4,928 research outputs found

    On the concealment of Ante Pavelić in Austria in 1945-1946

    No full text
    Based on available American and British documents and thus-far unconsulted papers left behind by Ante Pavelić, the leader of the Independent State of Croatia, the author analyzes Pavelić’s concealment in Austria and the role of Western agencies therein. Some of the relevant literature indicates that the Catholic Church and Western agencies took part in Pavelić’s concealment. The author concludes that all such conjecture lacks any foundation in the available sources

    Evaluating Rural Electrification Projects - Methodological Approaches

    No full text
    In recent years, the international community has expanded efforts in programme evaluation to improve the accountability of development projects. This paper presents approaches to implementing state-of-the-art evaluations in rural electrification projects, taking into account specific challenges that researchers face in such interventions. Furthermore, it suggests a particular approach to assess impacts before an intervention is implemented by surveying the yet non-electrified target region of the project and, in addition, an already electrified region. Besides delivering robust evidence on impacts, results from such ex-ante evaluations provide insights for the project design, thereby reducing the gap between evaluation researchers and practitioners.Impact evaluation, ex-ante impact assessment, electricity access, rural development

    Upravljanje i organizacija rada unutar Objedinjenog hitnog bolničkog prijema

    No full text
    Hitni bolnički objedinjeni prijem predstavlja ustrojstvenu jedinicu bolničke ustanove. Njezina je uloga prijem, obrada te zbrinjavanje hitnih pacijenta, bez obzira na inicijalnu dijagnozu. Važnu ulogu u hitnom bolničkom objedinjenom prijemu ima medicinska sestra/tehničar. Prisutna je u cjelokupnom procesu njege, od prijema do otpusta kući ili neki drugi odjel. Stoga je iznimno važno da posjeduje izvrsno znanje tehničko-medicinske opreme. Uloga je medicinske sestre/tehničara raznolika u hitnom bolničkom objedinjenom prijemu. Prema tome, ona je neizostavan dio tima. Medicinske sestre/tehničari hitne pomoći svoj rad obavljaju u timu s liječnicima, zdravstvenim radnicima te ostalim medicinskim sestrama koje prate pacijentovo zdravstveno stanje, pružaju skrb, daju lijekove, planiraju i pripremaju potrebe dugotrajne njege, primjenjuju medicinsku opremu, savjetuju pacijente i obitelj o bolesti, načinu njege te kontinuiranoj skrbi nakon odlaska iz bolnice. U hitnom se prijemu s radom započinje komunikacijom pacijenta i medicinske sestre, a od medicinske se sestre zahtijeva pozitivna i učinkovita komunikacija. Uz to, očekuje se i etičnost tijekom obavljanja rada, empatija te poštivanje humanosti pacijenata neovisno o spolu, vjeri, rasi ili kulturološkim razlikama. Medicinska sestra/tehničar obavlja važnu ulogu tijekom kardiopulmonalne reanimacije, trijaže, raznih invazivnih postupaka (postavljanje venskog centralnog katetera, pleuralna punkcija). Dakle, važno je da posjeduje visoku razinu znanja, iskustva, vještina i odgovornosti. U većini postupaka asistira liječniku, a u određenim postupcima, poput postavljanja imobilizacije, nazogastrične sonde, venskog puta ili urinarnog katetera, medicinska sestra/tehničar postupak izvodi sama/sam uz raniju indikaciju liječnika. Cerebrovaskularni infarkt, infarkt miokarda, prisutnost stranih tijela u dišnim putevima, traume, razne ozljede nastale u prometnim nesrećama, samo su dio onoga s čime se medicinska sestra/tehničar suočava na hitnom bolničkom objedinjenom prijemu. Nadalje, medicinska sestra/tehničar mora poznavati mjere zaštite jer je ovaj hitni bolnički objedinjeni prijem mjesto najveće frekvencije razmjene pacijenta, gdje se odvija njihov prvi doticaj sa zdravstvenom zaštitom, a često se javljaju i pacijenti koji su bili u dodiru s nepoznatim mikroorganizmima. Unapređenje medicinske struke, različita stanja pacijenta podrazumijeva i obvezuje medicinsku sestru na cjeloživotno učenje i edukaciju. Na taj se način osigurava visoka razina kvalitete njege. Upravljanje i organizacija rada unutar objedinjenog hitnog bolničkog prijema ključni su faktori u osiguravanju učinkovitog i brzog pružanja zdravstvene skrbi pacijentima. Sustavno planiranje rasporeda osoblja i resursa omogućuje optimizaciju procesa prijema, trijaže i liječenja pacijenata u hitnim situacijama. Koordinacija između različitih timova zdravstvenih djelatnika, uključujući liječnike, medicinske sestre i tehničko osoblje, ključna je za postizanje kontinuirane brige i pravovremene intervencije. Implementacija jasnih protokola i procedura za hitne slučajeve pridonosi smanjenju vremena čekanja i poboljšava kvalitetu pružene zdravstvene skrbi. Redovito praćenje performansi objedinjenog hitnog bolničkog prijema kroz analizu vremena obrade, stopa hitnosti i pacijentovih ishoda omogućuje kontinuirano poboljšanje procesa rada. Edukacija osoblja o hitnim protokolima, pružanje mentorske podrške i sustavno usavršavanje doprinose izgradnji kompetentnog tima sposobnog za učinkovito upravljanje i organizaciju rada u hitnim bolničkim uvjetima

    Modelling heterogeneity to estimate the ex ante value of biotechnology innovations

    No full text
    After more than a decade of GM crops, literature reports farmers and consumers can gain significantly from the technology, despite the intellectual property rights assigned to the innovator. In this paper we assess the effect of heterogeneity on this distribution of benefits. A two dimensional framework is created to assess the ex ante benefits of an innovation. Given this setting and the scarce data often available, a parametric modelling approach is taken. The two dimensions of heterogeneity, spatial and temporal, are explicitly modelled as they have a different importance for different technologies. Using this framework we can simulate different corporate pricing strategies and evaluate the benefits generated under changing heterogeneity. The framework is tested on the introduction of HT sugar beet in the EU-27.Heterogeneity, Parametric modelling, ex ante, Research and Development/Tech Change/Emerging Technologies,

    Upravljanje i organizacija rada unutar Objedinjenog hitnog bolničkog prijema

    No full text
    Hitni bolnički objedinjeni prijem predstavlja ustrojstvenu jedinicu bolničke ustanove. Njezina je uloga prijem, obrada te zbrinjavanje hitnih pacijenta, bez obzira na inicijalnu dijagnozu. Važnu ulogu u hitnom bolničkom objedinjenom prijemu ima medicinska sestra/tehničar. Prisutna je u cjelokupnom procesu njege, od prijema do otpusta kući ili neki drugi odjel. Stoga je iznimno važno da posjeduje izvrsno znanje tehničko-medicinske opreme. Uloga je medicinske sestre/tehničara raznolika u hitnom bolničkom objedinjenom prijemu. Prema tome, ona je neizostavan dio tima. Medicinske sestre/tehničari hitne pomoći svoj rad obavljaju u timu s liječnicima, zdravstvenim radnicima te ostalim medicinskim sestrama koje prate pacijentovo zdravstveno stanje, pružaju skrb, daju lijekove, planiraju i pripremaju potrebe dugotrajne njege, primjenjuju medicinsku opremu, savjetuju pacijente i obitelj o bolesti, načinu njege te kontinuiranoj skrbi nakon odlaska iz bolnice. U hitnom se prijemu s radom započinje komunikacijom pacijenta i medicinske sestre, a od medicinske se sestre zahtijeva pozitivna i učinkovita komunikacija. Uz to, očekuje se i etičnost tijekom obavljanja rada, empatija te poštivanje humanosti pacijenata neovisno o spolu, vjeri, rasi ili kulturološkim razlikama. Medicinska sestra/tehničar obavlja važnu ulogu tijekom kardiopulmonalne reanimacije, trijaže, raznih invazivnih postupaka (postavljanje venskog centralnog katetera, pleuralna punkcija). Dakle, važno je da posjeduje visoku razinu znanja, iskustva, vještina i odgovornosti. U većini postupaka asistira liječniku, a u određenim postupcima, poput postavljanja imobilizacije, nazogastrične sonde, venskog puta ili urinarnog katetera, medicinska sestra/tehničar postupak izvodi sama/sam uz raniju indikaciju liječnika. Cerebrovaskularni infarkt, infarkt miokarda, prisutnost stranih tijela u dišnim putevima, traume, razne ozljede nastale u prometnim nesrećama, samo su dio onoga s čime se medicinska sestra/tehničar suočava na hitnom bolničkom objedinjenom prijemu. Nadalje, medicinska sestra/tehničar mora poznavati mjere zaštite jer je ovaj hitni bolnički objedinjeni prijem mjesto najveće frekvencije razmjene pacijenta, gdje se odvija njihov prvi doticaj sa zdravstvenom zaštitom, a često se javljaju i pacijenti koji su bili u dodiru s nepoznatim mikroorganizmima. Unapređenje medicinske struke, različita stanja pacijenta podrazumijeva i obvezuje medicinsku sestru na cjeloživotno učenje i edukaciju. Na taj se način osigurava visoka razina kvalitete njege. Upravljanje i organizacija rada unutar objedinjenog hitnog bolničkog prijema ključni su faktori u osiguravanju učinkovitog i brzog pružanja zdravstvene skrbi pacijentima. Sustavno planiranje rasporeda osoblja i resursa omogućuje optimizaciju procesa prijema, trijaže i liječenja pacijenata u hitnim situacijama. Koordinacija između različitih timova zdravstvenih djelatnika, uključujući liječnike, medicinske sestre i tehničko osoblje, ključna je za postizanje kontinuirane brige i pravovremene intervencije. Implementacija jasnih protokola i procedura za hitne slučajeve pridonosi smanjenju vremena čekanja i poboljšava kvalitetu pružene zdravstvene skrbi. Redovito praćenje performansi objedinjenog hitnog bolničkog prijema kroz analizu vremena obrade, stopa hitnosti i pacijentovih ishoda omogućuje kontinuirano poboljšanje procesa rada. Edukacija osoblja o hitnim protokolima, pružanje mentorske podrške i sustavno usavršavanje doprinose izgradnji kompetentnog tima sposobnog za učinkovito upravljanje i organizaciju rada u hitnim bolničkim uvjetima

    COMPLICATIONS OF TREATMENT OF THE CHRONIC SUBDURAL HAEMATOMA

    No full text
    Kronični subduralni hematomi su jedno od najčešćih neurokirurških stanja. Iako u većini slučajeva nema podataka o traumi u anamnezi, neki slučajevi mogu nastati kao posljedica koagulacijskih defekata, intrakranijalne hipotenzije i upotrebe antikoagulacijske i antitrombocitne terapije. Do povećanja CSDH dolazi zbog rekurentnog krvarenja, nakupljanja CSF i povećane eksudacije iz vanjske membrane hematoma. ˝Burr hole˝ kirurška drenaža je indicirana kod nekompliciranih CSDH, dok kod asimptomatskih i visokorizičnih pacijenata koristimo nekirurške metode, primjerice steroidnu terapiju. CSDH su povezani sa nekolicinom komplikacija među kojima su najčešća ponovna javljanja hematoma, infekcije, tenzijski pneumocefalus, moždani edem, epileptički napadaj kao i nemogućnost reekspanzije mozga.Chronic subdural hematoma (CSDH) is one of the most common neurosurgical conditions. Although definite history of trauma could be obtained in a majority of cases, some cases may be secondary to coagulation defect, intracranial hypotension, use of anticoagulants and antiplatelet drugs. Recurrent bleeding, increased exudates from outer membrane, and cerebrospinal fluid entrapment have been implicated in the enlargement of CSDH. Burr-hole surgical drainage is the treatment of choice for an uncomplicated CSDH, while nonsurgical treatment like steroid theapy is reserved for asymptomatic and high risk patients. CSDH could be associated with recurrence, infection, tension pneumocephalus, cerebral edema, seizure and failure of the brain to expand

    Zdravstvena njega bolesnika s ventrikularnom drenažom

    No full text
    Vanjska ventrikularna drenaža (EVD) predstavlja invazivni medicinski postupak koji se koristi u intenzivnoj neurološkoj i neurokirurškoj skrbi za kontinuirano praćenje intrakranijalnog tlaka (ICP) te za odvodnju cerebrospinalne tekućine (likvora) kod bolesnika s akutnim i kroničnim neurološkim stanjima. Postavljanje EVD-a primjenjuje se kod bolesnika koji pate od hidrocefalusa, traumatskih ozljeda mozga, subarahnoidalnih ili intraventrikularnih krvarenja, te kod onih s tumorskim tvorbama koje uzrokuju poremećaj cirkulacije likvora. Ovaj postupak omogućava smanjenje intrakranijalnog tlaka, prevenciju sekundarnih oštećenja mozga i precizno praćenje neurološkog statusa bolesnika. Međutim, EVD nosi određene rizike i potencijalne komplikacije, uključujući infekcije (npr. meningitis, ventriculitis), povišen ICP, poremećaje elektrolita i ravnoteže tekućina, promjene u razini svijesti, motoričke deficite te bol u području umetanja katetera. Upravo zbog tih rizika, nužna je visoko organizirana, individualizirana i kontinuirana zdravstvena njega, s naglaskom na preventivne i terapijske mjere koje provode medicinske sestre/tehničari u okviru multidisciplinarnog tima. U ovom završnom radu je detaljno opisana uloga medicinskih sestara/tehničara u skrbi za bolesnike s postavljenim EVD-om. Ključne sestrinske dijagnoze uključuju povećan rizik od infekcije, akutnu bol, smanjenu pokretljivost te potencijalne psihološke teškoće. Sestrinske intervencije usmjerene su na svakodnevno praćenje i bilježenje ICP vrijednosti, neurološkog statusa (prema GCS ljestvici), stanja svijesti i znakova infekcije, kao i provođenje strogih aseptičkih mjera prilikom njege katetera. Osim toga, medicinske sestre/tehničari imaju važnu ulogu u edukaciji bolesnika i njihovih obitelji, pružanju emocionalne podrške te koordinaciji s ostalim članovima zdravstvenog tima – neurokirurzima, anesteziolozima, fizioterapeutima i drugima. Edukacija obuhvaća upute o prepoznavanju znakova komplikacija, pravilnom održavanju higijene, ograničenjima pokreta glave i tijela te značaju redovitog praćenja simptoma. Cilj zdravstvene njege bolesnika s EVD-om jest pravovremeno prepoznavanje i sprječavanje komplikacija, osiguravanje stabilnog neurološkog statusa te što brži i sigurniji oporavak bolesnika. Visoka razina stručnosti, timska suradnja i sustavna edukacija ključni su za postizanje povoljnog ishoda liječenja. Zdravstvena njega ovih bolesnika zahtijeva ne samo tehničke vještine, već i holistički pristup koji uključuje fizički, psihološki i emocionalni aspekt skrbi

    DATA COLLECTION USING SYNTHETIC APERTURE RADAR (SAR)

    No full text
    Ovaj rad istražuje principe, tehnologije i primjene radara sa sintetičkom aperturom (SAR). Počevši od povijesti razvoja SAR-a i njegove sposobnosti prodiranja kroz oblake, analiziraju se različiti načini snimanja, uključujući skeniranje (scan), traku (strip) i točku (spot). Objašnjavaju se osnovne funkcionalnosti i matematičke jednadžbe koje definiraju prostornu razlučivost SAR senzora te način na koji se podaci generiraju i obrađuju. Poseban naglasak stavljen je na kompleksne slike koje sadrže i amplitudu i fazu te na njihove specifične primjene poput interferometrije (InSAR), koja omogućuje precizna mjerenja deformacija površine tla. Kroz analizu različitih formata i metoda obrade SAR podataka, istaknuta je važnost SAR-a u daljinskom istraživanju i njegov potencijal za daljnje poboljšanje i primjenu u različitim područjima.This paper explores the principles, technologies, and applications of synthetic aperture radar (SAR). Starting from the history of SAR development and its ability to penetrate clouds, it examines various imaging modes, including scan, strip, and spot. The basic functionalities and mathematical equations that define the spatial resolution of SAR sensors, as well as how data is generated and processed, are explained. Special emphasis is placed on complex images that contain both amplitude and phase, and their specific applications, such as interferometry (InSAR), which enables precise measurements of surface deformations. Through the analysis of various formats and methods for SAR data processing, the paper highlights the importance of SAR in remote sensing and its potential for further improvement and application in various fields

    Are EU spatial ex ante coexistence regulations proportional?

    No full text
    The EU is currently struggling to implement coherent coexistence regulations on genetically modified (GM) and non-GM crops in all member states. While it stresses that any approach needs to be “proportionate to the aim of achieving coexistence”, very few studies have actually attempted to assess whether the proposed spatial ex ante coexistence regulations (SEACERs) satisfy this proportionality condition. In this article, we define proportionality as a functional relationship which is weakly increasing in the incentives for coexistence. We propose a spatial framework based on an existing landscape and introduce the new concept of shadow factor as a measure for the opportunity costs induced by SEACERs. This enables comparing the proportionality of (i) rigid SEACERs which are based on large isolation distances imposed on GM farmers versus (ii) flexible SEACERs based on pollen barrier agreements between neighboring farmers. Our theoretical and empirical findings argue for flexibility as rigid SEACERs violate the proportionality condition and, hence, are not consistent with the objectives of the EU.policy analysis, GIS, shadow factor, Agricultural and Food Policy, Crop Production/Industries,

    Strategije u prevenciji komplikacija kirurškog liječenja gliomskih tumora mozga: analiza skupine slučajeva

    No full text
    Introduction: Brain glioma is the most common and lethal primary malignant intracranial tumor. Nonetheless, gross tumor resection remains the most successful treatment modality, which may prolong progression free survival of these patients. However, excessive surgery brings a danger of neurological, regional and systemic complications, which may be diminished/ avoided by better pre- and intra-operative care and by modern neurosurgical techniques. Aim: To analyze the incidence and type of peri- and post-operative complications in surgical brain glioma patients. Computing the results, advice on complication prevention was made. Methods: A single institution series of brain glioma patients operated on during a two-year period was analyzed. The incidence, type and time of complications were observed, as well as the patients’ gender and age, and the extent of tumor resection complications, dichotomized as peri- and post-operative variables, were correlated with investigated parameters to find out their possible association. Results: Transitory neurological deficit was the most common peri-operative complication. Seizures, meningitis, and permanent neurological deficit were commonly recorded among post operative complications. Conclusion: Patients’ gender and age, and the extent of tumor resection were not influential to the development of brain glioma complications. Aggressive surgery requires the avoidance of complications by cautious patient selection, multidisciplinary preoperative planning, and scrupulous neurosurgical technique augmented by up-to-date armamentarium.Uvod: Gliomi mozga najučestaliji su smrtonosni primarni intrakranijski tumori. Unatoč tomu, njihovo radikalno kirurško uklanjanje i nadalje ostaje najuspješnija metoda liječenja kojom se može usporiti napredovanje bolesti i donekle produljiti život ovakvih bolesnika. Međutim, agresivno kirurško liječenje može povećati opasnost nastanka neuroloških, regionalnih i sustavnih komplikacija, koje se može pokušati izbjeći boljom pripremom prije i tijekom operacije, kao i uporabom suvremenih neurokirurških tehnika. Cilj: Analizirati učestalost i vrstu perioperacijskih i poslijeoperacijskih komplikacija u kirurški liječenih bolesnika s gliomom mozga. Na temelju obrade rezultata, uspostaviti preporuke za sprječavanje nastanka komplikacija. Metode: Analizirana je skupina bolesnika operiranih zbog glioma mozga tijekom dvogodišnjeg razdoblja. Promatrana je učestalost i vrsta komplikacija, kao i vrijeme njihova nastanka. Također su zabilježeni podaci o dobi i spolu bolesnika te stupnju tumorske resekcije. Komplikacije su dihotomizirane kao perioperacijske i poslijeoperacijske varijable čija je moguća povezanost uspoređivana s istraživanim pokazateljima. Rezultati: Tranzitorni neurološki deficit bio je najučestalija perioperacijska komplikacija. Epileptički napadaj, meningitis i trajni neurološki ispad zabilježeni su kao najčešća poslijeoperacijska komplikacija. Zaključak: Spol i dob bolesnika, kao i stupanj tumorske resekcije nisu utjecali na nastanak komplikacija kirurškog liječenja glioma mozga, koje je moguće izbjeći pažljivim odabirom bolesnika, multidisciplinarnim predoperacijskim planiranjem i primjenom obzirne neurokirurške tehnike poduprte uporabom najsuvremenije operacijske opreme
    corecore