1,720,955 research outputs found
Going Beyond Counting First Authors in Author Co-citation Analysis
Get PDFThe present study examines one of the fundamental aspects of author co-citation analysis (ACA) - the way co-citation
counts are defined. Co-citation counting provides the data on which all subsequent statistical analyses and mappings
are based, and we compare ACA results based on two different types of co-citation counting - the traditional type that
only counts the first one among a cited work's authors on the one hand and a non-traditional type that takes into
account the first 5 authors of a cited work on the other hand. Results indicate that the picture produced through this non-traditional author co-citation counting contains more coherent author groups and is therefore considerably clearer. However, this picture represents fewer specialties in the research field being studied than that produced through the traditional first-author co-citation counting when the same number of top-ranked authors is selected and analyzed. Reasons for these effects are discussed
Variations on the Author
Get PDF“Variations on the Author” discusses two of Eduardo Coutinho’s recent films (Um Dia na Vida, from 2010, and Últimas Conversas, posthumously released in 2015) and their contribution to the general question of documentary authorship. The director’s filmography is characterized by a consistent yet self-effacing form of authorial self-inscription: Coutinho often features as an interviewer that rather than express opinions propels discourses; an interviewer that is good at listening. This mode of self-inscription characterizes him as an author who is not expressive but who is nonetheless markedly present on the screen. In Um Dia na Vida, however, Coutinho is completely absent form the image, while Últimas Conversas, on the contrary, includes a confessional prologue that moves the director from the margins to the center of his films. This article examines the ways in which these works stand out in the filmography of a director who offers new insights into the notion of cinematic authorship
Analysis of income, expenditure and financial trends in Formula 1
No full textOvaj rad analizira financijski trend Formule 1 tijekom petogodišnjeg razdoblja od 2019. do
2023. godine, s ciljem detaljne analize podataka prikupljenih s internetskih stranica i službenih
dokumenata. U teorijskom dijelu rada obrađuje se tema sporta, njegova povijest, definicija,
podjela i područja. U nastavku detaljnije se obrađuje Formula 1 i važnije stavke ovog sporta.
Dodatno se istražuje sastav ekipa u Formulu 1, zatim kako funkcionira Grand Prix, zarada
Formule 1 te zarada samih ekipa u Formuli 1 te nedavno uvedeni salary cap. Glavni fokus
istraživanja je ispitati financijski trend poslovanja u Formuli 1, posebno prihode, rashode te
ostvarivanje dobiti ili gubitka u navedenom razdoblju. Želi se istražiti kako posluje Formula 1
kroz kvartale te na kraju godina. Ovo istraživanje, provedeno od listopada do kraja kolovoza
2024. godine, fokusira se na analizu sekundarnih podataka prikupljenih putem tabličnog prikaza
financijskih informacija. Rad se bazira na metodama sinteze, deskripcije te obrade i opisivanja
vremenskog niza financijskih podataka. Analiza otkriva da su prihodi i rashodi Formule 1 u
stalnom međusobnom odnosu. Ključni izvori prihoda u 2019. i 2020. bili su naknade za
promociju utrka, naknade za emitiranje te naknade za oglašavanje i sponzorstvo. Od 1. siječnja
2021., ti izvori su reklasificirani u prihode od promocije utrka, naknade za medijska prava i
naknade za sponzorstvo. Formula 1 ne bilježi izravne rashode, već ih kategorizira kao isplate
ekipama, ostale troškove prihoda, prodaju, opće i administrativne troškove, naknade temeljene
na dionicama te deprecijaciju i amortizaciju. Financijski rezultati su usko povezani s brojem
održanih utrka, a faktori poput epidemije COVID-19 i inovacija poput F1 TV aplikacija utječu
na prihode i rashode. Nakon pada u 2020. godini, bilježi se trend rasta prihoda i rashoda, s
očekivanjem da će se nastaviti i u budućnosti. Kao i godišnji financijski rezultati, kvartalni
rezultati su isto tako izravno ovisni o broju održanih utrka. Prvi kvartali, očekivano, imaju
manje prihode i rashode od četvrtih kvartala, što je povezano s razlikama u broju održanih utrka.
Zaključno, primjećuje se trend opadanja u 2020., koji se uspješno preokreće u rast u 2021.,
2022. te 2023. godini, najavljujući pozitivan financijski put Formule 1 u budućnosti
Analysis of income, expenditure and financial trends in Formula 1
No full textOvaj rad analizira financijski trend Formule 1 tijekom petogodišnjeg razdoblja od 2019. do
2023. godine, s ciljem detaljne analize podataka prikupljenih s internetskih stranica i službenih
dokumenata. U teorijskom dijelu rada obrađuje se tema sporta, njegova povijest, definicija,
podjela i područja. U nastavku detaljnije se obrađuje Formula 1 i važnije stavke ovog sporta.
Dodatno se istražuje sastav ekipa u Formulu 1, zatim kako funkcionira Grand Prix, zarada
Formule 1 te zarada samih ekipa u Formuli 1 te nedavno uvedeni salary cap. Glavni fokus
istraživanja je ispitati financijski trend poslovanja u Formuli 1, posebno prihode, rashode te
ostvarivanje dobiti ili gubitka u navedenom razdoblju. Želi se istražiti kako posluje Formula 1
kroz kvartale te na kraju godina. Ovo istraživanje, provedeno od listopada do kraja kolovoza
2024. godine, fokusira se na analizu sekundarnih podataka prikupljenih putem tabličnog prikaza
financijskih informacija. Rad se bazira na metodama sinteze, deskripcije te obrade i opisivanja
vremenskog niza financijskih podataka. Analiza otkriva da su prihodi i rashodi Formule 1 u
stalnom međusobnom odnosu. Ključni izvori prihoda u 2019. i 2020. bili su naknade za
promociju utrka, naknade za emitiranje te naknade za oglašavanje i sponzorstvo. Od 1. siječnja
2021., ti izvori su reklasificirani u prihode od promocije utrka, naknade za medijska prava i
naknade za sponzorstvo. Formula 1 ne bilježi izravne rashode, već ih kategorizira kao isplate
ekipama, ostale troškove prihoda, prodaju, opće i administrativne troškove, naknade temeljene
na dionicama te deprecijaciju i amortizaciju. Financijski rezultati su usko povezani s brojem
održanih utrka, a faktori poput epidemije COVID-19 i inovacija poput F1 TV aplikacija utječu
na prihode i rashode. Nakon pada u 2020. godini, bilježi se trend rasta prihoda i rashoda, s
očekivanjem da će se nastaviti i u budućnosti. Kao i godišnji financijski rezultati, kvartalni
rezultati su isto tako izravno ovisni o broju održanih utrka. Prvi kvartali, očekivano, imaju
manje prihode i rashode od četvrtih kvartala, što je povezano s razlikama u broju održanih utrka.
Zaključno, primjećuje se trend opadanja u 2020., koji se uspješno preokreće u rast u 2021.,
2022. te 2023. godini, najavljujući pozitivan financijski put Formule 1 u budućnosti
Polarna svjetlost Norveške kao dio turističke atrakcije
No full textTurizam je danas jedna od najvećih svjetskih industrija. Turizam se iz dana u dan razvija,
nastaju novi oblici i vrste turizma i vjerojatno će se i dalje razvijati. Današnji je turizam još
uvijek masovan. Ljudi danas žive užurbano, mnogo rade i imaju malo slobodnoga vremena za
sebe i obitelj. Zato im treba nešto drukčije, nešto novo da se odmore te skupe snagu i energiju
za nastavak života. Tako se sve više okreću specifičnim oblicima turizma, npr. turizmu polarne
svjetlosti koji nudi mogućnost odmora na mirnome i usamljenome mjestu pod svjetlima neba s
različitim rekreativnim aktivnostima. Za obiteljsko opuštanje ova vrsta turizma može biti pravi
izbor. Polarna se svjetlost propagira u norveškome turizmu kao svjetski fenomen i jedno od
sedam prirodnih svjetskih čuda. Norveška je prihvatila polarnu svjetlost kao svoju najvažniju
atrakciju i obogatila je različitim dodatnim aktivnostima. Atraktivnost je posljedica spoja i
sklada savršene prirode i polarne svjetlosti koji stvaraju impresivne i zadivljujuće slike koje se
dugo pamte. Polarna svjetlost koja se vidi unutar arktičkoga kruga nezamjenjiva je stavka
norveškoga turizma i turizam vezan uz polarnu svjetlost neprestano se razvija.
Ovaj istraživački rad podijeljen je u dvije glavne cjeline, teorijski dio i istraživački dio. Teorijski
pregled literature pojašnjava pojmove poput turizma i specifičnih oblika turizma. Zatim
prikazuje turizam u Norveškoj te neke statističke podatke. Nakon toga objašnjavaju se turističke
atrakcije. U ovom dijelu objašnjena je podjela Norveške na turističke regije i najatraktivnije
resurse pojedinih regija. Nakon toga objašnjava se polarna svjetlost. Time počinje i obrada teme
ovoga rada, to jest opis turizma vezanoga uz polarnu svjetlost, opis najčešćih mjesta u kojima
se pojavljuje te opis različitih dodatnih aktivnosti koje uz polarnu svjetlosti turistima
upotpunjuju doživljaj. Na kraju prvog dijela rada je ukratko se objašnjava što će u budućnosti
biti s turizmom vezanim uz polarnu svjetlost.
Istraživački dio sastavljen je od opisa metodologije istraživanja i rezultata istraživanja. U
metodologiji rada prikazani su ciljevi i osnovni predmet samoga istraživanja. Istraživanje je
provedeno putem online ankete koja je imala 20 pitanja u svrhu ostvarenja triju glavnih ciljeva
rada. Zatim su prikupljeni podaci obrađeni i objašnjeni te grafički prikazani pod naslovnom
Rezultati istraživanja
Appropriate Similarity Measures for Author Cocitation Analysis
Get PDFWe provide a number of new insights into the methodological discussion about author cocitation analysis. We first argue that the use of the Pearson correlation for measuring the similarity between authors’ cocitation profiles is not very satisfactory. We then discuss what kind of similarity measures may be used as an alternative to the Pearson correlation. We consider three similarity measures in particular. One is the well-known cosine. The other two similarity measures have not been used before in the bibliometric literature. Finally, we show by means of an example that our findings have a high practical relevance.information science;Pearson correlation;cosine;similarity measure;author cocitation analysis
Dispelling the Myths Behind First-author Citation Counts
Get PDFWe conducted a full-scale evaluative citation analysis study of scholars in the XML research field to explore just how different from each other author rankings resulting from different citation counting methods actually are, and to demonstrate the capability of emerging data and tools on the Web in supporting more realistic citation counting methods. Our results contest some common arguments for the continued
use of first-author citation counts in the evaluation of scholars, such as high correlations between author rankings by first-author citation counts and other citation
counting methods, and high costs of using more realistic citation counting methods that are not well-supported by the ISI databases. It is argued that increasingly available digital full text research papers make it possible for citation analysis studies to go beyond what the ISI databases have directly supported and to employ more
sophisticated methods
koamabayili/VECTRON-author-checklist: VECTRON author checklist
No full textWe have done our best to complete the author checklist relating to the use of animals in the hut study. Note that the objective for the hut study was to evaluate the IRS treatment applications for residual efficacy against Anopheles mosquitoes, including the local An. coluzzii mosquito population. Cows were only used to attract mosquitoes into the huts and no tests were carried out directly on the cows. The author checklist is intended for use with studies where experiments are carried out on animals, which is why we have had such difficulty in completing this for the hut study, as many of the questions do not relate to how the cows were used
- …
