1,720,966 research outputs found
The significance of Terézia Vansová for Slovak society and literature at the turn od the 19th to the 20th century
U diplomskome radu govori se o kraju romantizma i početku realizma te fenomenu pojave prvih žena spisateljica u slovačkoj književnosti. Pisale su u nacionalnom duhu u skladu s vremenom u kojem su živjele, a nakon plasiranja na književnu scenu, njihov glavni cilj bio je obrazovanje žena kroz čitanje. Posebno se istaknula Terézia Vansová, koja je ne samo pokrenula prvi slovački časopis za žene, već je i autorica prvog slovačkog romana za žene.The thesis discusses the end of romanticism and the beginning of realism, as well as the phenomenon of the appearance of the first women writers in Slovak literature. They wrote in the national spirit in accordance with the time in which they lived, and after being placed on the literary scene, their main goal was the education of women through reading. Terézia Vansová stood out in particular, she not only started the first Slovak women's magazine, but is also the author of the first Slovak novel for women
The significance of Terézia Vansová for Slovak society and literature at the turn od the 19th to the 20th century
U diplomskome radu govori se o kraju romantizma i početku realizma te fenomenu pojave prvih žena spisateljica u slovačkoj književnosti. Pisale su u nacionalnom duhu u skladu s vremenom u kojem su živjele, a nakon plasiranja na književnu scenu, njihov glavni cilj bio je obrazovanje žena kroz čitanje. Posebno se istaknula Terézia Vansová, koja je ne samo pokrenula prvi slovački časopis za žene, već je i autorica prvog slovačkog romana za žene.The thesis discusses the end of romanticism and the beginning of realism, as well as the phenomenon of the appearance of the first women writers in Slovak literature. They wrote in the national spirit in accordance with the time in which they lived, and after being placed on the literary scene, their main goal was the education of women through reading. Terézia Vansová stood out in particular, she not only started the first Slovak women's magazine, but is also the author of the first Slovak novel for women
The significance of Terézia Vansová for Slovak society and literature at the turn od the 19th to the 20th century
U diplomskome radu govori se o kraju romantizma i početku realizma te fenomenu pojave prvih žena spisateljica u slovačkoj književnosti. Pisale su u nacionalnom duhu u skladu s vremenom u kojem su živjele, a nakon plasiranja na književnu scenu, njihov glavni cilj bio je obrazovanje žena kroz čitanje. Posebno se istaknula Terézia Vansová, koja je ne samo pokrenula prvi slovački časopis za žene, već je i autorica prvog slovačkog romana za žene.The thesis discusses the end of romanticism and the beginning of realism, as well as the phenomenon of the appearance of the first women writers in Slovak literature. They wrote in the national spirit in accordance with the time in which they lived, and after being placed on the literary scene, their main goal was the education of women through reading. Terézia Vansová stood out in particular, she not only started the first Slovak women's magazine, but is also the author of the first Slovak novel for women
Dramatická tvorba Petra Karvaša v kontexte spoločenských a politických udalostí v Československu
Peter Karvaš bio je jedan od najproduktivnijih slovačkih autora druge polovice 20. stoljeća. Pisao je članke, prozu, teorijska djela i drame. Većinu dramskih djela napisao je duhu postmodernizma, inspiriran djelima stranih autora, oslanjajući se na dotadašnju slovačku književnu tradiciju. Među njegove najpoznatije drame ubrajaju se Polnočná omša, Antigona a ti druhí, Veľká parochňa i Absolútny zákaz. Karvaševe drame nastale su kao reakcija na društveno-političke događaje 20. stoljeća u Čehoslovačkoj. Temelje se na vlastitim životnim iskustvima i ideološkim pogledima koji su se tijekom njegovog života mijenjali. Njegove drame inscenirane su u kazalištima u Slovačkoj i inozemstvu. Svojim djelima utjecao je na mlađu generaciju dramatičara u devedesetim godinama. Internirali su ga i cenzurirali zbog političke angažiranosti. Ni ograničavanja izdavačkih djelatnosti ni pokušaji političkog ušutkavanja nisu ga spriječili da kontinuirano piše kvalitetna djela. Svojim dramama postavio je temelje teatra apsurda u slovačkoj književnosti.Peter Karvaš bol jedným z najproduktívnejších autorov Slovenska druhej polovice 20. storočia. Písal články, prózu, teoretické diela a drámy. Väčšinou hier napísal v postmodernom duchu, inšpirovaný dielami zahraničných autorov, opierajúc sa o slovenskú literárnu tradíciu. K jeho najznámejším hrám patria Polnočná omša, Antigona a ti druhí, Veľká parochňa a Absolútny zákaz. Karvašove drámy vznikli ako reakcia na spoločensko-politické udalosti 20. storočia v Československu. Boli založené na základe jeho životných skúsenostiach a ideologických názorov, ktoré sa menili počas života. Jeho hry boli inscenované v divadlách na Slovensku a v zahraničí. Svojimi dielami výrazne ovplyvnil generáciu mladých dramatikov v deväťdesiatych rokoch. Kvôli politickému zapojeniu bol internovaný a cenzurovaný. Ani obmedzovanie vydavateľskej činnosti ani pokusy o politické umlčanie Karvašovi nebránili v tom, aby neustále písal kvalitné diela. Svojimi hrami položil základy absurdného divadla do slovenskej literatúry
Going Beyond Counting First Authors in Author Co-citation Analysis
The present study examines one of the fundamental aspects of author co-citation analysis (ACA) - the way co-citation
counts are defined. Co-citation counting provides the data on which all subsequent statistical analyses and mappings
are based, and we compare ACA results based on two different types of co-citation counting - the traditional type that
only counts the first one among a cited work's authors on the one hand and a non-traditional type that takes into
account the first 5 authors of a cited work on the other hand. Results indicate that the picture produced through this non-traditional author co-citation counting contains more coherent author groups and is therefore considerably clearer. However, this picture represents fewer specialties in the research field being studied than that produced through the traditional first-author co-citation counting when the same number of top-ranked authors is selected and analyzed. Reasons for these effects are discussed
Porovnanie krátkej prózy Pavola Rankova a Václava Pankovčína
U razdoblju suvremene slovačke književnosti nakon 1989. godine pojavila su se dva pisca relativno sličnih poetika, barem što se tiče njihove kratke proze. Imena su im Pavol Rankov i Václav Pankovčín. Ovaj je rad istražio sličnosti, ali i razlike u njihovim kraćim proznim djelima. Primijećene su sličnosti na formalnoj i na sadržajnoj razini. Sličnosti na formalnoj razini uključuju stil pisanja koji koristi koncizne, jasne rečenice i sleng. Od književnih je postupaka zamijećeno korištenje otvorenih krajeva i tzv. in medias res postupak naglog uvođenja čitatelja u priču. Na sadržajnoj su razini vidljive sličnosti koje obuhvaćaju područja: vremensko-prostorne neodređenosti, egzotičnih motiva, poetike apsurda, elemenata fantastike i horor poetike te društvene kritike. Zbog kombinacije tih raznolikih elemenata, evidentna je uloga žanrovskog sinkretizma u poetikama autora. Razlike između autora tiču se dosljednosti provođenja određenih karakteristika koje su im inače zajedničke, a vidljivo je i da svaki od autora ima teme ili motive koji ga zaokupljaju više nego drugoga i koji se ponavljaju u njihovim djelima. Za Pavola Rankova to je tema komunikacije, a za Václava Pankovčína tema sna i spavanja.V období súčasnej slovenskej literatúry po roku 1989 objavili sa dvaja autori relatívne podobných poetík, aspoň čo sa týka ich krátkej prózy. Ich mená sú Pavol Rankov a Václav Pankovčín. Táto práca preskúmala podobnosti, ale aj odlišnosti v ich krátkych prozaických dielach. Môžeme všimnúť podobnosti na formálnej a na obsahovej úrovni. Podobnosti na formálnej úrovni obsahujú štýl písania, ktorý používa stručné a jasné vety a slang. Keď sa zameriavame na slohové postupy, môžeme vidieť použitie otvorených koncov a tzv. in medias res, ktorý ťahá čitateľa náhle do príbehu. Na obsahovej úrovni môžeme vidieť podobnosti, ktoré zasahujú nasledujúce oblasti: časovo-priestorová neurčitosť, exotické motívy, poetika absurda, fantastické a hororové prvky a sociálna kritika. Kvôli kombinácii týchto rozličných prvkov, význam žánrového synkretizmu pre autorov a súčasnú slovenskú literatúru je evidentný. Rozdiely medzi autormi sa týkajú dôslednosti použitia určitých charakteristík, ktoré inak majú spoločné. Tiež môžeme vidieť, že každý autor má témy alebo motívy, ktoré ho zaujímajú viac ako iného a ktoré sa opakujú v ich dielach. Je to téma komunikácie pre Pavola Rankova a téma sna pre Václava Pankovčína
Variations on the Author
“Variations on the Author” discusses two of Eduardo Coutinho’s recent films (Um Dia na Vida, from 2010, and Últimas Conversas, posthumously released in 2015) and their contribution to the general question of documentary authorship. The director’s filmography is characterized by a consistent yet self-effacing form of authorial self-inscription: Coutinho often features as an interviewer that rather than express opinions propels discourses; an interviewer that is good at listening. This mode of self-inscription characterizes him as an author who is not expressive but who is nonetheless markedly present on the screen. In Um Dia na Vida, however, Coutinho is completely absent form the image, while Últimas Conversas, on the contrary, includes a confessional prologue that moves the director from the margins to the center of his films. This article examines the ways in which these works stand out in the filmography of a director who offers new insights into the notion of cinematic authorship
Appropriate Similarity Measures for Author Cocitation Analysis
We provide a number of new insights into the methodological discussion about author cocitation analysis. We first argue that the use of the Pearson correlation for measuring the similarity between authors’ cocitation profiles is not very satisfactory. We then discuss what kind of similarity measures may be used as an alternative to the Pearson correlation. We consider three similarity measures in particular. One is the well-known cosine. The other two similarity measures have not been used before in the bibliometric literature. Finally, we show by means of an example that our findings have a high practical relevance.information science;Pearson correlation;cosine;similarity measure;author cocitation analysis
Bajke u stvaralaštvu Marka K. Cepenkova
U ovom diplomskom analizirane su najreprezentativnije bajke iz sakupljačkog opusa Marka Kostova Cepenkova te njihova suvremena adaptacija u okviru makedonske dječje književnosti. Uvodni je dio teorijski, sastavljen od dva poglavlja. U prvom se poglavlju proučava život i stvaralaštvo Marka K. Cepenkova u kontekstu vremena u kojem je djelovao. U drugom su poglavlju objašnjeni pojmovi bajke, usmene književnosti, mita, dječje književnosti i čudesnog/fantastičnog. Glavni dio rada analizira tri bajke koje je Cepenkov sakupio, prikazuju se žanrovske norme bajke, ali i Cepenkovljev osobni stil. U drugoj polovici glavnog dijela analizirane su specifičnosti Cepenkovljeva stila na primjeru njegove najuspješnije, ali i najkompleksnije priče „Siljan Roda“ te se daje objašnjenje žanrovske problematičnosti ove priče. U završetku glavnog dijela prikazana je suvremena adaptacija analiziranih bajki i njihova prilagodba dječjim čitateljima uz naglasak na dodatne izmjene koje su nastale u usporedbi s originalom.This thesis analyses the most representative fairytales of the creative works collected by Marko Kostov Tsepenkov and their modern reception, with focus on the perspective of Macedonian children’s literature. The introduction is theoretical, composed of two chapters. First chapter of the introduction analyses life and works of Marko K. Tsepenkov with context of the time he worked in. The second chapter provides the explanation of preliminary terms such as fairy tale, folk tale, myth, children’s literature and fantasy/ uncanny. The main part of this thesis analyses three fairytales collected by Tsepekov, alongside the norms of the genre and Tsepenkov’s personal style. The second part of the main part analyses the specifics of Tsepenkov’s style through the example of his most succesfull and most complex tale of “Siljan the Stork”, and also explains its problems in the context of the genre. The ending of the main part analyses the modern-day adaptation of the analysed fairytales and the way they have been adapted to children, with emphasis on the changes that occurred in comparison to the original
- …
