1,720,964 research outputs found
Šetnja po hrvatskoj baštini: Putevima glagoljaške pismenosti otoka Krka i Hrvatskim zagorjem i njegovom kulturnom baštinom. Terenska nastava studenata povijesti: Krk, 11. V. 2007. i Hrvatsko zagorje, 16. V. 2007.
Abdul-Malik i Kupola na stijeni – razgradnja jednog mita
Kupola na stijeni u Jeruzalemu jedna je od najimpresivnijih građevina i simbol svetog grada. Istovremeno predstavlja najstarije monumentalno djelo islamske umjetnosti koje je do danas, više od trinaest stoljeća od podizanja, sačuvalo svoj izvorni oblik uz tek minorne modifikacije. U članku se analizira i dekonstruira mit, popu-
laran u kampanji negiranja važnosti grada u arapsko-islamskoj svijesti, da je umajadski kalif Abdul-Malik podigao kupolu kako bi preusmjerio hadž iz Meke, koja je tada bila pod kontrolom njegova suparnika Ibnuz-Zubejra, u Jeruzalem. Jedini klasični arapski izvor koji ovo spominje je Jakubi, čija kronika mora biti uzeta sa
zrnom soli zbog autorovih dubokih anti-umajadskih osjećaja. Brojna druga kanonska djela klasične arapske historiografije se slažu da je pravi Abdul-Malikov motiv iza podizanja Kupole na stijeni bila njegova želja da nadmaši sjaj bizantskih crkava
u Palestini i Siriji. Dizajn kaligrafskih natpisa na kupoli je povjeren Radži bin Hejvi, slavnome pravniku i skupljaču hadisa koji je ciljano odabrao određene kur’anske ajete koji govore o Kristovoj ljudskoj prirodi, kako bi od ovog remek djela arhitekture učinio medij kršćansko-islamske polemike
ELEGIJE ZA IZGUBLJENIM RAJEM – JONIJA U MODERNOJ GRČKOJ PJESMI
Maloazijska katastrofa, tj. događaji u zapadnoj Maloj Aziji
1919. – 1922. za grčki narod predstavljaju jednu od najvećih tragedija
njihove duge povijesti, ako ne i najveću. Označili su nasilan kraj grčke
prisutnosti u Maloj Aziji nakon više od tri tisuće godina. Posebno je ovo
vidljivo u književnosti gdje se često čitava grčka književnost XX. stoljeća
naziva „književnošću maloazijske katastrofe“. Od dvojice grčkih
1 mag. hist./arch., Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Frankopanska ulica 26,
[email protected] ATEIZAM, ANTITEIZAM, AGNOSTICIZAM
232 Časopis OBNOVA, Broj 12
književnih nobelovaca (Jorgos Seferis, 1963. i Odisseas Elitis, 1979.),
Seferis je rođen u Vurli kod Smirne, a Elitis je jednu od najljepših pjesama
„Malo zeleno more“ (Μικρή πράσινη θάλασσα, 1971.) posvetio Joniji.
Rad donosi izbor pjesama o Joniji koje tematiziraju predratni grčko-turski
suživot, ratne tragedije, izbjeglištvo i otuđenost u novoj domovin
RAT U MUTANABBIJEVOJ POEZIJI
Arapska poezija je humanistička i ne ostavlja neistraženim niti
jedan aspekt ljudskog života. I rat se već zarana izborio za istaknuto mjesto,
kakvo ima i među stihovima najvećeg arapskog pjesnika Mutanabbija.
Rad donosi kraći izbor iz gigantskog pjesnikova opusa i dijakronijski
prikazuje Mutanabbijevo shvaćanje rata tijekom četrdesetogodišnjega pjesnikova života, uglavnom se držeći kronološkog redoslijeda koji
slijedi Abul-Ala’ Ma’arri u svom komentaru
Going Beyond Counting First Authors in Author Co-citation Analysis
The present study examines one of the fundamental aspects of author co-citation analysis (ACA) - the way co-citation
counts are defined. Co-citation counting provides the data on which all subsequent statistical analyses and mappings
are based, and we compare ACA results based on two different types of co-citation counting - the traditional type that
only counts the first one among a cited work's authors on the one hand and a non-traditional type that takes into
account the first 5 authors of a cited work on the other hand. Results indicate that the picture produced through this non-traditional author co-citation counting contains more coherent author groups and is therefore considerably clearer. However, this picture represents fewer specialties in the research field being studied than that produced through the traditional first-author co-citation counting when the same number of top-ranked authors is selected and analyzed. Reasons for these effects are discussed
- …
