1,758,757 research outputs found
Osoba z ASD, osoba ze spektrum, autystyk, osoba autystyczna czy osoba z autyzmem? Współczesne tendencje w nazewnictwie osób z ASD
No full textThe aim of this paper is to present the names for people with diagnosed autism that are used in the literature dedicated to logopaedics. The analysed expressions are as follows: autystyk (an autistic), osoba z autyzmem (a person with autism), osoba z ASD (a person with ASD), osoba autystyczna (an autistic person), dziecko autystyczne (an autistic child), osoba cierpiąca z powodu autyzmu (a person who suffers from autism), osoba ze spectrum (a person on the spectrum), osoba ze spektrum autyzmu (a person on the spectrum of autism), osoba wysoko i nisko funkcjonująca (a high- and low-functioning person)
Prednosti i nedostaci upotrebe digitalnih tehnologija kod osoba sa autizmom – Perspektive roditelja i stručnjaka
Get PDFSklonost mnogih osoba sa autizmom ka upotrebi savremenih digitalnih tehnologija moguće je koristiti u različite svrhe, od intervencija namenjenih poboljšanju njihovih komunikacionih sposobnosti, preko aplikacija za učenje, do specifičnih digitalnih resursa usmerenih na profesionalno osposobljavanje, obezbeđivanje participacije u aktivnostima lokalne zajednice i strukturisanje slobodnih aktivnosti. Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje prednosti i nedostataka upotrebe digitalnih tehnologija kod osoba sa autizmom. Istraživanje je realizovano u okviru projekta „IDEAL: Inkluzivna digitalna edukacija za učenje osoba sa autizmom“, a podaci su prikupljeni tokom dve fokus grupe. Obe fokus grupe realizovane su onlajn, a prisustvovalo im je 13 ispitanika, sedmoro stručnjaka sa višegodišnjim iskustvom u radu sa osobama sa autizmom i šestoro roditelja. Jedna od tema obrađenih tokom grupnog intervjua odnosila se na iskustva ispitanika u vezi sa korišćenjem primenjene tehnologije kod osoba sa autizmom. Rezultati pokazuju da čak i stručnjaci sa sličnim radnim stažom i stepenom obrazovanja imaju veoma različita iskustva i stavove po ovom pitanju. Kao najveće prednosti korišćenja informaciono-komunikacionih tehnologija oni navode: visok stepen motivisanosti osoba sa autizmom, mogućnost poboljšanja akademskih i veština komunikacija, kao i vlastitu motivaciju da usavrše digitalne veštine. Kao najveće nedostatke oni navode: smanjene prilike za komunikaciju uživo, povećane rizike za viktimizaciju u digitalnom prostoru i potrebu za pojačanim nadzorom i kontrolom. S druge strane, roditelji kao najveće prednosti ističu bolju organizaciju slobodnog vremena, kao i veće mogućnosti za učenje na daljinu. Prema njihovom iskustvu deca sa autizmom vole da prate video-snimke i preferiraju ekrane osetljive na dodir umesto korišćenja miša. Kao glavne nedostatke roditelji navode frustriranost njihove dece sa autizmom ako se digitalni uređaj pokvari ili prekine internet veza, ekscesivno korišćenje tehnoloških sredstava i preteranu ekcitiranost, kao i mogućnost da određeni sadržaji dodatno provociraju nesigurnost i anksioznost. Dobijeni podaci ukazuju na potrebu da se, prilikom procene različitih aspekata korišćenja savremenih digitalnih tehnologija kod osoba sa autizmom, vodi računa o različitim iskustvima i perspektivama roditelja i stručnjaka
Prednosti i nedostaci upotrebe digitalnih tehnologija kod osoba sa autizmom – Perspektive roditelja i stručnjaka
Get PDFSklonost mnogih osoba sa autizmom ka upotrebi savremenih digitalnih tehnologija moguće je koristiti u različite svrhe, od intervencija namenjenih poboljšanju njihovih komunikacionih sposobnosti, preko aplikacija za učenje, do specifičnih digitalnih resursa usmerenih na profesionalno osposobljavanje, obezbeđivanje participacije u aktivnostima lokalne zajednice i strukturisanje slobodnih aktivnosti. Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje prednosti i nedostataka upotrebe digitalnih tehnologija kod osoba sa autizmom. Istraživanje je realizovano u okviru projekta „IDEAL: Inkluzivna digitalna edukacija za učenje osoba sa autizmom“, a podaci su prikupljeni tokom dve fokus grupe. Obe fokus grupe realizovane su onlajn, a prisustvovalo im je 13 ispitanika, sedmoro stručnjaka sa višegodišnjim iskustvom u radu sa osobama sa autizmom i šestoro roditelja. Jedna od tema obrađenih tokom grupnog intervjua odnosila se na iskustva ispitanika u vezi sa korišćenjem primenjene tehnologije kod osoba sa autizmom. Rezultati pokazuju da čak i stručnjaci sa sličnim radnim stažom i stepenom obrazovanja imaju veoma različita iskustva i stavove po ovom pitanju. Kao najveće prednosti korišćenja informaciono-komunikacionih tehnologija oni navode: visok stepen motivisanosti osoba sa autizmom, mogućnost poboljšanja akademskih i veština komunikacija, kao i vlastitu motivaciju da usavrše digitalne veštine. Kao najveće nedostatke oni navode: smanjene prilike za komunikaciju uživo, povećane rizike za viktimizaciju u digitalnom prostoru i potrebu za pojačanim nadzorom i kontrolom. S druge strane, roditelji kao najveće prednosti ističu bolju organizaciju slobodnog vremena, kao i veće mogućnosti za učenje na daljinu. Prema njihovom iskustvu deca sa autizmom vole da prate video-snimke i preferiraju ekrane osetljive na dodir umesto korišćenja miša. Kao glavne nedostatke roditelji navode frustriranost njihove dece sa autizmom ako se digitalni uređaj pokvari ili prekine internet veza, ekscesivno korišćenje tehnoloških sredstava i preteranu ekcitiranost, kao i mogućnost da određeni sadržaji dodatno provociraju nesigurnost i anksioznost. Dobijeni podaci ukazuju na potrebu da se, prilikom procene različitih aspekata korišćenja savremenih digitalnih tehnologija kod osoba sa autizmom, vodi računa o različitim iskustvima i perspektivama roditelja i stručnjaka
Going Beyond Counting First Authors in Author Co-citation Analysis
Get PDFThe present study examines one of the fundamental aspects of author co-citation analysis (ACA) - the way co-citation
counts are defined. Co-citation counting provides the data on which all subsequent statistical analyses and mappings
are based, and we compare ACA results based on two different types of co-citation counting - the traditional type that
only counts the first one among a cited work's authors on the one hand and a non-traditional type that takes into
account the first 5 authors of a cited work on the other hand. Results indicate that the picture produced through this non-traditional author co-citation counting contains more coherent author groups and is therefore considerably clearer. However, this picture represents fewer specialties in the research field being studied than that produced through the traditional first-author co-citation counting when the same number of top-ranked authors is selected and analyzed. Reasons for these effects are discussed
Kreativnost osoba s invaliditetom
Get PDFPovodom 3.prosinca, Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, portal za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, www.zdravlje.hr , organizirao je natječaj "Kreativnost osoba s invaliditetom". Cilj natječaja je pokazati čitateljima kreativne sposobnosti osoba s invaliditetom te na taj način pridonijeti izjednačavanju mogućnosti za ovaj posebice vulnerabilni dio populacije
Variations on the Author
Get PDF“Variations on the Author” discusses two of Eduardo Coutinho’s recent films (Um Dia na Vida, from 2010, and Últimas Conversas, posthumously released in 2015) and their contribution to the general question of documentary authorship. The director’s filmography is characterized by a consistent yet self-effacing form of authorial self-inscription: Coutinho often features as an interviewer that rather than express opinions propels discourses; an interviewer that is good at listening. This mode of self-inscription characterizes him as an author who is not expressive but who is nonetheless markedly present on the screen. In Um Dia na Vida, however, Coutinho is completely absent form the image, while Últimas Conversas, on the contrary, includes a confessional prologue that moves the director from the margins to the center of his films. This article examines the ways in which these works stand out in the filmography of a director who offers new insights into the notion of cinematic authorship
Appropriate Similarity Measures for Author Cocitation Analysis
Get PDFWe provide a number of new insights into the methodological discussion about author cocitation analysis. We first argue that the use of the Pearson correlation for measuring the similarity between authors’ cocitation profiles is not very satisfactory. We then discuss what kind of similarity measures may be used as an alternative to the Pearson correlation. We consider three similarity measures in particular. One is the well-known cosine. The other two similarity measures have not been used before in the bibliometric literature. Finally, we show by means of an example that our findings have a high practical relevance.information science;Pearson correlation;cosine;similarity measure;author cocitation analysis
Produktivnost osoba s intelektualnim poteškoćama
No full textU ovom završnom radu obratit ću pažnju na status osoba s intelektualnim poteškoćama u današnjem društvu, na njihove potencijale i nemogućnosti izvođenja određenih aktivnosti.
Najprije ću prikazati etiologiju nastanka određene poteškoće i u kojim razvojnim periodima se javljaju. Kako se osobe s intelektualnim poteškoćama razvijaju po istim etapama kao i osobe bez teškoća, ovim radom ću usporediti te razvoje i dati jasan prikaz u kojem je razdoblju stao kognitivni razvoj osoba s intelektualnim poteškoćama. Svako razdoblje je pojedinačno prikazano.
Nakon prikaza karakteristika osoba s intelektualnim poteškoćama, posvetila sam se zapošljavanju osoba s intelektualnim poteškoćama i načinima na koji mogu biti produktivni i na taj način koristiti zajednici. Rad je koristan za sve, a posebice za osobe s intelektualnim poteškoćama koje su već duže vrijeme bez nekakvog zaposlenja.
Prikazala sam na koji način rade zaštitne radionice i radni centri, te koji su načini zapošljavanja osoba s intelektualnim poteškoćama. U konačnici donosim i koja je uloga radnog terapeuta u cjelokupnom procesu
- …
