FF Open Press - open access books from University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences / Izdanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu u otvorenom pristupu
Not a member yet
277 research outputs found
Sort by
Materijalnost umjetničkog djela: Zbornik radova znanstvenog skupa „Dani Cvita Fiskovića“ održanog 2018. godine
No full textZbornik radova Materijalnost umjetničkog djela koji se nalazi pred vama osma je edicija znanstvenoga skupa Dani Cvita Fiskovića koji se već više od dva desetljeća održava u našoj zemlji. Zbog svima dobro poznate situacije s pandemijom Covid-19, zbornik izlazi nakon godine zakašnjenja, odnosno tri godine od istoimenoga znanstvenog skupa održanoga u Rabu. Unatoč činjenici da se ne nazire skora normalizacija života, vjerujem kako se ubuduće ovaj bijenali ritam održavanja skupova i izlaženja zbornika neće više prekidati. Nažalost, kao i kod prethodnih izdanja, u zborniku nisu sadržana sva izlaganja koja su se održala u Rabu u ranu jesen 2018. godine, nego ih je prisutno tek nešto više od polovine.
Premda se tema zbornika isprva čini iscrpljenom i uopćenom, zasigurno je jedna od rijetkih trajno aktualnih i problemski bogatih „toposa“ na koji se treba vraćati jer, kako je to lijepo istaknula Jasenka Gudelj u pozivu na skup prije tri godine: „Djela vizualnih umjetnosti i arhitekture neminovno se temelje na odnosu prema tvari, a materijalnost je najčešće i preduvjet njihova fizičkog opstanka ili pak trajanja memorije o njihovu postojanju.“ Stoga ne čudi kako je pitanje odnosa umjetnika prema sirovoj neobrađenoj tvari, postupcima njezine prerade i pretvorbe u umjetničko djelo često u središtu interesa povjesničara umjetnosti. Skup je bio zamišljen kako bi prvenstveno okupio nova istraživanja o tvari u trenutku pripreme, obrade i nastanka djela, odnosno kako bi predstavio svježe poglede o utjecajima konkretnih materijala, njihovih fizičkih svojstava i dostupnosti u određenome podneblju i na tržištu, kao i simboličkim vrijednostima koja im se pripisuju i specifičnim tehnikama obrade. Osim što novo čitanje starijih djela stalno i iznova omogućuje ponešto drugačije sagledavanje različitih stupnjeva, u pravilu povišen ili afektivan odnos prema fizičkoj supstanci umjetničke tvorbe ne samo umjetnika, nego i naručitelja i krajnjega korisnika, zanimljiv postaje i naknadni život umjetnine. Razlog je tomu što umjetnina, često izgubivši izvornu estetsku i značenjsku razinu, zahvaljujući svojim tvarnim i osjetilnim svojstvima, odnosno njima pridodanim simboličkim vrijednostima, nastavlja živjeti u nekim novim značenjskim okolnostima i s nekim novim vrijednostima. Upravo je neodvojivost materijalnoga i oblikovnoga ili značenjskoga i vrijednosnoga aspekta te njihova prostorno-vremenska uvjetovanost razlog što se u okvirima ove teme ujedno bavimo pitanjima ponovne uporabe umjetnina i pitanjima očuvanja, dokumentiranja i prezentacije umjetničkoga djela, odnosno da se osvrtom na konzervatorske i restauratorske intervencije progovori o trošenju, propadanju ili drugome, „naknadnome životu“ umjetničkoga djela.Zbornik radova Materijalnost umjetničkog djela koji se nalazi pred vama osma je edicija znanstvenoga skupa Dani Cvita Fiskovića koji se već više od dva desetljeća održava u našoj zemlji. Zbog svima dobro poznate situacije s pandemijom Covid-19, zbornik izlazi nakon godine zakašnjenja, odnosno tri godine od istoimenoga znanstvenog skupa održanoga u Rabu. Unatoč činjenici da se ne nazire skora normalizacija života, vjerujem kako se ubuduće ovaj bijenali ritam održavanja skupova i izlaženja zbornika neće više prekidati. Nažalost, kao i kod prethodnih izdanja, u zborniku nisu sadržana sva izlaganja koja su se održala u Rabu u ranu jesen 2018. godine, nego ih je prisutno tek nešto više od polovine.
Premda se tema zbornika isprva čini iscrpljenom i uopćenom, zasigurno je jedna od rijetkih trajno aktualnih i problemski bogatih „toposa“ na koji se treba vraćati jer, kako je to lijepo istaknula Jasenka Gudelj u pozivu na skup prije tri godine: „Djela vizualnih umjetnosti i arhitekture neminovno se temelje na odnosu prema tvari, a materijalnost je najčešće i preduvjet njihova fizičkog opstanka ili pak trajanja memorije o njihovu postojanju.“ Stoga ne čudi kako je pitanje odnosa umjetnika prema sirovoj neobrađenoj tvari, postupcima njezine prerade i pretvorbe u umjetničko djelo često u središtu interesa povjesničara umjetnosti. Skup je bio zamišljen kako bi prvenstveno okupio nova istraživanja o tvari u trenutku pripreme, obrade i nastanka djela, odnosno kako bi predstavio svježe poglede o utjecajima konkretnih materijala, njihovih fizičkih svojstava i dostupnosti u određenome podneblju i na tržištu, kao i simboličkim vrijednostima koja im se pripisuju i specifičnim tehnikama obrade. Osim što novo čitanje starijih djela stalno i iznova omogućuje ponešto drugačije sagledavanje različitih stupnjeva, u pravilu povišen ili afektivan odnos prema fizičkoj supstanci umjetničke tvorbe ne samo umjetnika, nego i naručitelja i krajnjega korisnika, zanimljiv postaje i naknadni život umjetnine. Razlog je tomu što umjetnina, često izgubivši izvornu estetsku i značenjsku razinu, zahvaljujući svojim tvarnim i osjetilnim svojstvima, odnosno njima pridodanim simboličkim vrijednostima, nastavlja živjeti u nekim novim značenjskim okolnostima i s nekim novim vrijednostima. Upravo je neodvojivost materijalnoga i oblikovnoga ili značenjskoga i vrijednosnoga aspekta te njihova prostorno-vremenska uvjetovanost razlog što se u okvirima ove teme ujedno bavimo pitanjima ponovne uporabe umjetnina i pitanjima očuvanja, dokumentiranja i prezentacije umjetničkoga djela, odnosno da se osvrtom na konzervatorske i restauratorske intervencije progovori o trošenju, propadanju ili drugome, „naknadnome životu“ umjetničkoga djela
Čitanka za Grčku morfologiju 1
Get PDFOvaj izbor komentiranih tekstova namijenjen je upoznavanju studenata prve godine studija grčkog jezika i književnosti s autentičnom starogrčkom prozom, i dio je literature obaveznog kolegija Grčka morfologija 1. Izbor uključuje autore poput Herodota i Ezopa, Platona, Ksenofonta i Tukidida, Aristotela, Lizije, Izokrata i Demostena, pa sve do Polibija, Marka Aurelija, Filostrata, Ahileja Tacija i Plotina; zastupljeni su historiografija i filozofska proza, govorništvo, pripovijesti, basne
Psihoanaliza i njezine sudbine: Radovi šestog Okruglog stola Odsjeka za filozofiju
Get PDFUzimajući za povod obljetnice dvaju najpoznatijih Freudovih djela, u napetosti između znanstveno-teorijskog optimizma Tumačenja snova i kulturno-povijesnog pesimizma Nelagode u kulturi, željeli bismo iznova ispitati istraživačke potencijale i/ili granice Freudova djela u njegovim različitim aspektima i primjenama na kritičko promišljanje suvremenih fenomena 21. stoljeća. Iako su ta Freudova djela već davno prerasla okvire i doseg pojedinačnih teorema psihoanalize i postala ishodištem kako mnogih znanstvenih doprinosa tokom 20. stoljeća tako i društvenih i kulturnih formi života, poput terapijskih praksâ i primjenâ psihoanalize u akademskim studijima, polazimo od pretpostavke da ta djela i dalje predstavljaju neiscrpljeno teorijsko uporište i metodološki pokretač bazičnih istraživanja od metapsiholoških i analitičko-praktičkih preko filozofskih i znanstveno-teorijskih do njihovih različitih interdisciplinarnih primjenâ na društvene fenomene, uključujući i preoblikovanja psihoanalitičkih teorema u bliskim izvanznanstvenim područjima psihoterapije te prikazivačkih i izvedbenih umjetnosti. (Iz Uvodne riječi.)Uzimajući za povod obljetnice dvaju najpoznatijih Freudovih djela, u napetosti između znanstveno-teorijskog optimizma Tumačenja snova i kulturno-povijesnog pesimizma Nelagode u kulturi, željeli bismo iznova ispitati istraživačke potencijale i/ili granice Freudova djela u njegovim različitim aspektima i primjenama na kritičko promišljanje suvremenih fenomena 21. stoljeća. Iako su ta Freudova djela već davno prerasla okvire i doseg pojedinačnih teorema psihoanalize i postala ishodištem kako mnogih znanstvenih doprinosa tokom 20. stoljeća tako i društvenih i kulturnih formi života, poput terapijskih praksâ i primjenâ psihoanalize u akademskim studijima, polazimo od pretpostavke da ta djela i dalje predstavljaju neiscrpljeno teorijsko uporište i metodološki pokretač bazičnih istraživanja od metapsiholoških i analitičko-praktičkih preko filozofskih i znanstveno-teorijskih do njihovih različitih interdisciplinarnih primjenâ na društvene fenomene, uključujući i preoblikovanja psihoanalitičkih teorema u bliskim izvanznanstvenim područjima psihoterapije te prikazivačkih i izvedbenih umjetnosti. (Iz Uvodne riječi.
Libar od intrade, prošnje, magazina i fiti mostira sv. Frančiska prid Rabom (1753. – 1820.)
Get PDFThe book Libar od intrade, prošnje, magazina i fiti mostira sv. Frančiska prid Rabom (1753. – 1820.) is the result of curation and publication of original archival materials held in the Archives of the Zadar Archdiocese (Collection of Glagolitic Codices of the Zadar Archdiocese, HR-AZDN-88). It is the third book of historical sources being published in the series Monumenta glagolitica Tertii ordinis regularis sancti Francisci in Croatia / Glagoljski spomenici Trećega samostanskog reda sv. Franje u Hrvatskoj [Glagolitic Monuments of the Third Order Franciscans in Croatia].
The manuscript book of the Third Order Franciscan Monastery of St. Francis near Rab, today at Komrčar opposite Rab’s old town core, was almost entirely written in the Glagolitic cursive script used by the Third Order Glagolitic Franciscans.
It was held in the bequest of Rev. Ivan Gurato (1804-1874). This Zadar priest withdrew to Rab in 1843 after the appointment of a new archbishop. There, besides his priestly duties, he dedicated himself to gathering and transcribing various historical documents and manuscripts. These gathered manuscripts included the Glagolitic manuscript of the Third Order Franciscans on the island of Rab. Gurato bequeathed his books and manuscripts to the Cathedral Chapter of St. Anastasia in Zadar. This is how the Glagolitic manuscript in question came to Zadar. The manuscript was discovered by Rev. Zdenko Dundović, Ph.D., while conducting research into manuscripts held in the Archives of the Cathedral Chapter of St. Anastasia in Zadar in 2017. Publication of the newly-discovered manuscript was encouraged by the deceased Msgr. Pavao Kero, Ph.D. (1940-2018). This book is dedicated to that esteemed researcher and promoter of the Glagolitic heritage.
The manuscript “Book of Yields, Alms, Storehouse and Leases” of the Third Order Monastery of St. Francis near the town of Rab contains records of the monastery’s revenues, expenses, alms and operations. It is the most important text produced by this monastery. It is a unique testimony to Glagoliticism on the island of Rab. It is a repository of data for the history of economic and social relations in Kvarner and Dalmatia.Knjiga Libar od intrade, prošnje, magazina i fiti mostira sv. Frančiska prid Rabom (1753. – 1820.) predstavlja obradu i objavu izvornoga arhivskog gradiva koje se u Zbirci glagoljskih kodeksa Zadarske nadbiskupije pod signaturom 88 čuva u Arhivu Zadarske nadbiskupije u Zadru. Treća je to knjiga serije povijesnih izvora koji se objavljuju u nizu Monumenta glagolitica Tertii ordinis regularis sancti Francisci in Croatia / Glagoljski spomenici Trećega samostanskog reda sv. Franje u Hrvatskoj.
Taj je glagoljski kodeks pripadao franjevcima trećoredcima glagoljašima s otoka Raba i njihovu samostanu sv. Frane na Komrčaru izvan zidina grada Raba, a ispisan je gotovo u cijelosti kurzivnom glagoljicom kakvom su pisali franjevci trećoredci glagoljaši.
Nalazio se u ostavštini don Ivana Gurata (1804. – 1874.). Taj se zadarski svećenik sa stalnom adresom od 1843. u Rabu bavio prikupljanjem i prepisivanjem različitih povijesnih dokumenta, kodeksa i tiskanih knjiga, a svoju je ostavštinu oporučno ostavio Stolnomu kaptolu sv. Stošije u Zadru. Tako je rapski glagoljski kodeks dospio u Zadar. Javnosti je bio nepoznat sve do 2017., kada ga je u Arhivu Zadarske nadbiskupije otkrio dr. sc. don Zdenko Dundović. Objavu pronađenoga rukopisa potaknuo je blagopokojni dr. sc. mons. Pavao Kero (1940. – 2018.), pa je tomu zaslužnomu istraživaču i promicatelju glagoljaške baštine i posvećena ova knjiga.
Rukopis Libar od intrade, prošnje, magazina i fiti franjevačkoga trećoredskog samostana sv. Franje na Komrčaru kraj Raba sadrži evidenciju samostanskih prihoda, rashoda, prošnje i poslovanja. Najvažnija je knjiga toga samostana. Jedinstveno je svjedočanstvo o glagoljici na Rabu. Repozitorij je podataka za povijest gospodarskih i društvenih odnosa na Kvarneru i Dalmaciji
Čovjek, ali najbolji. Tri studije o antihumanizmu i jedan postskriptum
Get PDFTri studije ove knjige nastale su u jedinstvenom nizu kao učinci razrada pojedinih motiva istraživačkog rada o problematici antihumanizma 20. stoljeća, njegovih filozofskih pretpostavki i suvremenih posljedica u različitim područjima humanističkih, društvenih i bio-tehničkih znanosti pod skupnim naslovom “posthumanizam”. Prvotno zamišljen kao prilog o posthumanizmu u suvremenoj humanistici za 4. okrugli stol Odsjeka za filozofiju od 2.-3. 11. 2018., posvećen nasljeđu 1968., rad je već u pripremi višestruko prerastao zamišljene okvire i počeo se širiti u smjeru drugih disciplinâ, osobito filologije i kulturne povijesti, što je u hodu nametnulo i obavezu daljnjeg produbljivanja argumenata i dokumentiranja. Na kraju, pojedini su motivi postali tako opsežni da su ocrtavali zasebne tematske cjeline koje sam odlučio još dosljednije razraditi i razviti u samostalne rasprave.
Unutrašnju okosnicu i ishodište cjeline predstavlja prva studija koja je sadržajno općenitijeg teorijskog karaktera i predstavlja njihovu epistemološku podlogu. Kao zaokružene tematske cjeline sve tri studije mogu se čitati u nizu ili nezavisno jedna od druge, a povezane su zajedničkim motivima, međusobnim referencama i zajedničkom bibliografijom.Tri studije ove knjige nastale su u jedinstvenom nizu kao učinci razrada pojedinih motiva istraživačkog rada o problematici antihumanizma 20. stoljeća, njegovih filozofskih pretpostavki i suvremenih posljedica u različitim područjima humanističkih, društvenih i bio-tehničkih znanosti pod skupnim naslovom “posthumanizam”. Prvotno zamišljen kao prilog o posthumanizmu u suvremenoj humanistici za 4. okrugli stol Odsjeka za filozofiju od 2.-3. 11. 2018., posvećen nasljeđu 1968., rad je već u pripremi višestruko prerastao zamišljene okvire i počeo se širiti u smjeru drugih disciplinâ, osobito filologije i kulturne povijesti, što je u hodu nametnulo i obavezu daljnjeg produbljivanja argumenata i dokumentiranja. Na kraju, pojedini su motivi postali tako opsežni da su ocrtavali zasebne tematske cjeline koje sam odlučio još dosljednije razraditi i razviti u samostalne rasprave.
Unutrašnju okosnicu i ishodište cjeline predstavlja prva studija koja je sadržajno općenitijeg teorijskog karaktera i predstavlja njihovu epistemološku podlogu. Kao zaokružene tematske cjeline sve tri studije mogu se čitati u nizu ili nezavisno jedna od druge, a povezane su zajedničkim motivima, međusobnim referencama i zajedničkom bibliografijom
(Računalna) pragmatika: temeljni pojmovi i korpusnopragmatičke analize
Get PDF(Računalna) pragmatika: temeljni pojmovi i korpusnopragmatičke analize studija je posvećena prikazu lingvističke pragmatike, s posebnim osvrtom na njezine dvije grane – računalnu i korpusnu pragmatiku, čija je primjena prikazana na primjerima korpusnopragmatičkih analiza gramatičko-pragmatičkih pojavnosti u hrvatskom i srpskom jeziku.
Knjiga je organizirana u dva dijela. Prvi, teorijski dio uključuje opći prikaz lingvističke pragmatike, njezinih područja bavljenja te istraživačkih ciljeva (Cjelina 1), pregled povijesnog razvoja pragmatike (Cjelina 2) te pregled metoda prikupljanja i obrade jezične građe koje se primjenjuju u pragmatičkim istraživanjima (Cjelina 3). Posebna pažnja posvećena je prikazu računalne pragmatike i njezina odnosa s područjem obrade prirodnog jezika te predstavljanju korpusnopragmatičkog pristupa jeziku u upotrebi (Cjelina 4). Drugi dio knjige posvećen je odnosu gramatike i (korpusne) pragmatike. U njemu su (p)opisane gramatičke kategorije u hrvatskom i srpskom jeziku koje su izravno povezane s kontekstom jezične upotrebe (gramatičko-pragmatičke kategorije) (Cjelina 5) te su predstavljeni primjeri (kontrastivnih) korpusnopragmatičkih analiza gramatičko-pragmatičkih i drugih pragmatičkih pojavnosti u hrvatskom i srpskom jeziku (Cjeline 6–8). Posljednja cjelina knjige posvećena je prikazu izrade specijaliziranog korpusa govornih činova s pragmatičkom anotacijom (Cjelina 9).(Računalna) pragmatika: temeljni pojmovi i korpusnopragmatičke analize studija je posvećena prikazu lingvističke pragmatike, s posebnim osvrtom na njezine dvije grane – računalnu i korpusnu pragmatiku, čija je primjena prikazana na primjerima korpusnopragmatičkih analiza gramatičko-pragmatičkih pojavnosti u hrvatskom i srpskom jeziku.
Knjiga je organizirana u dva dijela. Prvi, teorijski dio uključuje opći prikaz lingvističke pragmatike, njezinih područja bavljenja te istraživačkih ciljeva (Cjelina 1), pregled povijesnog razvoja pragmatike (Cjelina 2) te pregled metoda prikupljanja i obrade jezične građe koje se primjenjuju u pragmatičkim istraživanjima (Cjelina 3). Posebna pažnja posvećena je prikazu računalne pragmatike i njezina odnosa s područjem obrade prirodnog jezika te predstavljanju korpusnopragmatičkog pristupa jeziku u upotrebi (Cjelina 4). Drugi dio knjige posvećen je odnosu gramatike i (korpusne) pragmatike. U njemu su (p)opisane gramatičke kategorije u hrvatskom i srpskom jeziku koje su izravno povezane s kontekstom jezične upotrebe (gramatičko-pragmatičke kategorije) (Cjelina 5) te su predstavljeni primjeri (kontrastivnih) korpusnopragmatičkih analiza gramatičko-pragmatičkih i drugih pragmatičkih pojavnosti u hrvatskom i srpskom jeziku (Cjeline 6–8). Posljednja cjelina knjige posvećena je prikazu izrade specijaliziranog korpusa govornih činova s pragmatičkom anotacijom (Cjelina 9)
Materijalnost umjetničkog djela: Zbornik radova znanstvenog skupa „Dani Cvita Fiskovića“ održanog 2018. godine
No full textZbornik radova Materijalnost umjetničkog djela koji se nalazi pred vama osma je edicija znanstvenoga skupa Dani Cvita Fiskovića koji se već više od dva desetljeća održava u našoj zemlji. Zbog svima dobro poznate situacije s pandemijom Covid-19, zbornik izlazi nakon godine zakašnjenja, odnosno tri godine od istoimenoga znanstvenog skupa održanoga u Rabu. Unatoč činjenici da se ne nazire skora normalizacija života, vjerujem kako se ubuduće ovaj bijenali ritam održavanja skupova i izlaženja zbornika neće više prekidati. Nažalost, kao i kod prethodnih izdanja, u zborniku nisu sadržana sva izlaganja koja su se održala u Rabu u ranu jesen 2018. godine, nego ih je prisutno tek nešto više od polovine.
Premda se tema zbornika isprva čini iscrpljenom i uopćenom, zasigurno je jedna od rijetkih trajno aktualnih i problemski bogatih „toposa“ na koji se treba vraćati jer, kako je to lijepo istaknula Jasenka Gudelj u pozivu na skup prije tri godine: „Djela vizualnih umjetnosti i arhitekture neminovno se temelje na odnosu prema tvari, a materijalnost je najčešće i preduvjet njihova fizičkog opstanka ili pak trajanja memorije o njihovu postojanju.“ Stoga ne čudi kako je pitanje odnosa umjetnika prema sirovoj neobrađenoj tvari, postupcima njezine prerade i pretvorbe u umjetničko djelo često u središtu interesa povjesničara umjetnosti. Skup je bio zamišljen kako bi prvenstveno okupio nova istraživanja o tvari u trenutku pripreme, obrade i nastanka djela, odnosno kako bi predstavio svježe poglede o utjecajima konkretnih materijala, njihovih fizičkih svojstava i dostupnosti u određenome podneblju i na tržištu, kao i simboličkim vrijednostima koja im se pripisuju i specifičnim tehnikama obrade. Osim što novo čitanje starijih djela stalno i iznova omogućuje ponešto drugačije sagledavanje različitih stupnjeva, u pravilu povišen ili afektivan odnos prema fizičkoj supstanci umjetničke tvorbe ne samo umjetnika, nego i naručitelja i krajnjega korisnika, zanimljiv postaje i naknadni život umjetnine. Razlog je tomu što umjetnina, često izgubivši izvornu estetsku i značenjsku razinu, zahvaljujući svojim tvarnim i osjetilnim svojstvima, odnosno njima pridodanim simboličkim vrijednostima, nastavlja živjeti u nekim novim značenjskim okolnostima i s nekim novim vrijednostima. Upravo je neodvojivost materijalnoga i oblikovnoga ili značenjskoga i vrijednosnoga aspekta te njihova prostorno-vremenska uvjetovanost razlog što se u okvirima ove teme ujedno bavimo pitanjima ponovne uporabe umjetnina i pitanjima očuvanja, dokumentiranja i prezentacije umjetničkoga djela, odnosno da se osvrtom na konzervatorske i restauratorske intervencije progovori o trošenju, propadanju ili drugome, „naknadnome životu“ umjetničkoga djela.Zbornik radova Materijalnost umjetničkog djela koji se nalazi pred vama osma je edicija znanstvenoga skupa Dani Cvita Fiskovića koji se već više od dva desetljeća održava u našoj zemlji. Zbog svima dobro poznate situacije s pandemijom Covid-19, zbornik izlazi nakon godine zakašnjenja, odnosno tri godine od istoimenoga znanstvenog skupa održanoga u Rabu. Unatoč činjenici da se ne nazire skora normalizacija života, vjerujem kako se ubuduće ovaj bijenali ritam održavanja skupova i izlaženja zbornika neće više prekidati. Nažalost, kao i kod prethodnih izdanja, u zborniku nisu sadržana sva izlaganja koja su se održala u Rabu u ranu jesen 2018. godine, nego ih je prisutno tek nešto više od polovine.
Premda se tema zbornika isprva čini iscrpljenom i uopćenom, zasigurno je jedna od rijetkih trajno aktualnih i problemski bogatih „toposa“ na koji se treba vraćati jer, kako je to lijepo istaknula Jasenka Gudelj u pozivu na skup prije tri godine: „Djela vizualnih umjetnosti i arhitekture neminovno se temelje na odnosu prema tvari, a materijalnost je najčešće i preduvjet njihova fizičkog opstanka ili pak trajanja memorije o njihovu postojanju.“ Stoga ne čudi kako je pitanje odnosa umjetnika prema sirovoj neobrađenoj tvari, postupcima njezine prerade i pretvorbe u umjetničko djelo često u središtu interesa povjesničara umjetnosti. Skup je bio zamišljen kako bi prvenstveno okupio nova istraživanja o tvari u trenutku pripreme, obrade i nastanka djela, odnosno kako bi predstavio svježe poglede o utjecajima konkretnih materijala, njihovih fizičkih svojstava i dostupnosti u određenome podneblju i na tržištu, kao i simboličkim vrijednostima koja im se pripisuju i specifičnim tehnikama obrade. Osim što novo čitanje starijih djela stalno i iznova omogućuje ponešto drugačije sagledavanje različitih stupnjeva, u pravilu povišen ili afektivan odnos prema fizičkoj supstanci umjetničke tvorbe ne samo umjetnika, nego i naručitelja i krajnjega korisnika, zanimljiv postaje i naknadni život umjetnine. Razlog je tomu što umjetnina, često izgubivši izvornu estetsku i značenjsku razinu, zahvaljujući svojim tvarnim i osjetilnim svojstvima, odnosno njima pridodanim simboličkim vrijednostima, nastavlja živjeti u nekim novim značenjskim okolnostima i s nekim novim vrijednostima. Upravo je neodvojivost materijalnoga i oblikovnoga ili značenjskoga i vrijednosnoga aspekta te njihova prostorno-vremenska uvjetovanost razlog što se u okvirima ove teme ujedno bavimo pitanjima ponovne uporabe umjetnina i pitanjima očuvanja, dokumentiranja i prezentacije umjetničkoga djela, odnosno da se osvrtom na konzervatorske i restauratorske intervencije progovori o trošenju, propadanju ili drugome, „naknadnome životu“ umjetničkoga djela
Quarter of a Century after the Fall of the Berlin Wall. Perspectives and Directions in Croatian and Regional American Studies
Get PDFThe essays collected here grew out of the presentations in the third annual American Studies Workshop held in Zagreb on October 3, 2015, entitled “Quarter of a Century after the Fall of the Berlin Wall: Perspectives and Directions in Croatian and Regional American Studies.” Therefore, all but the last text in this collection engage with the complex and wide problematic of postsocialism by taking into account its American(ist) aspects. The last text is an exception: starting from this volume, we will also offer a slot in WPAS for the pre-doctoral work of our younger colleagues. We would like to express our gratitude to the contributors who joined in the debate, as well as to all the participants in the event. The essays collected here grew out of the presentations in the third annual American Studies Workshop held in Zagreb on October 3, 2015, entitled “Quarter of a Century after the Fall of the Berlin Wall: Perspectives and Directions in Croatian and Regional American Studies.” Therefore, all but the last text in this collection engage with the complex and wide problematic of postsocialism by taking into account its American(ist) aspects. The last text is an exception: starting from this volume, we will also offer a slot in WPAS for the pre-doctoral work of our younger colleagues. We would like to express our gratitude to the contributors who joined in the debate, as well as to all the participants in the event. Editors,Sven CvekJelena Šesni
Diskursi znanja: Istraživanja iz historijske epistemologije spoznaje, jezika i medija
No full textSabrani radovi nastali su u prvotnim verzijama u razdoblju 1993.–2013., u žanrovskom rasponu od studijâ, ogledâ, preglednih članaka i kritikâ, no svojim motivima, temama i literarnim referencama čine koherentnu, premda za daljnje dopune još otvorenu cjelinu. Bez obzira na žanrovsku različitost gotovo svi radovi donose prikaz dijela aktualnih istraživanja ili diskusije pojedinoga tematskog polja te pokušaj vlastitoga teorijskog doprinosa specifičnim pitanjima.U svim ovdje okupljenim prilozima iskušava se jedinstvena teza o „ideološkom ratu” u humanistici kao pretpostavljenom glavnom uzročniku aktualne „krize humanistike”, bilo da se ona smatra „objektivno skrivljenom” ekonomsko-političkim uvjetima suvremenosti, bilo „samoskrivljenom” svojim vlastitim permanentnim diskursom krize. Na toj se pozadini vidi, nadam se, da je svaki pojedinačni prilog — usprkos tematskoj posebnosti i različitim kontekstima nastanka i reaktualizacije — ujedno i pokušaj „homeopatskog samoliječenja” jedne od humanističkih disciplina u krizi, poput filozofije, metodom „još metode”, tj. rigoroznije, detaljnije, skeptičnije.Sabrani radovi nastali su u prvotnim verzijama u razdoblju 1993.–2013., u žanrovskom rasponu od studijâ, ogledâ, preglednih članaka i kritikâ, no svojim motivima, temama i literarnim referencama čine koherentnu, premda za daljnje dopune još otvorenu cjelinu. Bez obzira na žanrovsku različitost gotovo svi radovi donose prikaz dijela aktualnih istraživanja ili diskusije pojedinoga tematskog polja te pokušaj vlastitoga teorijskog doprinosa specifičnim pitanjima.U svim ovdje okupljenim prilozima iskušava se jedinstvena teza o „ideološkom ratu” u humanistici kao pretpostavljenom glavnom uzročniku aktualne „krize humanistike”, bilo da se ona smatra „objektivno skrivljenom” ekonomsko-političkim uvjetima suvremenosti, bilo „samoskrivljenom” svojim vlastitim permanentnim diskursom krize. Na toj se pozadini vidi, nadam se, da je svaki pojedinačni prilog — usprkos tematskoj posebnosti i različitim kontekstima nastanka i reaktualizacije — ujedno i pokušaj „homeopatskog samoliječenja” jedne od humanističkih disciplina u krizi, poput filozofije, metodom „još metode”, tj. rigoroznije, detaljnije, skeptičnije
Kula Jankovića: spomenik kulture - pokretač održivog razvoja Ravnih kotara: baština, interkulturalizam i revitalizacija: zbornik radova
No full textTekstovi koje objelodanjujemo u ovom zborniku izvorno su nastali kao produkti sudjelovanja njihovih autora u različitim aktivnostima projekta Kula Jankovića: spomenik kulture, pokretač održivog razvoja Ravnih kotara (Jankovic Castle: historic site, generating sustainable development of the Ravni Kotari region). Riječ je o projektu koji je na temelju aplikacije Sveučilišta u Zagrebu odobrila Europska komisija iz sredstava svojega programa „Preparatory actions for preserving and restoring cultural heritage in conflict areas in the Western Balkans for the year 2010“. Projekt je postao moguć nakon višegodišnjih uspješno realiziranih inicijativa u vezi s obnovom i revitalizacijom Kule Stojana Jankovića u Islamu Grčkom u suradnji s njezinim vlasnicima, potomcima književnika Vladana Desnice, od 2005. do 2011. godine. Ove su inicijative redovito poticale s Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti itd.), a napose u vezi s Desničnim susretima. Programom društveno-humanističkih i kulturoloških istraživanja, posvećenih književniku Vladanu Desnici, baštiniku Kule...
U završnoj fazi rada na Projektu, u svibnju i početkom lipnja 2014. godine, na području Ravnih kotara održane su tri aktivnosti/radionice koje su rezultirale i objavom ovoga zbornika, a koje su tematizirale pitanja tradicijske kulture, njezine revitalizacije i korištenja u suvremenosti, turističkih i kulturnih resursa i potencijala ovog područja, izazova suprotstavljenih predodžbi o kulturnoj baštini i sl.
(Iz Predgovora)Tekstovi koje objelodanjujemo u ovom zborniku izvorno su nastali kao produkti sudjelovanja njihovih autora u različitim aktivnostima projekta Kula Jankovića: spomenik kulture, pokretač održivog razvoja Ravnih kotara (Jankovic Castle: historic site, generating sustainable development of the Ravni Kotari region). Riječ je o projektu koji je na temelju aplikacije Sveučilišta u Zagrebu odobrila Europska komisija iz sredstava svojega programa „Preparatory actions for preserving and restoring cultural heritage in conflict areas in the Western Balkans for the year 2010“. Projekt je postao moguć nakon višegodišnjih uspješno realiziranih inicijativa u vezi s obnovom i revitalizacijom Kule Stojana Jankovića u Islamu Grčkom u suradnji s njezinim vlasnicima, potomcima književnika Vladana Desnice, od 2005. do 2011. godine. Ove su inicijative redovito poticale s Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti itd.), a napose u vezi s Desničnim susretima. Programom društveno-humanističkih i kulturoloških istraživanja, posvećenih književniku Vladanu Desnici, baštiniku Kule...
U završnoj fazi rada na Projektu, u svibnju i početkom lipnja 2014. godine, na području Ravnih kotara održane su tri aktivnosti/radionice koje su rezultirale i objavom ovoga zbornika, a koje su tematizirale pitanja tradicijske kulture, njezine revitalizacije i korištenja u suvremenosti, turističkih i kulturnih resursa i potencijala ovog područja, izazova suprotstavljenih predodžbi o kulturnoj baštini i sl.
(Iz Predgovora