105 research outputs found
Datafication and Regulation: Today’s Controversies in Publicness and Public Opinion Research. Interview with Professor Slavko Splichal
No full textSlavko Splichal was interviewed by Gabriella Szabó on the 14th October 2023
Slavko Splichal, Janet Wasko (eds.): Communication and Democracy. Ablex Publishing: Norwood, New Nersey, 1993
No full textSlavko Splichal in Janet Wasko: Communication and Democrac
Masovni mediji između javnosti i javne sfere Mass Media Between the Public and the Public Sphere
No full textJavna sfera kao specifična sfera, domena, imaginarni prostor komunikacijski posredovanog društvenog života ili kao diskurzivno izgrađen društveni prostor između države i civilnog (isprva buržujskog) društva, predstavlja infrastrukturu za društvenu integraciju kroz javni diskurs. Uzima se za gotovo da nema određenih društvenih normi (npr. privatnost, vlasništvo) ili regulatornih pravila (npr. formalno članstvo) koje bi građanima ograničile pristup javnoj sferi, i da nema određenog znanja ili kompetencije potrebne da im omogući da u njemu sudjeluju. Javna bi sfera mogla biti ili (1) sfera javnoga, npr. komunikacijske sfere stvorene i održavane od strane medija, koje uključuju odnose moći i prevlasti (“javna sfera”), ili (2) sfera publike/a sastavljenih od slobodnih i jednakih građana koji sudjeluju u javnoj raspravi. U oba slučaja princip javnoga predstavlja samu srž ideje javne sfere. U empirijskom smislu, javna se sfera često smatra nekom vrstom “kompromisa” ovih dvaju “idealnih tipova”. Ideja javne sfere uvelike se referira na ulogu medija i javnog mnijenja u modernim reprezentativnim demokracijama; normativna konceptualizacija medija dolazi u prvi plan u ideji javnog medijskog servisa
Vrijednovanje subjekata u međunarodnim odnosima: Vrijednosna analiza vanjskopolitičkih vijesti u "Delu"
No full textThe (re)production of publicness and privateness in the liquid modern society
No full textInternetization probably represents the greatest transformation in communication technology since the invention of the alphabet and writing. For the fi rst time in history, the mutual determinacy of publicness and privateness has been materialized within a single technological platform. The unprecedented growth of public, private and hybrid modes of communication on the web and in social media indicates that the internet use can signifi cantly infl uence the future of publicness, privateness, and political processes at large. The article discusses new modes of relationship developed in the integrated public-private communication networks (IPPCN), such as privacity and publicy, and new avenues for the formation of the IPPCN-based publics
Reproducing Political Capitalism in the Media of East-Central Europe
No full textAutor analizira promjene u medijima Srednje i Istočne Europe u desetljeću nakon
raspada socijalističkog sustava. Uočava nekoliko strukturnih tendencija u tim zemljama
koje su, u različitoj mjeri, prisutne u cijeloj regiji i odražavaju imitativnu narav novih
sustava. Po autorovu mišljenju, imitativna priroda novih sustava u nastajanju predstavlja
gotovo nesavladivu prepreku u razvoju demokratičnijih sustava u toj regiji. Te
imitativne tendencije mogu se svrstati u dvije veće skupine: (1) one koje imitiraju
vanjsko okruženje, prvenstveno Zapadnu Europu i Sjedinjene Američke države, a
obuhvaćaju talijanizaciju, denacionalizaciju i privatizaciju, komercijalizaciju, te interi
transnacionalizaciju; (2) one koje “imitiraju prošlost”, to jest, bivši sustav državnog
socijalizma, a zagovaraju renacionalizaciju i nacionalistički i vjerski ekskluzivizam.
Pored dominacije jednostranog oponašanja, najveću prepreku napretku u
demokratizaciji medija predstavlja ogroman porast broja sudskih tužba protiv novinara
i medijskih kuća zbog klevete. Nerijetko se proglašavaju krivim zbog klevete i uvrede
časti i osuđuju na visoke globe ili čak na zatvorske kazne. Tako je u zemljama Srednje
i Istočne Europe uspostavljena jedna vrsta “političkog kapitalizma” i stvoren sustav
“paternalističkog komercijalizma” u medijima, u kojem se država (vlada) često javlja
kao moćan politički i ekonomski akter.The article examines a decade of changes in the media after the collapse of the socialist
system in East-Central Europe. Several structural tendencies in the ECE countries
may be identified which are, in different degrees, spread throughout the region
and reflect the imitative nature of the new systems. It is argued that the imitative nature
of the newly emerging systems is an almost unmanageable obstacle to the development
of more democratic systems in the region. The imitative tendencies are clustered
in two broader groups: (1) those imitating external environment, primarily
Western Europe and the USA, which comprise Italianization; denationalization and
privatization; commercialization, and inter- or transnationalization; and (2) those
“imitating the past”, i.e. the former system of state socialism: renationalization, and
nationalistic and religious exclusivism. In addition to the domination of unilateral
imitation, the greatest impediment to the progress in media democratization represents
an immense increase in lawsuits against journalists and the media, in which journalists
are often found guilty of libel and offence and severely fined or even imprisoned.
Consequently, the developments in the ECE countries led to the establishment of a
kind of “political capitalism” and created a system of “paternalist commercialism” in
the media, with the state (government) often acting both as a powerful political and
economic actor
The Rationality of Discourse vs. Discursive Surveillance Controversies between Two Conceptualizations of Public Opinion in Theory and in Empirical Research
No full textU telefonskoj anketi 435 odraslih osoba u cijeloj zemlji ispitan je utjecaj alternativnih
skupova prediktivnih varijabli o spremnosti pojedinaca da se javno
očituju i njihovu stvarnom ponašanju u javnosti. Nacrt empirijske studije proizlazi
iz teorijske rasprave o tome može li model “javnog mišljenja kao društvene
kontrole”, poput spirale šutnje, doista nadoknaditi konceptualne i eksplanatorne
“nedostatke racionalnog javnog mišljenja”, u kojoj je izloženo nekoliko
argumenata protiv pojednostavljenog modela javnoga mišljenja kao
nadzora. Kao rezultat, za mjerenje važnosti različitih izvora varijance u zavisnim
varijablama, upotrijebljen je niz prediktivnih varijabli. Istraživanje otkriva
značajne razlike između hipotetične spremnosti ispitanika da govore i
stvarnog javnog izražavanja njihovih mišljenja u smislu prediktivnih varijabli
te između alternativnih objašnjenja obiju zavisnih varijabli. U cjelini, rezultati
ankete potvrđuju teorijske argumente protiv isključenja “racionalne” komponente
iz (empirijskih) istraživanja javnoga mišljenja.A nationwide telephone survey of 435 adult Slovenes examined the impact
of alternative sets of predicting variables on individuals’ willingness to speak
in public and their actual public conduct. The design of empirical study
proceeds from a theoretical discussion of whether the model of “public opinion
as social control,” such as the spiral of silence, may indeed compensate for the
conceptual and explanatory “deficiencies of rational public opinion,” in which
several arguments against a simplistic surveillance model of public opinion are
presented. As a result, a set of seven predicting variables was used to measure
the importance of different sources of variation in the dependent variables. The
study reveals significant differences between the respondents’ hypothetical
willingness to speak and the actual public expression of their own opinions in
terms of predicting variables, and between alternative explanations of both dependent
variables. On the whole, the survey results support the theoretical
arguments against the exclusion of the “rational” component from (empirical)
public opinion studies
- …
