1,721,051 research outputs found
Međunarodni gospodarski odnosi vs. regionalna suradnja – slučaj Europske unije
No full textTeorija međunarodne ekonomije prati razvoj međunarodne trgovine i predstavlja jedno od najstarijih polja ekonomske znanosti. Od starih Grka do danas, vladini dužnosnici, filozofi i ekonomisti analizirali su razlike između nacionalne trgovine i trgovine između različitih država, utvrđivali donosi li trgovina naciji koristi ili štete. To je bila osnova za njihovu procjenu moguće primjene određenih instrumenata trgovinske politike zbog postizanja određenih ciljeva države. Trgovinska politika postoji zbog kontinuirane želje država za promocijom vlastitih interesa u svjetskim gospodarskim odnosima. Upravo zato postoji i kontinuirana rasprava o konceptima trgovinske politike koji su najprimjereniji za razvojni trenutak neke države. Rasprave otvaraju dilemu donosi li politika otvorenog gospodarstva više koristi ili će domaća proizvodnja biti oštećena stranom konkurencijom. Međunarodna trgovinska politika u današnjem obliku rezultat je višestoljetnog razvoja. Uvijek je u uskoj vezi s promjenama tržišnih uvjeta u vanjskoj razmjeni. Promatrajući na globalnoj razini, gospodarski razvoj utemeljen na industrijskoj proizvodnji nije bio simultan niti s prostornog, a niti s vremenskog aspekta. To je rezultiralo potrebama za različitim vanjskotrgovinskim politikama koje brojnim mjerama prate različite razvojne trenutke pojedinih država. U posljednjih nekoliko stoljeća, a tako i početkom 21. stoljeća, paralelno funkcioniraju postindustrijska i industrijska, ali i predindustrijska društva. Svako od njih zahtijeva različitu vanjskotrgovinsku politiku zbog svog daljnjeg razvoja. Adekvatna vanjskotrgovinska politika akcelerator je gospodarskog razvoja, ali definiranje i provedba vanjskotrgovinske politike primjerene razvojnom trenutku pojedine države ne ovisi samo i isključivo o njezinim potrebama, već i o vanjskim faktorima. Tijekom povijesti dominantna je bila uloga nacionalnih država, ali poslije Drugoga svjetskog rata raste značaj nadnacionalnih institucija (GATT, WTO) i integracija (EU, ASEAN, USMCA...) koje nominalno zagovaraju ideal slobodne i poštene trgovine
Međunarodni gospodarski odnosi vs. regionalna suradnja – slučaj Europske unije
No full textTeorija međunarodne ekonomije prati razvoj međunarodne trgovine i predstavlja jedno od najstarijih polja ekonomske znanosti. Od starih Grka do danas, vladini dužnosnici, filozofi i ekonomisti analizirali su razlike između nacionalne trgovine i trgovine između različitih država, utvrđivali donosi li trgovina naciji koristi ili štete. To je bila osnova za njihovu procjenu moguće primjene određenih instrumenata trgovinske politike zbog postizanja određenih ciljeva države. Trgovinska politika postoji zbog kontinuirane želje država za promocijom vlastitih interesa u svjetskim gospodarskim odnosima. Upravo zato postoji i kontinuirana rasprava o konceptima trgovinske politike koji su najprimjereniji za razvojni trenutak neke države. Rasprave otvaraju dilemu donosi li politika otvorenog gospodarstva više koristi ili će domaća proizvodnja biti oštećena stranom konkurencijom. Međunarodna trgovinska politika u današnjem obliku rezultat je višestoljetnog razvoja. Uvijek je u uskoj vezi s promjenama tržišnih uvjeta u vanjskoj razmjeni. Promatrajući na globalnoj razini, gospodarski razvoj utemeljen na industrijskoj proizvodnji nije bio simultan niti s prostornog, a niti s vremenskog aspekta. To je rezultiralo potrebama za različitim vanjskotrgovinskim politikama koje brojnim mjerama prate različite razvojne trenutke pojedinih država. U posljednjih nekoliko stoljeća, a tako i početkom 21. stoljeća, paralelno funkcioniraju postindustrijska i industrijska, ali i predindustrijska društva. Svako od njih zahtijeva različitu vanjskotrgovinsku politiku zbog svog daljnjeg razvoja. Adekvatna vanjskotrgovinska politika akcelerator je gospodarskog razvoja, ali definiranje i provedba vanjskotrgovinske politike primjerene razvojnom trenutku pojedine države ne ovisi samo i isključivo o njezinim potrebama, već i o vanjskim faktorima. Tijekom povijesti dominantna je bila uloga nacionalnih država, ali poslije Drugoga svjetskog rata raste značaj nadnacionalnih institucija (GATT, WTO) i integracija (EU, ASEAN, USMCA...) koje nominalno zagovaraju ideal slobodne i poštene trgovine
Going Beyond Counting First Authors in Author Co-citation Analysis
Get PDFThe present study examines one of the fundamental aspects of author co-citation analysis (ACA) - the way co-citation
counts are defined. Co-citation counting provides the data on which all subsequent statistical analyses and mappings
are based, and we compare ACA results based on two different types of co-citation counting - the traditional type that
only counts the first one among a cited work's authors on the one hand and a non-traditional type that takes into
account the first 5 authors of a cited work on the other hand. Results indicate that the picture produced through this non-traditional author co-citation counting contains more coherent author groups and is therefore considerably clearer. However, this picture represents fewer specialties in the research field being studied than that produced through the traditional first-author co-citation counting when the same number of top-ranked authors is selected and analyzed. Reasons for these effects are discussed
Determinants of Trade in Services With Focus on Tourism
Get PDFThis paper estimates the gravity of bilateral trade in services at an aggregate level. The aim of the paper is to assess the effects of social and economic factors on the export of services. A large part of the trade-in services is directly or indirectly related to the tourism industry; therefore, the results of this research are mainly discussed from the perspective of the tourism industry. To achieve the paper's aim, we estimate the augmented gravity model on a sample of 5,359 trading partners from 2000 to 2018. We evaluate our model using the Poisson Pseudo Maximum Likelihood estimator. We include various fixed-effect dummies in our model to address the endogeneity issues. Our results show that standard gravity variables such as economic size and distance are significant for service trade. From the tourism industry perspective, it can be concluded that trade in tourism services is determined by the similarity in economic size, proximity, and common socio-economic factors such as common first language and shared religious beliefs. In contrast, common colonial history has no significant effects on service trade
Variations on the Author
Get PDF“Variations on the Author” discusses two of Eduardo Coutinho’s recent films (Um Dia na Vida, from 2010, and Últimas Conversas, posthumously released in 2015) and their contribution to the general question of documentary authorship. The director’s filmography is characterized by a consistent yet self-effacing form of authorial self-inscription: Coutinho often features as an interviewer that rather than express opinions propels discourses; an interviewer that is good at listening. This mode of self-inscription characterizes him as an author who is not expressive but who is nonetheless markedly present on the screen. In Um Dia na Vida, however, Coutinho is completely absent form the image, while Últimas Conversas, on the contrary, includes a confessional prologue that moves the director from the margins to the center of his films. This article examines the ways in which these works stand out in the filmography of a director who offers new insights into the notion of cinematic authorship
Sinergija poljoprivrede i turizma – konvergencija sezonskih ciklusa u Hrvatskoj i EU
No full textU ovom poglavlju analizira se koncept sezonalnosti u turizmu i poljoprivredi. Sezonalnost u objema gospodarskim granama predstavlja izazov za nositelje razvojne politike. Pritisak na tržište rada, komunalne usluge, kao i ekološke ciljeve, dovodi do potrebe kreiranja niza politika s konačnim ciljem omogućavanja održivog razvoja. Pritom je sve veći naglasak na
lokalnoj zajednici koja mora definirati ciljeve, implementirati politike i preuzeti odgovornost za njihovu realizaciju. U relevantnoj literaturi sezonalnost se često promatra kao problem s kojim se suočava turistički sektor. Kao rješenje toga problema nameće se razvoj selektivnih oblika turizma koji mogu povećati atraktivnost destinacije i izvan sezone. Značajan broj selektivnih oblika turizma povezan je s poljoprivredom koja ima vrlo sličan sezonski ciklus. Pored toga, inputi kojima se poljoprivreda i turizam koriste često su isti i potražuju ih u istom dijelu godine. Zbog toga je neopravdano smatrati turizam i poljoprivredu u potpunosti
komplementarnim djelatnostima s obzirom na to da ih njihova potreba za uporabom prostora, radne snage ili vode dovodi u konkurentsku poziciju
Intra-Industry Trade and Accession of the Republic of Croatia to the European Union
No full textGospodarsko integriranje u Europi odgovor je na globalizacijske procese na svjetskoj razini, ali i završetak procesa tranzicije. Intragranska je trgovina primijećena kao posljedica trgovinskog integriranja država EU. Za mala gospodarstva poput hrvatskog, sudjelovanje u gospodarskim integracijama je neizbježno, a ujedno znači i sudjelovanje u međunarodnoj podjeli rada. Teorijsku osnovu ovoga rada čini tzv. nova trgovinska teorija koja intragransku trgovinu objašnjava na dva načina: horizontalnu intragransku trgovinu smatra posljedicom monopolističke konkurencije na tržištu i rastućih povrata obujma između sličnih država, dok je vertikalna intragranska trgovina utemeljena na komparativnim faktorskim prednostima – za razliku od tradicionalne HO teorije, specijalizacija se ne događa između, već unutar pojedine industrijske grane. Analitički dio temelji se na podacima o hrvatskoj razmjeni na 3 i 5 brojki SITC, i to na razini cjelokupnog gospodarstva, kao i bilateralno na razini 3 brojke SITC prema Njemačkoj, Italiji, Sloveniji, Republici Češkoj, Mađarskoj te Bosni i Hercegovini. Sukladno teorijskim postavkama o sličnosti proizvoda, korištena je minimalna razina raščlambe na 3 brojke SITC, odnosno ona koja zadovoljava kriterije sličnosti proizvoda u kontekstu intragranske trgovine. Razdoblje promatranja se odnosi na 1995. do 2005. godinu. Primjenom Grubel-Lloydovog indeksa kao statičnog pokazatelja, odnosno Brülhartovog indeksa marginalne intragranske trgovine kao dinamičkog pokazatelja intragranske trgovine, ustanovljene su vrijednosti indeksa intragranske trgovine Hrvatske i uspoređeni s državama sličnih gospodarskih obilježja. Osim toga, intragranska trgovina mjerena Grubel-Lloydovim indeksom je dekomponirana na horizontalnu i vertikalnu komponentu uz uobičajeni kriterij ± ; ; 15%, ali i prošireni kriterij ± ; ; 25%. Ekonometrijskom analizom ispitana je povezanost između veličine intragranske trgovine i odabranih makroekonomskih veličina ili njihovih derivata. Na taj je način izdvojena grupa statistički signifikantnih: GDP, udaljenost između glavnih gradova, trgovinska otvorenost te dvije dummy varijable – postojanje granične crte, odnosno nedavno sudjelovanje u zajedničkom tržištu. Priključivanje Hrvatske Europskoj uniji treba rezultirati akceleriranjem gospodarskog razvoja i općeg blagostanja. Stalno povećanje intragranske trgovine rezultirat će punom integracijom Hrvatske u EU i otvoriti mogućnost za maksimiziranje pozitivnih integracijskih učinaka te ubrzanom dostizanju gospodarskih parametara EU
Sinergija poljoprivrede i turizma – konvergencija sezonskih ciklusa u Hrvatskoj i EU
No full textU ovom poglavlju analizira se koncept sezonalnosti u turizmu i poljoprivredi. Sezonalnost u objema gospodarskim granama predstavlja izazov za nositelje razvojne politike. Pritisak na tržište rada, komunalne usluge, kao i ekološke ciljeve, dovodi do potrebe kreiranja niza politika s konačnim ciljem omogućavanja održivog razvoja. Pritom je sve veći naglasak na
lokalnoj zajednici koja mora definirati ciljeve, implementirati politike i preuzeti odgovornost za njihovu realizaciju. U relevantnoj literaturi sezonalnost se često promatra kao problem s kojim se suočava turistički sektor. Kao rješenje toga problema nameće se razvoj selektivnih oblika turizma koji mogu povećati atraktivnost destinacije i izvan sezone. Značajan broj selektivnih oblika turizma povezan je s poljoprivredom koja ima vrlo sličan sezonski ciklus. Pored toga, inputi kojima se poljoprivreda i turizam koriste često su isti i potražuju ih u istom dijelu godine. Zbog toga je neopravdano smatrati turizam i poljoprivredu u potpunosti
komplementarnim djelatnostima s obzirom na to da ih njihova potreba za uporabom prostora, radne snage ili vode dovodi u konkurentsku poziciju
- …
