnu primjenu među studentima francuskog jezika u pisanju (prvih) akademskih radova
Diskursi znanja: Istraživanja iz historijske epistemologije spoznaje, jezika i medija
Sabrani radovi nastali su u prvotnim verzijama u razdoblju 1993.–2013., u žanrovskom rasponu od studijâ, ogledâ, preglednih članaka i kritikâ, no svojim motivima, temama i literarnim referencama čine koherentnu, premda za daljnje dopune još otvorenu cjelinu. Bez obzira na žanrovsku različitost gotovo svi radovi donose prikaz dijela aktualnih istraživanja ili diskusije pojedinoga tematskog polja te pokušaj vlastitoga teorijskog doprinosa specifičnim pitanjima.U svim ovdje okupljenim prilozima iskušava se jedinstvena teza o „ideološkom ratu” u humanistici kao pretpostavljenom glavnom uzročniku aktualne „krize humanistike”, bilo da se ona smatra „objektivno skrivljenom” ekonomsko-političkim uvjetima suvremenosti, bilo „samoskrivljenom” svojim vlastitim permanentnim diskursom krize. Na toj se pozadini vidi, nadam se, da je svaki pojedinačni prilog — usprkos tematskoj posebnosti i različitim kontekstima nastanka i reaktualizacije — ujedno i pokušaj „homeopatskog samoliječenja” jedne od humanističkih disciplina u krizi, poput filozofije, metodom „još metode”, tj. rigoroznije, detaljnije, skeptičnije.Sabrani radovi nastali su u prvotnim verzijama u razdoblju 1993.–2013., u žanrovskom rasponu od studijâ, ogledâ, preglednih članaka i kritikâ, no svojim motivima, temama i literarnim referencama čine koherentnu, premda za daljnje dopune još otvorenu cjelinu. Bez obzira na žanrovsku različitost gotovo svi radovi donose prikaz dijela aktualnih istraživanja ili diskusije pojedinoga tematskog polja te pokušaj vlastitoga teorijskog doprinosa specifičnim pitanjima.U svim ovdje okupljenim prilozima iskušava se jedinstvena teza o „ideološkom ratu” u humanistici kao pretpostavljenom glavnom uzročniku aktualne „krize humanistike”, bilo da se ona smatra „objektivno skrivljenom” ekonomsko-političkim uvjetima suvremenosti, bilo „samoskrivljenom” svojim vlastitim permanentnim diskursom krize. Na toj se pozadini vidi, nadam se, da je svaki pojedinačni prilog — usprkos tematskoj posebnosti i različitim kontekstima nastanka i reaktualizacije — ujedno i pokušaj „homeopatskog samoliječenja” jedne od humanističkih disciplina u krizi, poput filozofije, metodom „još metode”, tj. rigoroznije, detaljnije, skeptičnije
Zagrebe, ti si moj rodni grad... / Szülővárosom vagy, Zágráb...
Simpozij u spomen na Ferenca Fejtöa, Zagreb, 12–13. listopada 2018. Zbornik radova
Dana 2. lipnja 2018. godine navršila se deseta obljetnica od smrti mađarsko-francuskog pisca, publicista i povjesničara Ferenca Fejtöa, a 31. kolovoza 2019. stodeseta obljetnica njegova rođenja. Dvostruki jubilej Katedra za hungarologija Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prigodno je obilježila manjom znanstvenom konferencijom na kojoj smo željeli evaluirati vrijednost Fejtöva književnog i publicističkog rada, a potom ga staviti i u nova razmatranja. Fejtöv književni prvijenac, djelo Sentimentalno putovanje, koje je na mađarskom jeziku prvi puta objavljeno 1936. godine, a zatim nakon dugog prešućivanja i 1989, da bi od 2003. bilo dostupno i na hrvatskom, posvećeno je Hrvatskoj, odnosno Zagrebu gdje je pisac kao dječak – prije svega u vrijeme školskih praznika – kod roditelja svoje majke proveo ključna razdoblja svoga života. Zagrebački doživljaji imali su na njega snažan utjecaj tijekom cijelog njegova života, pa je tako i kasnije ostao odan Hrvatskoj. Za vrijeme domovinskog rata Fejtö je u francuskom tisku redovito davao glas gledištima koja su podupirala samostalnost Hrvatske. Hrvatska država 2007. godine odlikovala je Fejtöa redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi. Stoga smo smatrali da bi održavanje simpozija i objavljivanje zbornika s izlaganjima koja smo na njemu čuli moglo pridonijeti dostojanstvenom obilježavanju ove dvije obljetnice.
Szimpózium Fejtő Ferenc emlékére, Zágráb, 2018. október 12–13. Tanulmánykötet
2018. június 2-án volt a tizedik évfordulója a magyar-francia író, publicista és történész, Fejtő Ferenc halálának, 2019. augusztus 31-én pedig születésének száztizedik évfordulója. A kettős jubileumról a Zágrábi Egyetem Hungarológiai Tanszéke egy kisebb tudományos konferenciával emlékezett meg, amelyen Fejtő irodalmi-publicisztikai tevékenységét kívántuk méltatni, s részint újabb megvilágításba helyezni. Fejtő első irodalmi művének, az először 1936-ban kiadott, majd hosszú kihagyás után 1989-ben ismét megjelent, 2003 óta pedig horvátul is hozzáférhető Érzelmes utazásnak a színtere Horvátország, dominánsan Zágráb, ahol az író gyermekkorában, mindenekelőtt az iskolai év szüneteiben, meghatározó időszakokat töltött anyai nagyszülei körében. A zágrábi élmények egész életében nagy hatással voltak rá, így a későbbiekben is elkötelezett híve maradt Horvátországnak. A délszláv háború idején Fejtő a francia sajtóban rendszeresen hangot adott Horvátország önállósulását támogató nézeteinek. 2007-ben a horvát állam kimagasló kulturális tevékenységéért a „Danica Hrvatska” (Horvát Hajnalcsillag) Érdemrenddel tüntette ki Fejtőt. Ezért úgy véltük, hogy egy szimpózium megszervezésével, majd az ott elhangzott előadásokat közreadó tanulmánykötettel méltóképpen emlékezhetnénk meg mindkét évfordulóról.Simpozij u spomen na Ferenca Fejtöa, Zagreb, 12–13. listopada 2018. Zbornik radova
Dana 2. lipnja 2018. godine navršila se deseta obljetnica od smrti mađarsko-francuskog pisca, publicista i povjesničara Ferenca Fejtöa, a 31. kolovoza 2019. stodeseta obljetnica njegova rođenja. Dvostruki jubilej Katedra za hungarologija Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prigodno je obilježila manjom znanstvenom konferencijom na kojoj smo željeli evaluirati vrijednost Fejtöva književnog i publicističkog rada, a potom ga staviti i u nova razmatranja. Fejtöv književni prvijenac, djelo Sentimentalno putovanje, koje je na mađarskom jeziku prvi puta objavljeno 1936. godine, a zatim nakon dugog prešućivanja i 1989, da bi od 2003. bilo dostupno i na hrvatskom, posvećeno je Hrvatskoj, odnosno Zagrebu gdje je pisac kao dječak – prije svega u vrijeme školskih praznika – kod roditelja svoje majke proveo ključna razdoblja svoga života. Zagrebački doživljaji imali su na njega snažan utjecaj tijekom cijelog njegova života, pa je tako i kasnije ostao odan Hrvatskoj. Za vrijeme domovinskog rata Fejtö je u francuskom tisku redovito davao glas gledištima koja su podupirala samostalnost Hrvatske. Hrvatska država 2007. godine odlikovala je Fejtöa redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi. Stoga smo smatrali da bi održavanje simpozija i objavljivanje zbornika s izlaganjima koja smo na njemu čuli moglo pridonijeti dostojanstvenom obilježavanju ove dvije obljetnice.
Szimpózium Fejtő Ferenc emlékére, Zágráb, 2018. október 12–13. Tanulmánykötet
2018. június 2-án volt a tizedik évfordulója a magyar-francia író, publicista és történész, Fejtő Ferenc halálának, 2019. augusztus 31-én pedig születésének száztizedik évfordulója. A kettős jubileumról a Zágrábi Egyetem Hungarológiai Tanszéke egy kisebb tudományos konferenciával emlékezett meg, amelyen Fejtő irodalmi-publicisztikai tevékenységét kívántuk méltatni, s részint újabb megvilágításba helyezni. Fejtő első irodalmi művének, az először 1936-ban kiadott, majd hosszú kihagyás után 1989-ben ismét megjelent, 2003 óta pedig horvátul is hozzáférhető Érzelmes utazásnak a színtere Horvátország, dominánsan Zágráb, ahol az író gyermekkorában, mindenekelőtt az iskolai év szüneteiben, meghatározó időszakokat töltött anyai nagyszülei körében. A zágrábi élmények egész életében nagy hatással voltak rá, így a későbbiekben is elkötelezett híve maradt Horvátországnak. A délszláv háború idején Fejtő a francia sajtóban rendszeresen hangot adott Horvátország önállósulását támogató nézeteinek. 2007-ben a horvát állam kimagasló kulturális tevékenységéért a „Danica Hrvatska” (Horvát Hajnalcsillag) Érdemrenddel tüntette ki Fejtőt. Ezért úgy véltük, hogy egy szimpózium megszervezésével, majd az ott elhangzott előadásokat közreadó tanulmánykötettel méltóképpen emlékezhetnénk meg mindkét évfordulóról
Transformation: Nature and Economy in Modern English and American Culture
The volume before you contains a selection of contributions from the workshop “Transformation: Nature and Economy in Modern English and American Culture,” held at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb on September 24, 2019. Organized by the Croatian Association for American Studies (CAAS) and the Croatian Association for the Study of English (CASE), the workshop hosted a fine array of international and domestic guests and featured the participation of doctoral students. The workshop was organized as part of the research activities carried out under the auspices of the research group “Transatlantic Literature and the Transformation of the World in the Long Nineteenth Century.”In addition, this issue features a contribution on Toni Morrison, whose work continues to capture the attention of academic and general readers.The volume before you contains a selection of contributions from the workshop “Transformation: Nature and Economy in Modern English and American Culture,” held at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb on September 24, 2019. Organized by the Croatian Association for American Studies (CAAS) and the Croatian Association for the Study of English (CASE), the workshop hosted a fine array of international and domestic guests and featured the participation of doctoral students. The workshop was organized as part of the research activities carried out under the auspices of the research group “Transatlantic Literature and the Transformation of the World in the Long Nineteenth Century.”In addition, this issue features a contribution on Toni Morrison, whose work continues to capture the attention of academic and general readers
Proizvodnja i percepcija govora
Zbornik radova okupio je 57 domaćih i inozemnih autora/ica, koji/e kroz 33 rada, iz različitih istraživačkih kutova, obrađuju recentne teme o proizvodnji i percepciji govora, te o njihovoj međuovisnosti u govornom procesu. Knjiga je posvećena profesoru Damiru Horgi povodom njegova sedamdesetog rođendana.
Uz svaki rad naveden je sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku.
Zbornik je objavljen u suizdavaštvu Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva i FF-pressa.Zbornik radova okupio je 57 domaćih i inozemnih autora/ica, koji/e kroz 33 rada, iz različitih istraživačkih kutova, obrađuju recentne teme o proizvodnji i percepciji govora, te o njihovoj međuovisnosti u govornom procesu. Knjiga je posvećena profesoru Damiru Horgi povodom njegova sedamdesetog rođendana.
Uz svaki rad naveden je sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku.
Zbornik je objavljen u suizdavaštvu Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva i FF-pressa
William Wordsworth i romantičko sjećanje
William Wordsworth (1770.-1850.) zasigurno je najveći britanski romantički pjesnik u čijim pjesmama inspiraciju opetovano nalaze drugi pjesnici, profesori i studenti, ali i ljudi koji jednostavno vole čitati poeziju. Uzimajući u obzir različite kritičke pristupe njegovoj poeziji, od formalističkih, poststrukturalističkih, fenomenoloških, ekokritičkih i historističkih, ova knjiga želi proniknuti u problematiku romantičkog sjećanja kao vremenske i prostorne kategorije te Wordsworthovu poeziju otvoriti mogućnosti čitanja u različitim teorijskim okvirima.
Knjiga se bavi sjećanjem u najvažnijim djelima Williama Wordswortha, obuhvaćajući njegovu produktivnu fazu od 1797. do 1807.g., ali i kasnije radove poput Vodiča kroz jezera (1810.) i Ekskurzije (1814.). U 1. poglavlju naslovljenom 'Romantičko sjećanje i sebstvo' autorica govori o fenomenu sjećanja u zapadnoj kulturi od antike do romantizma, te govori o baladi i autobiografiji kao osnovnim žanrovima u razdoblju romantizma kojima sjećanje biva razapeto između društvenog i osobnog. U 2. poglavlju 'Romantičko sjećanje i vrijeme' autorica govori o važnim toposima romantičke književnosti: figuri djeteta i povratku u djetinjstvo. Također, ovdje objašnjava važnu Wordsworthovu sintagmu 'vremenski lokaliteti' te trasira različite vrste romantičkog sjećanja: od afektivnog i traumatskog sjećanja do sjećanja na temelju indicija. U 3. poglavlju 'Romantičko sjećanje i prostor' autorica opise sjećanja, a u skladu sa spacijalnim zaokretom koji se dogodio krajem 20. st., proširuje na dimenziju prostora i sjećanje po navici. Ovakav pristup dimenziji sjećanja kod Wordswortha inovativan je i nedovoljno istražen, a autorica ovdje otvara jedno novo poglavlje u proučavanju Wordsworthove poezije. Posljednje poglavlje, pod nazivom 'Romantičko sjećanje i društvo' priziva povijesne trenutke u Wordsworthovom sjećanju, a među njima istaknuto mjesto zauzima Francuska revolucija i pjesnikove pješačke ture po kontinentu uoči revolucije. Novim metodološkim pristupom, tzv. novim studijima siromaštva, kojima pristupa kao svojevrsnom proširenju uvriježenih historističkih čitanja Wordswortha, autorica na domišljat i nov način objašnjava pjesnikov 'radikalizam'.
Uzevši u obzir cijelu knjigu, autorica spretno i jasno trasira različite kritičke pristupe Wordsworthovoj poeziji, od formalističkih, post-strukturalističkih, fenomenoloških, eko-kritičkih i historističkih, te želi proniknuti u problematiku romantičkog sjećanja kao vremenske i prostorne kategorije. Na taj način, autorica želi Wordsworthovu poeziju otvoriti mogućnostima čitanja u različitim teorijskim okvirima, ali i obogatiti novim teorijskim pristupima poput novijih studija siromaštva. U tom smislu ova je knjiga obol Williamu Wordsworthu kao najvećem engleskom pjesniku romantizma i propitkuje njegov položaj unutar književnog kanona. To čini na način da pokušava upozoriti na slabosti i granice njegove pjesničke veličine te njegovu uvjetovanost osobnim i društvenim okolnostima krajem osamnaestog i početkom devetnaestog stoljeća. U svom metodološki raznolikom pristupu ovom najvećem pjesniku britanskog romantizma, autorica pojmu sjećanja daje višeslojni karakter i smješta ga u žarište proučavanja književnosti zapadnog kruga.William Wordsworth (1770.-1850.) zasigurno je najveći britanski romantički pjesnik u čijim pjesmama inspiraciju opetovano nalaze drugi pjesnici, profesori i studenti, ali i ljudi koji jednostavno vole čitati poeziju. Uzimajući u obzir različite kritičke pristupe njegovoj poeziji, od formalističkih, poststrukturalističkih, fenomenoloških, ekokritičkih i historističkih, ova knjiga želi proniknuti u problematiku romantičkog sjećanja kao vremenske i prostorne kategorije te Wordsworthovu poeziju otvoriti mogućnosti čitanja u različitim teorijskim okvirima.
Knjiga se bavi sjećanjem u najvažnijim djelima Williama Wordswortha, obuhvaćajući njegovu produktivnu fazu od 1797. do 1807.g., ali i kasnije radove poput Vodiča kroz jezera (1810.) i Ekskurzije (1814.). U 1. poglavlju naslovljenom 'Romantičko sjećanje i sebstvo' autorica govori o fenomenu sjećanja u zapadnoj kulturi od antike do romantizma, te govori o baladi i autobiografiji kao osnovnim žanrovima u razdoblju romantizma kojima sjećanje biva razapeto između društvenog i osobnog. U 2. poglavlju 'Romantičko sjećanje i vrijeme' autorica govori o važnim toposima romantičke književnosti: figuri djeteta i povratku u djetinjstvo. Također, ovdje objašnjava važnu Wordsworthovu sintagmu 'vremenski lokaliteti' te trasira različite vrste romantičkog sjećanja: od afektivnog i traumatskog sjećanja do sjećanja na temelju indicija. U 3. poglavlju 'Romantičko sjećanje i prostor' autorica opise sjećanja, a u skladu sa spacijalnim zaokretom koji se dogodio krajem 20. st., proširuje na dimenziju prostora i sjećanje po navici. Ovakav pristup dimenziji sjećanja kod Wordswortha inovativan je i nedovoljno istražen, a autorica ovdje otvara jedno novo poglavlje u proučavanju Wordsworthove poezije. Posljednje poglavlje, pod nazivom 'Romantičko sjećanje i društvo' priziva povijesne trenutke u Wordsworthovom sjećanju, a među njima istaknuto mjesto zauzima Francuska revolucija i pjesnikove pješačke ture po kontinentu uoči revolucije. Novim metodološkim pristupom, tzv. novim studijima siromaštva, kojima pristupa kao svojevrsnom proširenju uvriježenih historističkih čitanja Wordswortha, autorica na domišljat i nov način objašnjava pjesnikov 'radikalizam'.
Uzevši u obzir cijelu knjigu, autorica spretno i jasno trasira različite kritičke pristupe Wordsworthovoj poeziji, od formalističkih, post-strukturalističkih, fenomenoloških, eko-kritičkih i historističkih, te želi proniknuti u problematiku romantičkog sjećanja kao vremenske i prostorne kategorije. Na taj način, autorica želi Wordsworthovu poeziju otvoriti mogućnostima čitanja u različitim teorijskim okvirima, ali i obogatiti novim teorijskim pristupima poput novijih studija siromaštva. U tom smislu ova je knjiga obol Williamu Wordsworthu kao najvećem engleskom pjesniku romantizma i propitkuje njegov položaj unutar književnog kanona. To čini na način da pokušava upozoriti na slabosti i granice njegove pjesničke veličine te njegovu uvjetovanost osobnim i društvenim okolnostima krajem osamnaestog i početkom devetnaestog stoljeća. U svom metodološki raznolikom pristupu ovom najvećem pjesniku britanskog romantizma, autorica pojmu sjećanja daje višeslojni karakter i smješta ga u žarište proučavanja književnosti zapadnog kruga
Proceedings from the 7th Scientific Conference Methodology and Archaeometry
Methodology and Archaeometry (MetArh) is an annual scientific conference organized since 2013 by the Department of Archaeology of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, and the Croatian Archaeological Society. The goal of the conference is to entice interdisciplinarity, critical thinking, new insights and approaches as well as new theoretical frameworks in contemporary archaeological science.
This, third edition of the conference Proceedings contains five scientific papers from the 7th MetArh conference which was held at the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, from 2nd – 3rd of December 2019. Papers are focused on different aspects of archaeological methodology and archaeometry, including case studies from Croatia, Slovenia and Albania.
All papers were reviewed in the peer review process in which the identity of both reviewers and authors, as well as their institutions, are respectfully concealed from both parties.
Publishing of this e-book is supported by Ministry of Science and Education of the Republic of CroatiaMethodology and Archaeometry (MetArh) is an annual scientific conference organized since 2013 by the Department of Archaeology of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, and the Croatian Archaeological Society. The goal of the conference is to entice interdisciplinarity, critical thinking, new insights and approaches as well as new theoretical frameworks in contemporary archaeological science.
This, third edition of the conference Proceedings contains five scientific papers from the 7th MetArh conference which was held at the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, from 2nd – 3rd of December 2019. Papers are focused on different aspects of archaeological methodology and archaeometry, including case studies from Croatia, Slovenia and Albania.
All papers were reviewed in the peer review process in which the identity of both reviewers and authors, as well as their institutions, are respectfully concealed from both parties.
Publishing of this e-book is supported by Ministry of Science and Education of the Republic of Croati
The (Un)usable Pasts in American Studies
The essays contained in the third volume of Working Papers in American Studies were first presented in the 4th annual American Studies workshop entitled “The (Un)usable Pasts in American Studies” held in Zagreb on May 14, 2016. The contributions have been expanded for publication in this volume.The essays contained in the third volume of Working Papers in American Studies were first presented in the 4th annual American Studies workshop entitled “The (Un)usable Pasts in American Studies” held in Zagreb on May 14, 2016. The contributions have been expanded for publication in this volume
Čovjek, ali najbolji. Tri studije o antihumanizmu i jedan postskriptum
Tri studije ove knjige nastale su u jedinstvenom nizu kao učinci razrada pojedinih motiva istraživačkog rada o problematici antihumanizma 20. stoljeća, njegovih filozofskih pretpostavki i suvremenih posljedica u različitim područjima humanističkih, društvenih i bio-tehničkih znanosti pod skupnim naslovom “posthumanizam”. Prvotno zamišljen kao prilog o posthumanizmu u suvremenoj humanistici za 4. okrugli stol Odsjeka za filozofiju od 2.-3. 11. 2018., posvećen nasljeđu 1968., rad je već u pripremi višestruko prerastao zamišljene okvire i počeo se širiti u smjeru drugih disciplinâ, osobito filologije i kulturne povijesti, što je u hodu nametnulo i obavezu daljnjeg produbljivanja argumenata i dokumentiranja. Na kraju, pojedini su motivi postali tako opsežni da su ocrtavali zasebne tematske cjeline koje sam odlučio još dosljednije razraditi i razviti u samostalne rasprave.
Unutrašnju okosnicu i ishodište cjeline predstavlja prva studija koja je sadržajno općenitijeg teorijskog karaktera i predstavlja njihovu epistemološku podlogu. Kao zaokružene tematske cjeline sve tri studije mogu se čitati u nizu ili nezavisno jedna od druge, a povezane su zajedničkim motivima, međusobnim referencama i zajedničkom bibliografijom.Tri studije ove knjige nastale su u jedinstvenom nizu kao učinci razrada pojedinih motiva istraživačkog rada o problematici antihumanizma 20. stoljeća, njegovih filozofskih pretpostavki i suvremenih posljedica u različitim područjima humanističkih, društvenih i bio-tehničkih znanosti pod skupnim naslovom “posthumanizam”. Prvotno zamišljen kao prilog o posthumanizmu u suvremenoj humanistici za 4. okrugli stol Odsjeka za filozofiju od 2.-3. 11. 2018., posvećen nasljeđu 1968., rad je već u pripremi višestruko prerastao zamišljene okvire i počeo se širiti u smjeru drugih disciplinâ, osobito filologije i kulturne povijesti, što je u hodu nametnulo i obavezu daljnjeg produbljivanja argumenata i dokumentiranja. Na kraju, pojedini su motivi postali tako opsežni da su ocrtavali zasebne tematske cjeline koje sam odlučio još dosljednije razraditi i razviti u samostalne rasprave.
Unutrašnju okosnicu i ishodište cjeline predstavlja prva studija koja je sadržajno općenitijeg teorijskog karaktera i predstavlja njihovu epistemološku podlogu. Kao zaokružene tematske cjeline sve tri studije mogu se čitati u nizu ili nezavisno jedna od druge, a povezane su zajedničkim motivima, međusobnim referencama i zajedničkom bibliografijom
Životinje u frazeološkom ruhu
Životinje u frazeološkom ruhu zbornik je većega dijela radova izloženih na međunarodnom znanstvenom skupu Animalistički frazemi u slavenskim jezicima. Skup je održan 21. i 22. ožujka 2014. godine na zagrebačkom Filozofskom fakultetu u sklopu istoimenoga istraživanja kojem je Sveučilište u Zagrebu dodijelilo potporu u studenom 2013. godine. Na skupu je sudjelovalo 49 znanstvenika: 22 iz Hrvatske te 27 iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Mađarske, Makedonije, Poljske, Slovačke i Slovenije.
Zbornik sadržava recenzirane znanstvene radove u kojima se propituje zastupljenost naziva životinja u različitim frazeološkim jedinicama slavenskih, ali i romanskih te germanskih jezika, ukazuje na njihovu pragmatičnu i kulturološku važnost te pruža uvid u suvremene frazeološke tendencije primijenjene i na odabranu skupinu frazema.
(iz Predgovora / Ivana Vidović Bolt