314 research outputs found
Kriminologija maloljetničke delinkvencije: teorijski i metodički pristup, tijek školovanja, pojavni oblici poremećaja u ponašanju i osobnosti
No full textU radu se prikazuju rezultati kriminološkog istraživanja provedenog na uzorku 5.150 maloljetnih delinkvenata sankcioniranih u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 2002. godine, u odnosu na tijek školovanja i poremećaje u ponašanju ispitanika. Istraživanje je potvrdilo da su poremećaji tijeka školovanja u multikauzalnom i dinamičkom odnosu s brojnim teškoćama kojima je odrastanje maloljetnih delinkvenata opterećeno, pa njihovo tretiranje izravno vodi prevenciji delinkventnog i na druge načine društveno opasnog i individualno štetnog ponašanja. Od promatranih obilježja tijeka školovanja, tijekom osnovnoškolskog obrazovanja najčešće se javlja razlika između kronološke i obrazovne dobi, slijede ponavljanje razreda, bježanje iz škole i mijenjanje škole. Nešto slabije su zastupljeni prekidi školovanja i napuštanje školovanja. Analiza obilježja tijeka školovanja ispitanika koji su obuhvaćeni srednjoškolskim obrazovanjem, pokazala je da sva promatrana obilježja školovanja tijekom srednjoškolskog obrazovanja karakteriziraju najmanje svakog petog ispitanika. U odnosu na osnovnoškolsko obrazovanje, tijekom srednjoškolskog obrazovanja češće dolazi do bježanja iz škole, prekida školovanja i napuštanja škole. Autori stoga zaključuju da se poremećaji tijeka školovanja maloljetnih delinkvenata u pravilu javljaju već tijekom osnovnoškolskog obrazovanja, da fenomenologija poremećaja tijeka školovanja u osnovnoj i srednjoj školi ima različita obilježja, te da s vremenom dolazi do kumuliranja većeg broja poremećaja tijeka školovanja. Na višim stupnjevima obrazovanja poremećaji tijeka školovanja maloljetnih delinkvenata, ako postoje, imaju teže posljedice i manje su postupni no što je to slučaj tijekom osnovnoškolskog obrazovanja. U dijelu istraživanja usmjerenom na analizu poremećaja u ponašanju ispitanika utvrđeno je da je među analiziranim obilježjima ponašanja najvećoj mjeri prisutno druženje s osobama asocijalnog ponašanja. Na drugom je mjestu ranija prijavljivanost zbog činjenja kaznenih djela. Slijede skitnja, pa neuroticizam i agresivnost. Posebno je važno naglasiti rezultat prema kojem više od polovice ispitanika iz našeg istraživanja u redovitom obrazovnom procesu ne završava srednju školu, što znači da ostaje bez osnovnih kvalifikacija za stjecanje nekog zanimanja. Upravo napuštanje obrazovnog procesa dovodi do većeg rizika za delinkventna ponašanja, jer se tim činom prekidaju veze s jednom od glavnih socijalizacijskih institucija koja proklamira prilagođavanje društvenim normama. Ujedno se oslobađa i veći prostor za djelovanje negativno selekcioniranih činitelja koji također pospješuju delinkventno ponašanje
Review of: Eleanor Singer & Phyllis M. Endreny, Reporting on Risk
No full textReview of: Eleanor Singer & Phyllis M. Endreny, Reporting on Risk (Russell Sage Foundation 1993). Acknowledgments, index, notes, preface, references, tables. LC 92-40130; ISBN 0-87154-801-1. [256 pp. Cloth $24.95. 112 East 64th Street, New York NY 10021.
Remarks on some of the Smarandache's problem. Part 2
No full textIn 1999, the second author of this remarks published a book over 30 of Smarandache's problems in area of elementary number theory (see [1, 2]). After this, we worked over new 20 problems that we collected in our book [28]. These books contain Smarandache's problems, described in [10, 16]. The present paper contains some of the results from [28]
Mladen Pavičić (SZERK.): Szlovén irodalmi antológia III: Budapest: Balassi Kiadó. 2009. 232 pp.
No full textThe author presents a book edited by Mladen Pavičić, Szlovén irodalmi antológia III.Avtor predstavlja knjigo, katere urednik je Mladen Pavičić, Szlovén irodalmi antológia III
SHOULD WE BE READING MLADEN BARBARIĆ’S MANUSCRIPTS?
No full textMladen Barbarić (1873-1936), born in Ilok, belonged to the Franciscan order and acted in accordance with his priestly duties as the abbot of Ilok’s Franciscan monastery, and was highly active in Ilok’s social life. Namely, at the begining of the 20th century, Barbarić founded a private, jolly society called »Tikvara«, which gathered reputable citizens of various trades from Ilok. This society was nominally based around fishing, but this wasn’t the case at all; its purpose was to allow its members to socialize. Their leisurely gatherings were further enriched with their own form of literary entertainment called Udica (fishhook); a magazine under the editorial purview of the abbot of Ilok’s Franciscan monastery, i.e. Mladen Barbarić himself. All of this is known from Barbarić’s autobiography, Tikvarija, which contains his memoirs as a manuscript, issues of Udica, and Barbarić’s handwritten poetry, dedicated to the so-called fisherman of Tikvara. The focus of this work is precisely those preserved manuscripts, which reveal a new side of Mladen Barbarić, who spent his leisurely afternoons having fun in good company, as well as his anacreontic handwritten poetry, which naturally alters our established views on the literary accomplishments of author from Srijem
ORATORIO CHOIR OF ST. MARK DURING THE CONDUCTING PERIOD OF MLADEN POZAJIĆ AS SEEN BY THE CONTEMPORARY CRITICS
No full textAutorice u radu prikazuju odsječak iz povijesti Oratorijskog zbora sv. Marka u vrijeme kada ga je kao dirigent vodio Mladen Pozajić (1930.-1937.). U njegovo doba podignuti su standardi crkvenog pjevanja i dostignuta je razina koncertnog muziciranja. O dosezima djelovanja Zbora autorice pišu na osnovi onodobne glazbene kritike u tisku.Oratorio choir of St. Mark was founded in 1920 and it is still active today. Many of conductors of this choir were quite famous at their time. From the August 1926 until August 1927, and then later, from 1930 until 1937 the choir conductor was Mladen Pozajić. In this period
the choir preformed tunes of some the old masters, as well as melodies of the contemporary composers, which varied in style, and some of them were premieres written just for this choir. Contemporary critics followed the work of the choir, and among them one can easily notice some that wrote about certain notable performances, as for example the performance of Liszt’s Christus. Therefore, author analyzes work and activities of this oratorio choir during the conducting of Mladen Pozajić, as it was seen by the contemporary critics
- …
