4,232 research outputs found
Scientific respect and caring. Vinko Bresic, ur. 2013. Članci. Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić. Kritičko izdanje. sv. 4. Priredila Marina Protrka Štimec. Slavonski Brod: Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod. 290 str. ISBN 978-953-6842-29-2
No full textPrikaz četvrte knjige u nizu Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić (članci objavljeni u periodici) koju je priredila Marina Protrka-Štimec
Scientific respect and caring. Vinko Bresic, ur. 2013. Članci. Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić. Kritičko izdanje. sv. 4. Priredila Marina Protrka Štimec. Slavonski Brod: Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod. 290 str. ISBN 978-953-6842-29-2
No full textPrikaz četvrte knjige u nizu Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić (članci objavljeni u periodici) koju je priredila Marina Protrka-Štimec
"What Is an Author" in Contemporary Croatian Literature?
Get PDFMarina Protrka Štimec, Politike autorstva. Kanon, zajednica i pamćenje u novijoj hrvatskoj književnosti. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada – Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 2019. 238 str
Peripheral canon
Get PDFSabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić, kritičko izdanje, ur. V. Brešić, sv. 4: Članci 1903. - 1938., priredila Marina Protrka Štimec, izdavač Ogranak MH Slavonski Brod, Slavonski Brod, 2013. Str. 292Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić, kritičko izdanje, ur. V. Brešić, sv. 4: Članci 1903. - 1938., priredila Marina Protrka Štimec, izdavač Ogranak MH Slavonski Brod, Slavonski Brod, 2013. Str. 29
A Blueprint of Emancipation
Get PDFZrinka Božić, Marina Protrka Štimec, Ana Tomljenović (ur.), Književnost i revolucije. Zbornik radova, Zagreb: FFpress, 2024, 455 str
Body in Slavenka Drakulić´s novels
No full textPredmet su diplomskoga rada tjelesnost i tijelo u odabranim romanima Slavenke Drakulić,
točnije u romanima Frida ili o boli, Kao da me nema i Optužena. U svojim se romanima Slavenka
Drakulić bavi temama ženskoga tijela i tjelesnosti te opasnostima kojima je žensko tijelo izloženo,
kao što su bolest, silovanje i zlostavljanje. Tako u romanu Frida ili o boli autorica analizira tijelo
preko bolesti i prometnu nesreću koja je snašla slavnu slikaricu Fridu Kahlo. Fridino je tijelo krivo
jer je ona ograničena, teško joj je ustajati i hodati, ona nema samopouzdanja i boji se odbijanja,
zbog čega se povlači u sebe. Nadalje, u romanu Kao da me nema glavna junakinja S. žrtva je
učestalih silovanja za vrijeme boravka u ratnome logoru, zbog čega je zauvijek oštećena. Ipak,
smogla je snage i razvila ljubav prema svojemu djetetu, unatoč tome što je ono „podsjetnik“ na
strahote koje su je zadesile. U trećem, ujedno i posljednjem romanu pod naslovom Optužena
autorica se bavi tjelesnim i emocionalnim zlostavljanjem te zanemarivanjem djeteta. Djevojčica
cijelim romanom trpi tjelesnu i psihičku bol te osjeća traumu tijela koje je podložno fizičkom
kažnjavanju, uskraćivanjem hrane i vode, obavljanja osnovnih fizioloških potreba, potrebi za
šutnjom, izloženo neprestanim lažima te zabrani pokazivanja ikakvih emocija, što rezultira
katastrofalnim posljedicama. U skladu s time, vidljivo je da se Slavenka Drakulić u svojim
romanima bavi temama koje se smatraju tabu temama u današnjem društvu i kojima se ne
posvećuje dovoljna pažnja, barem ne kroz perspektivu kroz koju tim temama pristupa sama
autorica. Takve traume nad tijelom rezultiraju odvajanjem žrtve od samoga tijela i rasapom
identiteta, pa su psihičke posljedice takvih trauma iznimno teške.The subject of this paper is physicality and the body in selected novels by Slavenka
Drakulić, more precisely in the novels Frida ili o boli, Kao da me nema and Optužena. In her
novels, Slavenka Drakulić deals with the topics of the female body and physicality, as well as the
dangers to which the female body is exposed, such as disease, rape and abuse. Thus, in the novel
Frida ili o boli, the author analyzes the body through illness and the traffic accident that befell the
famous painter Frida Kahlo. Frida's body is to blame because she is limited, it is difficult for her
to get up and walk, she has no self-confidence and is afraid of rejection, which is why she
withdraws into herself. Furthermore, in the novel Kao da me nema, the main character S. is a
victim of frequent rapes in a war camp, so she is permanently damaged. Nevertheless, she found
strength and developed love for her child, despite the fact that it is a „reminder“ of the horrors that
befell her. In the third and last novel entitled Optužena author deals with physical and emotional
abuse and child neglect. Throughout the novel, the girl suffers physical and mental pain and feels
the trauma of her body, which is subject to physical punishment, deprivation of food and water,
the fulfillment of basic physiological needs, the need for silence, exposed to constant lies and the
prohibition of showing any emotions, which results in catastrophic consequences. Accordingly, it
is evident that in her novels Slavenka Drakulić deals with topics that are considered taboo topics
in today's society and that are not given enough attention, at least not through the perspective
through which the author herself approaches these topics. Such traumas to the body result in the
separation of the victim from the body itself and the disintegration of identity, so the psychological
consequences of such traumas are extremely severe
The Dikkowita Marina Project
No full textThe large fishery harbour of Dikkowita faces some problems with respect to revenues and conflicts between the users. To create a higher revenue and to avoid these conflicts, a marina will be implemented. This report discusses the different aspects implementing a marina in the harbour of Dikkowita.Civil Engineering and Geoscience
Le corps – habitus – hexis. Pierre Bourdieu et la possibilité d’intervention a la structure de champ
Get PDFEtos označava način opažanja i međudjelovanja sa svijetom, a pomoću hexisa (tjelesnog pamćenja i pozicioniranja u društvenom svijetu) oblikuje ono što je Pierre Bourdieu nazvao habitusom, »sistemom trajnih i promjenjivih dispozicija«. Teorija habitusa je, postavljajući se između poosobljeng i tjelesnog hexisa i objektivnih društvenih struktura, percipirana kao deterministička i time izložena različitim kritikama. Među ostalim, teoretičarka JudithButler zamašno poglavlje jedne od svojih zadnjih knjiga posvećuje kritičkoj prilagodbi Bourdieuovih analiza jezika. Pojam ‘habitusa’, kako ga misli Bourideu, iznova postavlja probleme odnosa između potpunog strukturalističkog determinizma (gdje je predmet podređen pravilima) i egzistencijalističke slobode bez ograničenja, ne uspijevajući se bez ostatka oteti tim oprekama, štoviše, naginjući prema određenom obliku determinizma. Djelovanje
aktera (agensa) zapravo je, u kasnijoj elaboraciji, određeno determinizmima, koji među njima odmjeravaju društveni svijet i koji upisuju svoj odraz u temeljne dispozicije njihova habitusa. Ovaj pojam-posrednik kao princip djelovanja aktera, jednako kao i drugi nosivi elementi ili temeljni pojmovi Bourdieuove teorije (polje/područje, kao prostor društvenog nadmetanja, simboličko nasilje kao osnovni mehanizam nametanja dominacije) nadišli su okvire sociologije, postavši integralnim dijelom kulturalnih studija i književne teorije. Bourdieu je pojam habitusa, kako se pokazuje u članku, vremenom modificirao, otvarajući ga prostoru novih mogućih interpretacija.L’ethos désigne la manière de percevoir le monde et d’ y agir. Avec l’hexis (mémoire corporelle et posture dans le monde social) il forme ce que Pierre Bourdieu a défini comme habitus, « système de dispositions durables et transposable ». La théorie de l’habitus, se situant à la jonction entre hexis personnalisé et corporel et les structures sociales objectives, était, pour son déterminisme, exposée aux critiques différentes (la philosophe Judith Butler, vient par exemple de consacrer un long chapitre de son dernier livre à une réappropriation critique des analyses bourdieusiennes sur le langage). On a pu reprocher au concept d’ habitus de poser à nouveau les problèmes qu’ il entendait résoudre: entre le déterminisme absolu des structuralistes (où le sujet est soumis à des règles) et la liberté sans limite des existentialistes, mais ce concept, pensé par Bourdieu pour dépasser cette opposition, n’ y parvient sans doute qu’ incompletement, penchant vers une certaine forme de déterminisme. L’ action des acteurs est, en effet, en dernière analyse, le produit des déterminismes que fait peser sur eux le monde social et qui trouvent leur reflet dans les dispositions constitutives de leur habitus. Cette notion médiatrice d’ habitus comme principe d’ action des acteurs qui, comme d’ autre éléments clefs de la théorie ou concepts recteurs de Bourdieu (champ comme espace de compétition social fondamental et violence symbolique comme mécanisme premier d’ imposition des rapports de domination) dépasse, cependant, le cadre de la sociologie et devient partie intégrale des études culturelles et de la théorie littéraire. La notion d’habitus Bourdieu avait, au cours du temps, alors, modifié, en ouvrant l’ espace pour accueillir d’autres, nouvelles interprétations
Body in Slavenka Drakulić´s novels
No full textPredmet su diplomskoga rada tjelesnost i tijelo u odabranim romanima Slavenke Drakulić,
točnije u romanima Frida ili o boli, Kao da me nema i Optužena. U svojim se romanima Slavenka
Drakulić bavi temama ženskoga tijela i tjelesnosti te opasnostima kojima je žensko tijelo izloženo,
kao što su bolest, silovanje i zlostavljanje. Tako u romanu Frida ili o boli autorica analizira tijelo
preko bolesti i prometnu nesreću koja je snašla slavnu slikaricu Fridu Kahlo. Fridino je tijelo krivo
jer je ona ograničena, teško joj je ustajati i hodati, ona nema samopouzdanja i boji se odbijanja,
zbog čega se povlači u sebe. Nadalje, u romanu Kao da me nema glavna junakinja S. žrtva je
učestalih silovanja za vrijeme boravka u ratnome logoru, zbog čega je zauvijek oštećena. Ipak,
smogla je snage i razvila ljubav prema svojemu djetetu, unatoč tome što je ono „podsjetnik“ na
strahote koje su je zadesile. U trećem, ujedno i posljednjem romanu pod naslovom Optužena
autorica se bavi tjelesnim i emocionalnim zlostavljanjem te zanemarivanjem djeteta. Djevojčica
cijelim romanom trpi tjelesnu i psihičku bol te osjeća traumu tijela koje je podložno fizičkom
kažnjavanju, uskraćivanjem hrane i vode, obavljanja osnovnih fizioloških potreba, potrebi za
šutnjom, izloženo neprestanim lažima te zabrani pokazivanja ikakvih emocija, što rezultira
katastrofalnim posljedicama. U skladu s time, vidljivo je da se Slavenka Drakulić u svojim
romanima bavi temama koje se smatraju tabu temama u današnjem društvu i kojima se ne
posvećuje dovoljna pažnja, barem ne kroz perspektivu kroz koju tim temama pristupa sama
autorica. Takve traume nad tijelom rezultiraju odvajanjem žrtve od samoga tijela i rasapom
identiteta, pa su psihičke posljedice takvih trauma iznimno teške.The subject of this paper is physicality and the body in selected novels by Slavenka
Drakulić, more precisely in the novels Frida ili o boli, Kao da me nema and Optužena. In her
novels, Slavenka Drakulić deals with the topics of the female body and physicality, as well as the
dangers to which the female body is exposed, such as disease, rape and abuse. Thus, in the novel
Frida ili o boli, the author analyzes the body through illness and the traffic accident that befell the
famous painter Frida Kahlo. Frida's body is to blame because she is limited, it is difficult for her
to get up and walk, she has no self-confidence and is afraid of rejection, which is why she
withdraws into herself. Furthermore, in the novel Kao da me nema, the main character S. is a
victim of frequent rapes in a war camp, so she is permanently damaged. Nevertheless, she found
strength and developed love for her child, despite the fact that it is a „reminder“ of the horrors that
befell her. In the third and last novel entitled Optužena author deals with physical and emotional
abuse and child neglect. Throughout the novel, the girl suffers physical and mental pain and feels
the trauma of her body, which is subject to physical punishment, deprivation of food and water,
the fulfillment of basic physiological needs, the need for silence, exposed to constant lies and the
prohibition of showing any emotions, which results in catastrophic consequences. Accordingly, it
is evident that in her novels Slavenka Drakulić deals with topics that are considered taboo topics
in today's society and that are not given enough attention, at least not through the perspective
through which the author herself approaches these topics. Such traumas to the body result in the
separation of the victim from the body itself and the disintegration of identity, so the psychological
consequences of such traumas are extremely severe
- …
