1,720,954 research outputs found
Labour organization of the municipacity of Pribislavec
Get PDFOpćina Pribislavec smještena je u Međimurju, a nalazi se u predgrađu grada Čakovca te broji 2 982 stanovnika. Uzme li se u obzir prirodni smještaj, očekuje se visoki stupanj razvijenosti. Općina Pribislavec zaista ima potencijala razvijati se kroz poticajne razvojne programe i aktivnosti. Upravo kroz društvene, gospodarske i socijalne programe Općina treba težiti poboljšanju kvalitete života svojih mještana.
U ovome radu bit će predstavljena organizacija rada Općine Pribislavec te njezina financijska slika poslovanja. Činjenica je da lokalne jedinice samouprave značajno utječu na kvalitetu života svojih mještana. S obzirom na ograničena financijska sredstva vrlo je važno dobro planirati prihode i rashode te zadovoljiti sve interesne skupine mještana. U radu će se detaljno prikazati obilježja Općine Pribislavec kroz ustrojstvo, suradnju i odnose s drugim poduzećima te organizaciju resursa. Nadalje će se grafičkim prikazom pobliže objasniti prihodi i rashodi Općine Pribislavec u 2017. i 2018. Budući da Općina Pribislavec financira provođenje brojnih socijalnih, gospodarskih i društvenih projekata, u nastavku rada objasnit će se način njihova financiranja. U ovome radu prikazat će se istraživanje o uspješnosti obavljanja poslovanja Općine Pribislavec te problemima koji koče njezin razvoj. Istraživanje u kojem su sudjelovale osobe starije od 18 godina provedeno je u Općini Pribislavec. Cilj je ovog rada definirati moguća rješenja, aktivnosti i oblike financiranja kojima bi se poboljšala kvaliteta života i zadovoljstvo mještana radom Općine Pribislavec
Menadžment Zaklade Ana Rukavina
No full textZaklada Ana Rukavina jedna je od najpoznatijih zaklada koje djeluju u Republici
Hrvatskoj te je u ovom radu pod nazivom „Menadžment Zaklade Ana Rukavina“ opisana
svrha postojanja Zaklade, njeno polje djelovanja i aktivnosti te menadžment i rezultati
koje je Zaklada ostvarila do sad.
Ana Rukavina, čije ime nosi Zaklada, bila je mlada novinarka oboljela od leukemije čije
su želje za ozdravljenjem odjeknule javnošću i stale u dvije riječi „Želim život“. Pod tim
sloganom djeluje i Zaklada čiju su inicijativu za pokretanje osmislili njena obitelj,
hrvatski politički dnevnik Vjesnik i Hrvatska udruga leukemija i limfomi.
Potrebno je napomenuti da Zaklada najveći dio prihoda ostvaruje putem donacija iz čega
je vidljivo da je uspješna i ima povjerenje zajednice što je preduvjet za njenu održivost te
samim time i ostvarenje svrhe, a to je biti dobrotvorna i općekorisna. Upravo iz tog
razloga ona i veći dio svojih rashoda izdvaja za donacije.
Temeljem svega poznatog o Zakladi, provedena je analiza snaga, slabosti, prilika i
prijetnji kako bi se identificirale jake strane Zaklade koje doprinose u provođenju
aktivnosti i projekata kako bi se unaprijedilo poslovanje i promicali pozitivni čimbenici
u ključne strateške prednosti, a samim time uklonile i negativne karakteristike poslovanja.
Na kraju samog rada prikazani su rezultati istraživanja provedene anonimne ankete pod
nazivom Poznavanje i stav o zakladama te o najpoznatijoj Zakladi Ana Rukavina.
Istraživanje je provedeno kako bi se dobio uvid u poznavanje ispitanika o djelovanju
zaklada te njihov stav o korisnosti osnivanja Zaklade. Sama anketa bila je podijeljena u
dva dijela. Prvi je dio obuhvaćao profil ispitanika i njihovo poznavanje zaklada dok se
drugi dio odnosio na stav o Zakladi Ana Rukavina.
Rezultati istraživanja pokazuju nam da su ispitanici upoznati sa svrhom postojanja
zaklada. Više od polovice ispitanika sudjelovalo je u nekim aktivnostima Zaklade, što je
zapravo veliki broj, no s obzirom na to da je Zaklada Ana Rukavina najpoznatija u
Hrvatskoj, može se zaključiti da tu još uvijek postoji veliki prostor za napredak. Što se
tiče prepoznatljivosti Zaklade Ana Rukavina, analizom je utvrđeno da gotovo svi
ispitanici znaju za navedenu zakladu te su isto tako upoznati s cijelom pričom oko
pokretanja Zaklade što je rezultat medijske popraćenosti priče koja je odjeknula Aninom
bolešću. Više od polovice ispitanika poznaje ciljeve i aktivnosti Zaklade, a gotovo svi
ispitanici smatraju pokretanje Zaklade korisnom. Ispitanici koji su sudjelovali u
aktivnostima Zaklade, najviše su svoje djelovanje iskazali kroz donacije, a jako mali broj
kroz volonterstva iako se većina ispitanika izjasnila da bi podržalo Zakladu kroz
donaciju, volontiranje i upisom u Registar dobrovoljnih darivatelja. Iz svega navedenog
vidljivo je da Zaklada ostvaruje svoj cilj te je zajednica spremna uključiti se i doprinositi
jačanju Zaklade, no još uvijek je nedovoljno upoznata sa samim procesom i
mogućnostima uključivanja u aktivnosti.
Kako bi se ciljevi Zaklade ostvarili, menadžment Zaklade trebao bi kontinuirano raditi
na njenim aktivnostima i razvoju novih projekata te kroz suradnju s volonterima i
donatorima, ali i s institucijama u zemlji i izvan nje, doprijeti do javnosti i omogućiti
uključivanje zajednice u projekte Zaklade
Going Beyond Counting First Authors in Author Co-citation Analysis
Get PDFThe present study examines one of the fundamental aspects of author co-citation analysis (ACA) - the way co-citation
counts are defined. Co-citation counting provides the data on which all subsequent statistical analyses and mappings
are based, and we compare ACA results based on two different types of co-citation counting - the traditional type that
only counts the first one among a cited work's authors on the one hand and a non-traditional type that takes into
account the first 5 authors of a cited work on the other hand. Results indicate that the picture produced through this non-traditional author co-citation counting contains more coherent author groups and is therefore considerably clearer. However, this picture represents fewer specialties in the research field being studied than that produced through the traditional first-author co-citation counting when the same number of top-ranked authors is selected and analyzed. Reasons for these effects are discussed
Variations on the Author
Get PDF“Variations on the Author” discusses two of Eduardo Coutinho’s recent films (Um Dia na Vida, from 2010, and Últimas Conversas, posthumously released in 2015) and their contribution to the general question of documentary authorship. The director’s filmography is characterized by a consistent yet self-effacing form of authorial self-inscription: Coutinho often features as an interviewer that rather than express opinions propels discourses; an interviewer that is good at listening. This mode of self-inscription characterizes him as an author who is not expressive but who is nonetheless markedly present on the screen. In Um Dia na Vida, however, Coutinho is completely absent form the image, while Últimas Conversas, on the contrary, includes a confessional prologue that moves the director from the margins to the center of his films. This article examines the ways in which these works stand out in the filmography of a director who offers new insights into the notion of cinematic authorship
Appropriate Similarity Measures for Author Cocitation Analysis
Get PDFWe provide a number of new insights into the methodological discussion about author cocitation analysis. We first argue that the use of the Pearson correlation for measuring the similarity between authors’ cocitation profiles is not very satisfactory. We then discuss what kind of similarity measures may be used as an alternative to the Pearson correlation. We consider three similarity measures in particular. One is the well-known cosine. The other two similarity measures have not been used before in the bibliometric literature. Finally, we show by means of an example that our findings have a high practical relevance.information science;Pearson correlation;cosine;similarity measure;author cocitation analysis
Dispelling the Myths Behind First-author Citation Counts
Get PDFWe conducted a full-scale evaluative citation analysis study of scholars in the XML research field to explore just how different from each other author rankings resulting from different citation counting methods actually are, and to demonstrate the capability of emerging data and tools on the Web in supporting more realistic citation counting methods. Our results contest some common arguments for the continued
use of first-author citation counts in the evaluation of scholars, such as high correlations between author rankings by first-author citation counts and other citation
counting methods, and high costs of using more realistic citation counting methods that are not well-supported by the ISI databases. It is argued that increasingly available digital full text research papers make it possible for citation analysis studies to go beyond what the ISI databases have directly supported and to employ more
sophisticated methods
koamabayili/VECTRON-author-checklist: VECTRON author checklist
No full textWe have done our best to complete the author checklist relating to the use of animals in the hut study. Note that the objective for the hut study was to evaluate the IRS treatment applications for residual efficacy against Anopheles mosquitoes, including the local An. coluzzii mosquito population. Cows were only used to attract mosquitoes into the huts and no tests were carried out directly on the cows. The author checklist is intended for use with studies where experiments are carried out on animals, which is why we have had such difficulty in completing this for the hut study, as many of the questions do not relate to how the cows were used
Author-wise bibliometric analysis based on entropy.
No full textAuthor-wise bibliometric analysis based on entropy.</p
- …
