1,720,954 research outputs found
Kliničko definiranje, kriteriji i terapijski ishod kod ozljeda mišića stražnje strane natkoljenice
No full textOzljeda mišića stražnje strane natkoljenice, poznatiji kao „hamstrings“, su u
današnje vrijeme česta ranjiva točka sportaša kao i opće populacije. Unatoč brojnim
studijama i preventivnim mjerama, broj ovih ozljeda neprestano raste. Ove ozljede
nastaju zbog različitih razloga, kao što su loša fleksibilnost, slabi mišići, loše
zagrijavanje ili prenaporan trening. Najčešći razlog problema čestih ozljeda je sporo
cijeljenje ozljede te prebrz povratak sportaša u aktivnost nakon iste. Smanjenje rizika
od ponovne ozljede važan je dio terapijskog postupka. Najnovija istraživanja donose
nove spoznaje o uzrocima i načinima sprječavanja ovih ozljeda. Znanstvenici
naglašavaju nekoliko čimbenika koji povećavaju rizik od nastanka navedenih ozljeda
te unapređuju oblike terapijskih vježbi i metode treninga koje mogu značajno smanjiti
vjerojatnost nastanka ozljeda. Istraživanja pokazuju da ekscentrični trening snage
može značajno smanjiti rizik od ozljeda mišića stražnje strane natkoljenice. To se
događa jer se ekscentričnom snagom povećava snaga mišića te se mijenja duljina
mišićnih vlakana, a također se mijenja i kut pod kojim mišić može proizvesti
maksimalnu snagu. Vježba koja se pokazala najučinkovitijom u prevenciji ozljeda
mišića stražnje strane natkoljenice je nordijsko spuštanje. Zanimljivo je da ova vježba
primarno razvija m. semitendinosus i kratku glavu m. biceps femoris, dok se ozljede
mišića stražnje strane natkoljenice najčešće javljaju u dugoj glavi dvoglavog mišića
natkoljenice. Ova saznanja predstavljaju veliki korak u borbi protiv jedne od najčešćih
sportskih ozljeda. Prevencija uključuje redovito provođenje vježbi istezanja, vježbi za
poboljšanje mišićne jakosti, pravilnu tehniku treninga i postupno povećavanje
intenziteta treninga. U sadašnjici, fizioterapeuti sve više posežu za komplementarnim
postupcima u intervenciji, koji mogu ubrzati proces oporavka od ozljede. Iako su se
određeni komplementarni postupci pokazali povoljnim kod cijeljenja i jačanja mišića i
tetiva, ostavljaju dovoljno prostora za daljnja istraživanja i utvrđivanje točnosti ovih
teza. Ozljede mišića stražnje strane natkoljenice mogu biti frustrirajuće zbog svoje
tendencije ponavljanja, no u slučaju ozljede, važno je slijediti upute liječnika i
fizioterapeuta kako bi se osigurao potpuni oporavak i spriječile ponovljene ozljede.
Potpuni oporavak može potrajati nekoliko tjedana ili čak mjeseci, ali strpljenje i
dosljednost su ključni za uspjeh
Kliničko definiranje, kriteriji i terapijski ishod kod ozljeda mišića stražnje strane natkoljenice
No full textOzljeda mišića stražnje strane natkoljenice, poznatiji kao „hamstrings“, su u
današnje vrijeme česta ranjiva točka sportaša kao i opće populacije. Unatoč brojnim
studijama i preventivnim mjerama, broj ovih ozljeda neprestano raste. Ove ozljede
nastaju zbog različitih razloga, kao što su loša fleksibilnost, slabi mišići, loše
zagrijavanje ili prenaporan trening. Najčešći razlog problema čestih ozljeda je sporo
cijeljenje ozljede te prebrz povratak sportaša u aktivnost nakon iste. Smanjenje rizika
od ponovne ozljede važan je dio terapijskog postupka. Najnovija istraživanja donose
nove spoznaje o uzrocima i načinima sprječavanja ovih ozljeda. Znanstvenici
naglašavaju nekoliko čimbenika koji povećavaju rizik od nastanka navedenih ozljeda
te unapređuju oblike terapijskih vježbi i metode treninga koje mogu značajno smanjiti
vjerojatnost nastanka ozljeda. Istraživanja pokazuju da ekscentrični trening snage
može značajno smanjiti rizik od ozljeda mišića stražnje strane natkoljenice. To se
događa jer se ekscentričnom snagom povećava snaga mišića te se mijenja duljina
mišićnih vlakana, a također se mijenja i kut pod kojim mišić može proizvesti
maksimalnu snagu. Vježba koja se pokazala najučinkovitijom u prevenciji ozljeda
mišića stražnje strane natkoljenice je nordijsko spuštanje. Zanimljivo je da ova vježba
primarno razvija m. semitendinosus i kratku glavu m. biceps femoris, dok se ozljede
mišića stražnje strane natkoljenice najčešće javljaju u dugoj glavi dvoglavog mišića
natkoljenice. Ova saznanja predstavljaju veliki korak u borbi protiv jedne od najčešćih
sportskih ozljeda. Prevencija uključuje redovito provođenje vježbi istezanja, vježbi za
poboljšanje mišićne jakosti, pravilnu tehniku treninga i postupno povećavanje
intenziteta treninga. U sadašnjici, fizioterapeuti sve više posežu za komplementarnim
postupcima u intervenciji, koji mogu ubrzati proces oporavka od ozljede. Iako su se
određeni komplementarni postupci pokazali povoljnim kod cijeljenja i jačanja mišića i
tetiva, ostavljaju dovoljno prostora za daljnja istraživanja i utvrđivanje točnosti ovih
teza. Ozljede mišića stražnje strane natkoljenice mogu biti frustrirajuće zbog svoje
tendencije ponavljanja, no u slučaju ozljede, važno je slijediti upute liječnika i
fizioterapeuta kako bi se osigurao potpuni oporavak i spriječile ponovljene ozljede.
Potpuni oporavak može potrajati nekoliko tjedana ili čak mjeseci, ali strpljenje i
dosljednost su ključni za uspjeh
Going Beyond Counting First Authors in Author Co-citation Analysis
Full text linkThe present study examines one of the fundamental aspects of author co-citation analysis (ACA) - the way co-citation
counts are defined. Co-citation counting provides the data on which all subsequent statistical analyses and mappings
are based, and we compare ACA results based on two different types of co-citation counting - the traditional type that
only counts the first one among a cited work's authors on the one hand and a non-traditional type that takes into
account the first 5 authors of a cited work on the other hand. Results indicate that the picture produced through this non-traditional author co-citation counting contains more coherent author groups and is therefore considerably clearer. However, this picture represents fewer specialties in the research field being studied than that produced through the traditional first-author co-citation counting when the same number of top-ranked authors is selected and analyzed. Reasons for these effects are discussed
Variations on the Author
Full text link“Variations on the Author” discusses two of Eduardo Coutinho’s recent films (Um Dia na Vida, from 2010, and Últimas Conversas, posthumously released in 2015) and their contribution to the general question of documentary authorship. The director’s filmography is characterized by a consistent yet self-effacing form of authorial self-inscription: Coutinho often features as an interviewer that rather than express opinions propels discourses; an interviewer that is good at listening. This mode of self-inscription characterizes him as an author who is not expressive but who is nonetheless markedly present on the screen. In Um Dia na Vida, however, Coutinho is completely absent form the image, while Últimas Conversas, on the contrary, includes a confessional prologue that moves the director from the margins to the center of his films. This article examines the ways in which these works stand out in the filmography of a director who offers new insights into the notion of cinematic authorship
Appropriate Similarity Measures for Author Cocitation Analysis
Full text linkWe provide a number of new insights into the methodological discussion about author cocitation analysis. We first argue that the use of the Pearson correlation for measuring the similarity between authors’ cocitation profiles is not very satisfactory. We then discuss what kind of similarity measures may be used as an alternative to the Pearson correlation. We consider three similarity measures in particular. One is the well-known cosine. The other two similarity measures have not been used before in the bibliometric literature. Finally, we show by means of an example that our findings have a high practical relevance.information science;Pearson correlation;cosine;similarity measure;author cocitation analysis
Dispelling the Myths Behind First-author Citation Counts
Full text linkWe conducted a full-scale evaluative citation analysis study of scholars in the XML research field to explore just how different from each other author rankings resulting from different citation counting methods actually are, and to demonstrate the capability of emerging data and tools on the Web in supporting more realistic citation counting methods. Our results contest some common arguments for the continued
use of first-author citation counts in the evaluation of scholars, such as high correlations between author rankings by first-author citation counts and other citation
counting methods, and high costs of using more realistic citation counting methods that are not well-supported by the ISI databases. It is argued that increasingly available digital full text research papers make it possible for citation analysis studies to go beyond what the ISI databases have directly supported and to employ more
sophisticated methods
koamabayili/VECTRON-author-checklist: VECTRON author checklist
No full textWe have done our best to complete the author checklist relating to the use of animals in the hut study. Note that the objective for the hut study was to evaluate the IRS treatment applications for residual efficacy against Anopheles mosquitoes, including the local An. coluzzii mosquito population. Cows were only used to attract mosquitoes into the huts and no tests were carried out directly on the cows. The author checklist is intended for use with studies where experiments are carried out on animals, which is why we have had such difficulty in completing this for the hut study, as many of the questions do not relate to how the cows were used
Author-wise bibliometric analysis based on entropy.
No full textAuthor-wise bibliometric analysis based on entropy.</p
- …
