1,721,062 research outputs found

    STRUKTURA KROŠANJA U KULTURAMA CRNOG BORA U TESLIĆKOM ŠUMSKOPRIVREDNOM PODRUČJU

    No full text
    U radu je prezentovana analiza strukure krošanja u kulturamacrnog bora u Teslićkom šumskoprivrednom području. Pet oglednihpovršina je postavljeno u sastojinama (51–60 godina) koje u dosadašnjemperiodu nisu prore</jats:p

    Struktura krošanja u kulturama crnog bora u Teslićkom šumskoprivrednom području

    Get PDF
    U radu je prezentovana analiza strukure krošanja u kulturama crnog bora u Teslićkom šumskoprivrednom području. Pet oglednih površina je postavljeno u sastojinama (51–60 godina) koje u dosadašnjem periodu nisu proređivane, dok je jedna ogledna površina postavljena u sastojini u kojoj su provođene mjere njege. Na oglednoj površini postavljenoj u sastojini u kojoj su provođene mjere njege broj stabala po hektaru iznosi 389 a u neproređivanim sastojinama 1282. Prosječna površina horizontalne projekcije krošnje stabla na oglednoj površini postavljenoj u sastojini u kojoj su provođene mjere njege je 20,4 m2, a u sastojinama koje nisu proređivane 6,6 m2. Prosječna apsolutna dužina krošnje stabla u proređivanoj sastojini je 13,21 m, a u sastojinama koje nisu proređivane 7,50 m

    Prisutnost bora u dječjim igračkama II. kategorije

    No full text
    U ovom diplomskom radu riječ je o dječjim igračkama II. kategorije koje spadaju u kategoriju predmeta opće uporabe koja je namijenjena potrošačima najrizičnije skupine. Naglasak je stavljen na prisutnost bora kao jednog od niza elemenata koji se prate u ocjeni sigurnosti dječjih igračaka prije njihovog stavljanja na tržište. Kako bismo utvrdili nalaze li se na tržištu Republike Hrvatske igračke te kategorije koje nisu u skladu s propisanim zakonodavstvom analizirali smo određeni broj dječjih igračaka na prisutnost bora uzetih slučajnim odabirom. Rad u uvodnom dijelu sadrži kratki opis zakonodavstva Republike Hrvatske prema kojem je uređena sigurnost dječjih igračaka. Dodan je opis zahtjeva za deklaraciju te materijali koje se koriste kod izrade igračaka. Predstavljen je element bor (B) kao sastavni dio boraksa koji se dodaje dječjoj igrački pod nazivom ljigavci (engl. slime). Također je opisana njegova toksičnost i utjecaj na zdravlje kod djece. U drugom dijelu rada obrađena je metoda i tehnika ispitivanja bora u skladu sa zahtjevima norme HRN EN 71-3:2021. Izmjerene vrijednost za element bor stavljene su u korelaciju s maksimalno dozvoljenih koncentracijama (MDK) koje su propisane od strane Pravilnika i Direktive. Kod većine analiziranih uzoraka dobiveni rezultati bili su unutar maksimalno dozvoljenih koncentracija, dok je sedam uzoraka imala veće izmjerene koncentracije bora (B) od maksimalno dozvoljenih ( 300 mg kg -1). U radu su date i smjernice za sigurnu kupnju zdravstveno ispravnih igračaka u interesu sigurnosti i zaštite zdravlja djece

    Prisutnost bora u dječjim igračkama II. kategorije

    No full text
    U ovom diplomskom radu riječ je o dječjim igračkama II. kategorije koje spadaju u kategoriju predmeta opće uporabe koja je namijenjena potrošačima najrizičnije skupine. Naglasak je stavljen na prisutnost bora kao jednog od niza elemenata koji se prate u ocjeni sigurnosti dječjih igračaka prije njihovog stavljanja na tržište. Kako bismo utvrdili nalaze li se na tržištu Republike Hrvatske igračke te kategorije koje nisu u skladu s propisanim zakonodavstvom analizirali smo određeni broj dječjih igračaka na prisutnost bora uzetih slučajnim odabirom. Rad u uvodnom dijelu sadrži kratki opis zakonodavstva Republike Hrvatske prema kojem je uređena sigurnost dječjih igračaka. Dodan je opis zahtjeva za deklaraciju te materijali koje se koriste kod izrade igračaka. Predstavljen je element bor (B) kao sastavni dio boraksa koji se dodaje dječjoj igrački pod nazivom ljigavci (engl. slime). Također je opisana njegova toksičnost i utjecaj na zdravlje kod djece. U drugom dijelu rada obrađena je metoda i tehnika ispitivanja bora u skladu sa zahtjevima norme HRN EN 71-3:2021. Izmjerene vrijednost za element bor stavljene su u korelaciju s maksimalno dozvoljenih koncentracijama (MDK) koje su propisane od strane Pravilnika i Direktive. Kod većine analiziranih uzoraka dobiveni rezultati bili su unutar maksimalno dozvoljenih koncentracija, dok je sedam uzoraka imala veće izmjerene koncentracije bora (B) od maksimalno dozvoljenih ( 300 mg kg -1). U radu su date i smjernice za sigurnu kupnju zdravstveno ispravnih igračaka u interesu sigurnosti i zaštite zdravlja djece

    Struktura krošanja u kulturama crnog bora u Teslićkom šumskoprivrednom području

    Get PDF
    U radu je prezentovana analiza strukure krošanja u kulturama crnog bora u Teslićkom šumskoprivrednom području. Pet oglednih površina je postavljeno u sastojinama (51–60 godina) koje u dosadašnjem periodu nisu proređivane, dok je jedna ogledna površina postavljena u sastojini u kojoj su provođene mjere njege. Na oglednoj površini postavljenoj u sastojini u kojoj su provođene mjere njege broj stabala po hektaru iznosi 389 a u neproređivanim sastojinama 1282. Prosječna površina horizontalne projekcije krošnje stabla na oglednoj površini postavljenoj u sastojini u kojoj su provođene mjere njege je 20,4 m2, a u sastojinama koje nisu proređivane 6,6 m2. Prosječna apsolutna dužina krošnje stabla u proređivanoj sastojini je 13,21 m, a u sastojinama koje nisu proređivane 7,50 m

    Struktura krošanja u kulturama crnog bora u Teslićkom šumskoprivrednom području

    Get PDF
    U radu je prezentovana analiza strukure krošanja u kulturama crnog bora u Teslićkom šumskoprivrednom području. Pet oglednih površina je postavljeno u sastojinama (51–60 godina) koje u dosadašnjem periodu nisu proređivane, dok je jedna ogledna površina postavljena u sastojini u kojoj su provođene mjere njege. Na oglednoj površini postavljenoj u sastojini u kojoj su provođene mjere njege broj stabala po hektaru iznosi 389 a u neproređivanim sastojinama 1282. Prosječna površina horizontalne projekcije krošnje stabla na oglednoj površini postavljenoj u sastojini u kojoj su provođene mjere njege je 20,4 m2, a u sastojinama koje nisu proređivane 6,6 m2. Prosječna apsolutna dužina krošnje stabla u proređivanoj sastojini je 13,21 m, a u sastojinama koje nisu proređivane 7,50 m

    Going Beyond Counting First Authors in Author Co-citation Analysis

    Get PDF
    The present study examines one of the fundamental aspects of author co-citation analysis (ACA) - the way co-citation counts are defined. Co-citation counting provides the data on which all subsequent statistical analyses and mappings are based, and we compare ACA results based on two different types of co-citation counting - the traditional type that only counts the first one among a cited work's authors on the one hand and a non-traditional type that takes into account the first 5 authors of a cited work on the other hand. Results indicate that the picture produced through this non-traditional author co-citation counting contains more coherent author groups and is therefore considerably clearer. However, this picture represents fewer specialties in the research field being studied than that produced through the traditional first-author co-citation counting when the same number of top-ranked authors is selected and analyzed. Reasons for these effects are discussed

    Variations on the Author

    Get PDF
    “Variations on the Author” discusses two of Eduardo Coutinho’s recent films (Um Dia na Vida, from 2010, and Últimas Conversas, posthumously released in 2015) and their contribution to the general question of documentary authorship. The director’s filmography is characterized by a consistent yet self-effacing form of authorial self-inscription: Coutinho often features as an interviewer that rather than express opinions propels discourses; an interviewer that is good at listening. This mode of self-inscription characterizes him as an author who is not expressive but who is nonetheless markedly present on the screen. In Um Dia na Vida, however, Coutinho is completely absent form the image, while Últimas Conversas, on the contrary, includes a confessional prologue that moves the director from the margins to the center of his films. This article examines the ways in which these works stand out in the filmography of a director who offers new insights into the notion of cinematic authorship

    Appropriate Similarity Measures for Author Cocitation Analysis

    Get PDF
    We provide a number of new insights into the methodological discussion about author cocitation analysis. We first argue that the use of the Pearson correlation for measuring the similarity between authors’ cocitation profiles is not very satisfactory. We then discuss what kind of similarity measures may be used as an alternative to the Pearson correlation. We consider three similarity measures in particular. One is the well-known cosine. The other two similarity measures have not been used before in the bibliometric literature. Finally, we show by means of an example that our findings have a high practical relevance.information science;Pearson correlation;cosine;similarity measure;author cocitation analysis
    corecore