1,720,956 research outputs found
Going Beyond Counting First Authors in Author Co-citation Analysis
Full text linkThe present study examines one of the fundamental aspects of author co-citation analysis (ACA) - the way co-citation
counts are defined. Co-citation counting provides the data on which all subsequent statistical analyses and mappings
are based, and we compare ACA results based on two different types of co-citation counting - the traditional type that
only counts the first one among a cited work's authors on the one hand and a non-traditional type that takes into
account the first 5 authors of a cited work on the other hand. Results indicate that the picture produced through this non-traditional author co-citation counting contains more coherent author groups and is therefore considerably clearer. However, this picture represents fewer specialties in the research field being studied than that produced through the traditional first-author co-citation counting when the same number of top-ranked authors is selected and analyzed. Reasons for these effects are discussed
Hrvatska poljoprivreda i Zajednička poljoprivredna politika EU
No full textPoljoprivreda je gospodarska djelatnost čiji je primarni cilj osiguravanje dovoljnih količina hrane za vlastito stanovništvo. Hrvatska poljoprivreda se našla pred problemima ostvarivanja osnovnih zadaća i ciljeva poljoprivredne djelatnosti nakon osamostaljenja Hrvatske 1990-ih. Kako bi se prilagodila međunarodnom okruženju i novonastaloj situaciji morala je modificirat svoje politike da bi se adaptirala u novim okolnostima. Kasnije ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je morala uskladiti svoju poljoprivrednu politiku s politikom EU. Prilagodbi je pridonijela Zajednička poljoprivredna politika EU koju je Hrvatska postepeno uvodila kako bi unaprijedila vlastitu poljoprivredu i uskladila se sa zahtjevima EU. Cilj ovog rada će stoga biti prikaz hrvatske poljoprivrede, institucionalnog konteksta u kojem je poljoprivredna politika nastajala, kako je ulazak Hrvatske u Europsku unije pridonio promjenama konteksta hrvatske poljoprivredne politike te kakvu je ulogu i utjecaj u tome imala Zajednička poljoprivredna politika EU
The struggle for supremacy in Middle East regional politics: the Saudi-Iranian rivalry
No full textBliski istok jedno je od najkonfliktnijih područja svijeta, a Saudijska Arabija i Iran kao dvije države koje su u konstantnom napetom odnosu i sukobu često potiču te sukobe sudjelovanjem u regionalnoj politici. Njihovo neprijateljstvo pojačano je vjerskim animozitetom te iako je većinsko stanovništvo obje države islamske vjeroispovijesti, razlikuju se po denominacijama kojima pripadaju, a koje pojačavaju njihov rivalitet. Saudijsko-iransko neprijateljstvo tako se manifestiralo diljem Bliskog istoka i zahvatilo države poput Iraka, Sirije, Libanona, Bahreina i Jemena. Iz tog razloga cilj ovog rada je prikazati u kojim se sferama i na koje sve načine Saudijska Arabija i Iran sukobljavaju. Dubinskim i opsežnijim pristupom u analizi pokušati će se prikazati motivi, akteri i procesi koji oblikuju saudijsko-iranske odnose te olakšavaju shvaćanje njihova neprijateljstva. U fokusu rada ponajprije će biti prikaz povijesno-religijskog aspekta neprijateljstva, zatim političkog aspekta, unutarnje i vanjske politike koja oblikuje njihov odnos, na što će se nadovezati geostrateški aspekt i manifestacija njihovog rivaliteta sudjelovanjem u posredničkim ratovima. Na kraju rada biti će prikazano kako su odnosi Saudijske Arabije i Irana sa SAD-om, Kinom, Rusijom i EU-om većim ili manjim dijelom oblikovali i imali ulogu u saudijsko-iranskom antagonizmu. Rezultati istraživanja pokazati će da su posrednički ratovi i borba za što veći utjecaj u regiji Bliskog istoka odraz pokušaja postizanja vlastitih ekonomskih, političkih, sigurnosnih i geostrateških interesa te da veliku ulogu u oblikovanju rivaliteta i postizanju ciljeva Saudijske Arabije i Irana u unutarnjoj i vanjskoj politici ima sunitsko-šijitski antagonizam, čiji početci sežu duboko u povijest.The Middle East is one of the most conflict-prone regions in the world, with Saudi Arabia and Iran as two states in constant tension and conflict, often fueling these confrontations through their involvement in regional politics. Their hostility is further intensified by religious animosity: although the majority populations of both states are Muslim, they belong to different denominations, which deepens their rivalry. This Saudi–Iranian hostility has manifested throughout the Middle East, affecting countries such as Iraq, Syria, Lebanon, Bahrain, and Yemen. For this reason, the main aim of this thesis is to examine the spheres and ways in which Saudi Arabia and Iran are in conflict. Through a detailed and comprehensive analytical approach, the study seeks to present the motives, actors, and processes that shape Saudi–Iranian relations and facilitate an understanding of their hostility. The analysis will first focus on the historical and religious aspects of the conflict, followed by the political dimension, namely the domestic and foreign policies that influence their relations. It will then address the geostrategic dimension and the manifestation of their rivalry through participation in proxy wars. Finally, the thesis will demonstrate how the relations of Saudi Arabia and Iran with the United States, China, Russia, and the European Union have, to varying degrees, shaped and contributed to Saudi–Iranian antagonism. The findings indicate that proxy wars and the struggle for greater influence in the Middle East are a reflection of both states’ efforts to secure their economic, political, security, and geostrategic interests, and that the Sunni–Shia antagonism, whose roots go deep into history, plays a major role in shaping their rivalry and in achieving their domestic and foreign policy goals
Hrvatska poljoprivreda i Zajednička poljoprivredna politika EU
No full textPoljoprivreda je gospodarska djelatnost čiji je primarni cilj osiguravanje dovoljnih količina hrane za vlastito stanovništvo. Hrvatska poljoprivreda se našla pred problemima ostvarivanja osnovnih zadaća i ciljeva poljoprivredne djelatnosti nakon osamostaljenja Hrvatske 1990-ih. Kako bi se prilagodila međunarodnom okruženju i novonastaloj situaciji morala je modificirat svoje politike da bi se adaptirala u novim okolnostima. Kasnije ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je morala uskladiti svoju poljoprivrednu politiku s politikom EU. Prilagodbi je pridonijela Zajednička poljoprivredna politika EU koju je Hrvatska postepeno uvodila kako bi unaprijedila vlastitu poljoprivredu i uskladila se sa zahtjevima EU. Cilj ovog rada će stoga biti prikaz hrvatske poljoprivrede, institucionalnog konteksta u kojem je poljoprivredna politika nastajala, kako je ulazak Hrvatske u Europsku unije pridonio promjenama konteksta hrvatske poljoprivredne politike te kakvu je ulogu i utjecaj u tome imala Zajednička poljoprivredna politika EU
Hrvatska poljoprivreda i Zajednička poljoprivredna politika EU
No full textPoljoprivreda je gospodarska djelatnost čiji je primarni cilj osiguravanje dovoljnih količina hrane za vlastito stanovništvo. Hrvatska poljoprivreda se našla pred problemima ostvarivanja osnovnih zadaća i ciljeva poljoprivredne djelatnosti nakon osamostaljenja Hrvatske 1990-ih. Kako bi se prilagodila međunarodnom okruženju i novonastaloj situaciji morala je modificirat svoje politike da bi se adaptirala u novim okolnostima. Kasnije ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je morala uskladiti svoju poljoprivrednu politiku s politikom EU. Prilagodbi je pridonijela Zajednička poljoprivredna politika EU koju je Hrvatska postepeno uvodila kako bi unaprijedila vlastitu poljoprivredu i uskladila se sa zahtjevima EU. Cilj ovog rada će stoga biti prikaz hrvatske poljoprivrede, institucionalnog konteksta u kojem je poljoprivredna politika nastajala, kako je ulazak Hrvatske u Europsku unije pridonio promjenama konteksta hrvatske poljoprivredne politike te kakvu je ulogu i utjecaj u tome imala Zajednička poljoprivredna politika EU
Variations on the Author
Full text link“Variations on the Author” discusses two of Eduardo Coutinho’s recent films (Um Dia na Vida, from 2010, and Últimas Conversas, posthumously released in 2015) and their contribution to the general question of documentary authorship. The director’s filmography is characterized by a consistent yet self-effacing form of authorial self-inscription: Coutinho often features as an interviewer that rather than express opinions propels discourses; an interviewer that is good at listening. This mode of self-inscription characterizes him as an author who is not expressive but who is nonetheless markedly present on the screen. In Um Dia na Vida, however, Coutinho is completely absent form the image, while Últimas Conversas, on the contrary, includes a confessional prologue that moves the director from the margins to the center of his films. This article examines the ways in which these works stand out in the filmography of a director who offers new insights into the notion of cinematic authorship
Appropriate Similarity Measures for Author Cocitation Analysis
Full text linkWe provide a number of new insights into the methodological discussion about author cocitation analysis. We first argue that the use of the Pearson correlation for measuring the similarity between authors’ cocitation profiles is not very satisfactory. We then discuss what kind of similarity measures may be used as an alternative to the Pearson correlation. We consider three similarity measures in particular. One is the well-known cosine. The other two similarity measures have not been used before in the bibliometric literature. Finally, we show by means of an example that our findings have a high practical relevance.information science;Pearson correlation;cosine;similarity measure;author cocitation analysis
Dispelling the Myths Behind First-author Citation Counts
Full text linkWe conducted a full-scale evaluative citation analysis study of scholars in the XML research field to explore just how different from each other author rankings resulting from different citation counting methods actually are, and to demonstrate the capability of emerging data and tools on the Web in supporting more realistic citation counting methods. Our results contest some common arguments for the continued
use of first-author citation counts in the evaluation of scholars, such as high correlations between author rankings by first-author citation counts and other citation
counting methods, and high costs of using more realistic citation counting methods that are not well-supported by the ISI databases. It is argued that increasingly available digital full text research papers make it possible for citation analysis studies to go beyond what the ISI databases have directly supported and to employ more
sophisticated methods
- …
