112 research outputs found
Influence of Transiently Increased Nutritional Risk on a Left Ventricle Myocardial Mass Assessed by Echocardiography
No full textBackground/Aim: Metabolic derangements due to increased nutritional risk lead to catabolism and loss of proteins, muscle tissue and eventually mass of parenchymatous organs. The aim of our study was to assess whether transitory nutritional risk after heart surgery influences on the left ventricle myocardial mass (LVMM), assessed by echocardiography. Methods: Consecutive sample of patients scheduled for cardiovascular rehabilitation, in period 0-3 months after surgery. Nutritional risk screening (NRS) was analyzed using the NRS-2002 tool. Results: Study sample included 330 patients after heart surgery for ischemic 186 (56.4%); valvular 91 (27.6%) and valvular plus ischemic 53 (16.1%) heart disease. Age was 65.5 ± 10.6 (range 23-84) and there were more male patients than female - 240 (72.7%) and 90 (27.3%), respectively. The percentage of unintentional loss of weight was 10.8 ± 3.4%, in range 0-23.81%, whereas NRS-2002 was 4.4 ± 1.1. LVMM was 218.7 ± 65.9 g vs. 252.3 ± 51.7 (p = 0.015); for patients with increased nutritional risk and controls, respectively. There was no significant correlation of LVMM with NRS-2002, while the percentage of unintentional loss of weight displayed only weakly inverse correlation (Rho CC = -0.197; p = 0.007). LVMM also correlated significantly with body mass index (Rho CC = 0.247; p < 0.001) and waist-to-hip ratio (Rho CC = 0.291; p < 0.001). In conclusion, LVMM was found to decrease slightly in the period of increased nutritional risk, following heart surgery. Changes in LVMM are partially consequences of systemic catabolic response, as well as anthropometric changes due to unintentional loss of weight
Intervencije medicinske sestre kod liječenja boli onkoloških bolesnika
No full textSAŽETAK
Onkološkim bolesnikom nazivamo osobu koja boluje od zloćudne bolesti. Prema
epidemiološkim podatcima saznajemo kako je incidencija malignih bolesti u Republici Hrvatskoj
u porastu, te češće ima smrtni ishod nego u ostatku Europskih zemalja. Bol predstavlja veliki
zdravstveni problem svugdje u svijetu pa tako i u Hrvatskoj, i najčešći je razlog javljanja ljudi
liječnicima i traženja pomoći. Kod muškaraca najčešći je karcinom prostate, dok je kod žena to
karcinom dojke. Stoga se bol imenuje petim vitalnim znakom, uz puls, krvni tlak, disanje i tjelesnu
temperaturu.
Veliki broj osoba oboljelih od karcinoma trpi bolove, koji narušavaju kvalitetu kako njihova
života, tako i života osoba u njihovoj okolini budući da je karcinomska bol vrlo često visokog
intenziteta. Iz tog razloga tijekom liječenja onkoloških bolesnika posebna pozornost obraća se
upravo na pojavu karcinomske boli, koja nastaje kao posljedica zloćudne bolesti.
Upravo medicinske sestre i/ili tehničari su ti koji provode najviše vremena uz bolesnika
prilikom njegova liječenja, stoga su i sestrinske intervencije prisutne od trenutka postavljanja
dijagnoze sve do završetka života. Sestrinske intervencije usmjerene su edukaciji i pružanju
pomoći kako bolesniku tako i njegovoj obitelji. Kod onkoloških bolesnika medicinske sestre i/ili
tehničari vrše stalnu procjenu boli, kako bi bolesniku osigurali što bolju kvalitetu života
primjenjujući farmakološke i nefarmakološke metode prilikom tretiranja boli.
Medicinska sestra i/ili tehničar nakon procjene razine boli, ovisno o rezultatu na skali za
bol osigurava primjenu nefarmakoloških metoda kod nižih razina boli, koje se prilagođavaju
željama i navikama bolesnika, a odnose se na upotrebu metoda i pomagala koji smanjuju intenzitet
boli, često je riječ o masažama, akupunkturama, TENS i tako dalje.
Ukoliko rezultat na skali za bol bude visok, ili jednostavno nefarmakološkim metodama
nije postignut nikakav rezultat medicinska sestra i/ili tehničar primjenjuje farmakološke metode
prema uputama liječnika. Tijekom farmakološkog tretiranja boli primjenjuju se analgetici,
odnosno lijekovi čija je svrha smanjenje ili potpuno uklanjanje intenziteta boli. Postoje dvije
glavne vrste analgetika, a to su neopioidni i opioidni analgetici. „Zlatni standard“ u tretiranju
karcinomske boli su upravo opioidi.
Medicinska sestra i/ili tehničar baziraju se na bolesnikovom stanju pri izradi plana
zdravstvene njege, na taj način plan sadrži sve sestrinske intervencije koje se provode kod
bolesnika u cilju ublažavanja intenziteta boli, te u svrhu postizanja što veće razine samostalnosti
bolesnika i što bolje kvalitete života, budući da je uz stalnu bol teško normalno funkcionirati. Uz
sve sestrinske intervencije povezane sa terapijom koju je propisao liječnik, medicinske sestre i/ili
tehničari pružaju stalnu potporu i podršku bolesniku i članovima njegove obitelji. Niti jedan čovjek
ne bi trebao trpjeti bol, i upravo na tome se temelje sestrinske intervencije u tretiranju bol
Važnost sistematskih pregleda na medicini rada
No full textSAŽETAK
Medicina rada je grana medicine koja je usmjerena na prevenciju bolesti i
promociju zdravlja kroz rano prepoznavanje bolesti i informiranje javnosti o štetnim
rizičnim čimbenicima. Za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, uvjetima u
kojima su osobe izložene štetnim agensima ili povećanim rizikom za nastanak ozljeda
svaki poslodavac nužan je sukladno Zakonom o radu osigurati radniku sigurno radno
okruženje i pravo na redovite sistematske preglede. Provedbom preventivnih
zdravstvenih pregleda glavni i osnovni cilj jest smanjiti troškove liječenja, na vrijeme
prepoznati alarmantne znakove i pružiti bolesnicima adekvatnu i kvalitetnu
zdravstvenu skrb kako bi se smanjila stopa smrtnosti i poboljšala kvaliteta života
oboljelih.
U radu će biti opisana važnost redovitih sistematskih pregleda u očuvanju i
unapređenju zdravlja pojedinca i njegove okoline, ustrojstvo i organizacija medicine
rada, vrsta preventivnih pregleda te važnost poštivanja protokola rada i osobne
sigurnosti zdravstvenih djelatnika s ciljem smanjenja rizika od profesionalnih oboljenja
i ozljeda na rad
Kronična bol u dječjoj dobi
No full textSAŽETAK
Danas se u sestrinskoj praksi bol navodi kao peti vitalni znak, te na temelju toga
možemo zaključiti koliko je spoznaja o prisustvu iste važna u provođenju zdravstvene
njege. Kako bi medicinska sestra mogla adekvatno pristupiti provođenju zdravstvene
njege kod djeteta sa kroničnom boli, važno je odrediti stupanj boli, te potom u dogovoru
sa liječnikom odabrati najpogodniju metodu liječenja. „Bol je sve što osoba koja ju
doživljava kaže da jest, i postoji kadgod ona kaže da postoji.“ (McCaffery, 1968.) Iako
je ovu definiciju teško pratiti u radu sa djecom, razvojem medicine razvijale su se i
metode otkrivanja boli kod djece kroz grimase, položaj tijela i plač. Naravno, kod starije
djece bol je lakše odrediti putem skala za procjenu boli, prilagođenu određenoj dobnoj
skupini. Liječenje kronične boli zasniva se na primjeni farmakoloških i nefarmakoloških
metoda, odabirom najpogodnije za svako dijete individualno. Isto tako medicinska
sestra u radu sa djecom koja imaju kroničnu bol preuzima ulogu psihologa, gdje kroz
stvaranje prijateljskog odnosa i komunikaciju pruža psihološku podršku djetetu, ali i
njegovoj obitelji
Uloga medicinske sestre u ranom otkrivanju karcinoma dojke
No full textKarcinom dojke je najčešda maligna bolest, te izvor visokih stopa mortaliteta od
karcinoma kod žena u svijetu. Od njega najčešde obolijevaju žene dobne skupine od 60 do 75
godina, a u posljednje vrijeme sve češde obolijevaju i mlađe žene. U 2019. godini zabilježeno
je više od 2 milijuna novih slučajeva karcinoma dojke, a od te bolesti iste godine preminulo je
više od 700.000 žena u svijetu. S nastankom karcinoma dojke povezujemo nekoliko rizičnih
čimbenika: zračenje, genska predispozicija, antropometrijske značajke, način života (loše
životne navike, rađanje, dojenje), te hormonalni balans (korištenje kontraceptiva,
hormonska nadomjesna terapija, rani nastup menarhe, kasni nastup menopauze). Simptomi
karcinoma dojke se razlikuju kod žena, a najčešde se navodi pojava kvržice u dojci, promjene
u izgledu dojke, bol u području dojke, bolovi u leđima, gubitak težine, te iscjedak iz
bradavice. Vodedi mehanizam dijagnostike kod otkrivanja raka dojke je anamneza, klinički
pregled, radiološke metode (mamografija, ultrazvuk, MR, CT), laboratorijske pretrage
(tumorski markeri CA 15-3, CA 27.29) i biopsija. Također vrlo važna metoda je samopregled
dojki koji žena sama doma obavlja te na taj način može primijetiti promjene na dojkama i
pravovremeno odreagirati. Kod pravodobnog otkrivanja i adekvatnog tretiranja, stopa
izlječenja iznosi više od 90%. Plan liječenja sastavlja multidisciplinarni tim stručnjaka
individualno za svaku oboljelu ženu uzimajudi u obzir stadij bolesti, biološka obilježja tumora,
opde stanje bolesnice, dob i komorbiditete. Kod liječenja razlikujemo više metoda koje se
najčešde koriste u kombinaciji, a to su kirurške metode liječenja, kemoterapija, radioterapija,
hormonska terapija i imunoterapija. Kako bi povedala uspješnost liječenja i smanjila smrtnost
od karcinoma dojke, Republika Hrvatska je, po uzoru na druge zemlje u Europi, 2006. godine
započela s Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke. U program su uključene
žene starosti od 50 do 69 godina, kojima se svako dvije godine na kudnu adresu šalje poziv na
mamografiju. Medicinske sestre i tehničari, kao najbrojnija profesionalna skupina u
zdravstvu, imaju značajnu ulogu u ranom otkrivanju karcinoma dojke. Njihova uloga je
podijeljena na menadžment, edukaciju i promicanje zdravlja, kliničke vještine, istraživanja i
evaluaciju programa i edukaciju ostalih sudionika u programima ranog probira
Edukacija školske djece kod zdravih stilova života
No full textEdukacija djece o važnosti usvajanja zdravog stila života uključuje: redovitu i pravilnu prehranu, redovito provođenje tjelesne aktivnosti, dovoljno sna i odmora kao i smanjenje stresnih situacija. Na samo stvaranje stila života u prvim mjesecima i godinama života, najveći utjecaj ima majka, odnosno obitelj zatim šira zajednica, predškolske i školske institucije, vršnjaci te u današnje vrijeme sve više, mediji. Njihov utjecaj može biti pozitivan ili negativan, a kako djeca upijaju poput spužve, potrebno je biti poprilično oprezan prilikom njihove edukacije. Djeca u školi sa svojim vršnjacima provode većinu dana stoga je i školsko okruženje idealno mjesto za usvajanje zdravog stila života. U toj je dobi vrlo važno vršnjačko prihvaćanje i njihovo mišljenje te se prilikom edukacije treba i na to prilagoditi. Djelatnici školske medicine svojim procjenama i savjetima mogu uvelike pridonijeti promociji zdravlja i zdravih stilova života. Pravilna prehrana osigurava preporučen unos kalorija, vitamina,tekućine te minerala uz optimalan omjer bjelančevina, masti i ugljikohidrata. Na taj se način osiguravaju dovoljne dnevne potrebe organizma za njegovim osnovnim sastavnim, zaštitnim i energetskim tvarima. Dnevne potrebe za energijom,različite su za djevojčice i dječake, ovise i o dobi, ali i koja je razina djetetovih osnovnih, fizioloških potreba. Zatim o tome koliko su tjelesno aktivni te o ostalim vanjskim čimbenicima. Za vrijeme njihova razvoja i rasta, vrlo je važno voditi brigu o potrebama za hranjivim tvarima i energijom djeteta. U djece, ali i mladih fizička aktivnost pogoduje uravnoteženom rastu i razvoju. Nedovoljna tjelesna aktivnost ključni je faktor povećanja pretilosti u dječjoj dobi. Kako bi se faktor nedovoljne tjelesne aktivnosti smanjio, preporučuje se provođenje da djeca i mladi budu tjelesno aktivni najmanje 60 minuta na dan. Osim tjelesne aktivnosti za uravnotežen rast i razvoj djece vrlo je važan i odmor kao i spavanje. Preporučuje se noćni san u trajanju od najmanje devet sati za adolescente, a za mlađu djecu i više. Nedovoljna količina sna je jedan od ključnih čimbenika u povećanju razine stresa kod djece. Stres nastaje kada su zahtjevi veći od sposobnosti pojedinca da se s njima nosi. Djeca osjećaju mentalni i emocionalni pritisak zbog okolišnih situacija i određenih pojedinaca. Utjecaj stresa može se primijetiti kod simptoma somatskih tegoba, loše emocionalne regulacije, tjeskobe, depresije i zdravstvenih problema. Učenje načina upravljanja stresorima može smanjiti negativne utjecaje stresa. Medicinske sestre u sklopu školske medicine provode sistematske preglede djece uz antropometrijska mjerenja i edukaciju o poželjnim stilovima života. Prepoznaje stanja koja bi mogla ugroziti zdravlje mladih i na to upozorava i učenike, ali i njihove roditelje. U suradnji sa stručnim službama škole provodi edukacije vezane uz promociju zdravlja djece i mladih, a njihov je stalni partner. Uz pomoć javnozdravstvenih akcija financiranih od Vlade, Ministarstva ili Europske Unije, brine za budućnost djece na način da edukacijom o zdravim stilovima života unaprjeđuje njihovo zdravlje i sprječava bolest
Uloga medicinske sestre u promicanju zdravih stilova života
No full textUnaprijediti (promaknuti) zdravlje znaĉi dotaknuti najvišu razinu u zdravstvenom sustavu. Cilj unapreĊenja zdravlja je da se ukljuĉi cijela zajednica i svaki pojedinac sam za sebe u kontinuirano, intenzivno i pozitivno djelovanje na ĉimbenike koji im mogu ugroziti zdravlje. Rad medicinskih sestra/tehniĉara je potrebno dobro i pravovremeno uskladiti sa novom trenutnom pandemijom koja vlada u svijetu koronavirusom, te drugim novonastalim bolestima, bolestima koje napadaju srce i krvoţilni sustav, te teškim zloćudnim bolestima koje se nalaze meĊu najraširenijim. Specifiĉna zadaća medicinskih sestra i tehniĉara je aktivno sudjelovanje u djelatnostima koje se bave zdravstvenom zaštitom kojoj je cilj da svaki pojedinac i zajednica unaprijede svoje vlastito zdravlje, da se zaustavi bolest i oštećenje. Medicinske sestre/tehniĉari u komunikaciji s pacijentom i obitelji pacijenta provode sestrinsku intervenciju edukaciju, te se time moţe pridonijeti većoj samostalnosti bolesnika, zadovoljavajućoj kvaliteti ţivota obitelji i bolesnika, te promociji zdravlja. U zdrave stilove ţivota ubrajamo manje stresnih situacija, uravnoteţena i zdrava prehrana, redovita tjelesna aktivnost, dovoljno odmora i sna. Kada se govori o zdravim stilovima ţivota takoĊer se misli na nepušenje cigareta, izbjegavanje alkohola ili potpuni prestanak pijenja alkohol, te redovito obavljanje preventivnih pregleda
Važnost sistematskih pregleda na medicini rada
No full textSAŽETAK
Medicina rada je grana medicine koja je usmjerena na prevenciju bolesti i
promociju zdravlja kroz rano prepoznavanje bolesti i informiranje javnosti o štetnim
rizičnim čimbenicima. Za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, uvjetima u
kojima su osobe izložene štetnim agensima ili povećanim rizikom za nastanak ozljeda
svaki poslodavac nužan je sukladno Zakonom o radu osigurati radniku sigurno radno
okruženje i pravo na redovite sistematske preglede. Provedbom preventivnih
zdravstvenih pregleda glavni i osnovni cilj jest smanjiti troškove liječenja, na vrijeme
prepoznati alarmantne znakove i pružiti bolesnicima adekvatnu i kvalitetnu
zdravstvenu skrb kako bi se smanjila stopa smrtnosti i poboljšala kvaliteta života
oboljelih.
U radu će biti opisana važnost redovitih sistematskih pregleda u očuvanju i
unapređenju zdravlja pojedinca i njegove okoline, ustrojstvo i organizacija medicine
rada, vrsta preventivnih pregleda te važnost poštivanja protokola rada i osobne
sigurnosti zdravstvenih djelatnika s ciljem smanjenja rizika od profesionalnih oboljenja
i ozljeda na rad
Organizacija zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj
No full textZdravstvo je proizvod slo~enog prilagodljivog sustava ljudi, opreme, procesa i
institucija koji rade zajedno. Zdravstveni sustavi uvelike se razlikuju po veliini i vrsti
vlasnibtva, slo~enosti organizacije i uređenja upravljanja te sposobnosti preuzimanja
rizika. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, zdravstveni sustav ukljuuje sve
aktivnosti ija je primarna svrha promicanje, vraanje i odr~avanje zdravlja, bto
obuhvaa sve organizacijske i individualne napore koji utjeu na zdravlje, izvan
piramide ustanova u javnom vlasnibtvu koje pru~aju osobne zdravstvene usluge.
Upravitelj zdravstvenog sustava je Ministarstvo zdravstva koje je nadle~no za
zdravstvenu politiku, planiranje i vrednovanje, javnozdravstvene programe i reguliranje
kapitalnih ulaganja u pru~atelje zdravstvenih usluga u javnom vlasnibtvu. Zdravstveni
sustav Republike Hrvatske je organiziran na etiri razine koje ukljuuju primarnu,
sekundarnu, tercijarnu i razinu zdravstvenog zavoda. Organizacije u zdravstvenom
sustavu Republike Hrvatske ukljuuje nekoliko sudionika, a to su Ministarstvo
zdravstva, Ministarstvo financija, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski
zavod za javno zdravstvo, }upanije i Grad Zagreb te profesionalne komore.
Sestrinstvo je va~na profesija koja daje kljuni doprinos sigurnosti pacijenata i
visokokvalitetnoj zdravstvenoj skrbi. Posao medicinskih sestara kroz povijest je bilo
tebko specificirati jer ima brojne neprepoznate aspekte. Ukljuivanje medicinskih
sestara kao lanova tima mo~e poveati pristup skrbi, poboljbati kvalitetu skrbi i
koordinaciju za kronina stanja te smanjiti izgaranje među praktiarima primarne
zdravstvene zabtite birenjem kapaciteta primarne zdravstvene zabtite. U diplomskom
radu su prikazana obilje~ja zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj, organizacija i
podjela bolnica, te obavljanje zdravstvene djelatnosti po razinama (primarna,
sekundarna, tercijarna i razina zdravstvenog zavoda). Cilj rada je prikazati organizaciju
i financiranje te probleme s kojima se susree zdravstveni sustav Republike Hrvatske
Intervencije medicinske sestre kod primitka bolesnika u jedinici intenzivne njege
No full textU ovom završnom radu opisana je jedinica intenzivne njege, zadaci medicinske sestre kod primitka bolesnika, važnost timskog rada te pojava sindroma izgaranja među medicinskim sestrama. Rad medicinske sestre u jedinici intenzivne njege je iznimno stresan te zahtijeva puno volje i predanosti za rad. Rad u jedinici intenzivne njege zahtijeva od medicinske sestre visoku kvalitetu znanja i iskustva, sposobnost brzog razmišljanja, prosuđivanja i točnosti, a naročito u situacijama kao što je primitak bolesnika koji je životno ugrožen. Opterećenja na radu, sukobi na radnom mjestu, radno vrijeme i uvjeti u kojima rade često dovode do izgaranja medicinske sestre na radnom mjestu. Medicinska sestra mora se stalno educirati i usavršavati kako bi se mogla nositi sa svojim zadacima koji zahtijevaju potpunu predanost od nje, jer osim izvršavanja intervencija ona preuzima i moralnu odgovornost za zdravlje i život ljudi. Kako je posao medicinske sestre zahtjevan i stresan, mora joj biti u najboljem interesu da zaštiti i svoje mentalno i fizičko zdravlje od iscrpljenosti na radnom mjestu
- …
