Kartografija i geoinformacije (Cartography and Geoinformation)
Not a member yet
892 research outputs found
Sort by
Razvojni trendovi krajolika Srednje Like u međuodnosu s demografskim međupopisnim promjenamahttps://doi.org/10.32909/kg.21.37.2
No full textThis paper aims to determine the landscape development trends of Central Lika and to analyze their interrelation with observed demographic inter-census changes. For this purpose, Landsat multispectral images and census data of the Croatian Bureau of Statistics were used for both observed years, and appropriate methods of analysis were selected. In the analysis of the satellite images, an approach was used that involves the use of data sets that are related to spring and autumn. Using the ENVI 4.7 computer programme, five classes were defined for each analyzed year: Built land, Forest, Water bodies, Arable land, Grass and shrubs, while five landscape development trends and their surface shares were identified based on their interrelation in the observed period (1991−2011): Unchanged (87.7 %), Extensification and vegetation succession (7.6 %), Intensification (2.8 %), Upbuilding (1.5 %), Water bodies (0.4 %). The obtained results showed that Upbuilding and Intensification are more represented in the central area, which is in line with the least negative demographic indicators, and with the process of urbanisation of the Town of Gospić. Extensification and vegetation succession is more prevalent in peripheral areas, where the most negative demographic indicators are more pronounced, which was found to be in line with the process of deruralisation and deagrarisation. By analyzing landscape development trends and the processes of the Central Lika landscape from different perspectives and aspects, this study allows for their better understanding.Cilj je ovoga rada ustanoviti razvojne trendove krajolika Srednje Like te analizirati međuodnos s promatranim demografskim međupopisnim promjenama. U tu su svrhu za obje promatrane godine upotrijebljene multispektralne snimke Landsata i popisni podatci Državnog zavoda za statistiku, kao i odabrane metode analize. Pri analizi satelitskih snimki upotrijebljeni su skupovi podataka koji se odnose na proljeće i jesen. Uporabom računalnog programa ENVI 4.7 za svaku je analiziranu godinu definirano pet klasa: Izgrađeno, Šuma, Vodna tijela, Ratarsko zemljište, Trava i grmlje, dok je temeljem njihovog međuodnosa u promatranom razdoblju (1991−2011) utvrđeno pet razvojnih trendova krajolika i njihovi površinski udjeli: Nepromijenjeno (87,7 %), Ekstenzifikacija i degradacija vegetacije (7,6 %), Intenzifikacija (2,8 %), Izgradnja (1,5 %), Vodna tijela (0,4 %). Dobiveni su rezultati pokazali da su Izgradnja i Intenzifikacija zastupljenije na središnjem prostoru, što je sukladno s najmanje negativnim demografskim pokazateljima te s procesom urbanizacije grada Gospića. Ekstenzifikacija i degradacija vegetacije je zastupljenija na rubnim područjima gdje su izraženiji najnegativniji demografski pokazatelji, za što je u radu utvrđeno da je sukladno s procesom deruralizacije i deagrarizacije. Ovo je istraživanje zbog analiza iz različitih perspektiva, odnosno aspekata, omogućilo bolje razumijevanje generalnih razvojnih trendova, odnosno procesa krajolika Srednje Like
Glatka piknofilaktička interpolacija dobivena s pomoću kartografske projekcije s ujednačavanjem gustoćehttps://doi.org/10.32909/kg.21.37.3
No full textA large amount of quantitative geospatial data is collected and aggregated in discrete enumeration units (e.g. countries or states). Smooth pycnophylactic interpolation aims to find a smooth, nonnegative function such that the area integral over each enumeration unit is equal to the aggregated data. Conventionally, smooth pycnophylactic interpolation is achieved by a cellular automaton algorithm that converts a piecewise constant function into an approximately smooth function defined on a grid of coordinates on an equal-area map. An alternative approach, proposed by Tobler in 1976, is to construct a density-equalising map projection in which areas of enumeration units are proportional to the aggregated data. A pycnophylactic interpolation can be obtained from the Jacobian of this projection. Here, we describe a software implementation of this method. Although solutions are not necessarily optimal in terms of predefined quantitative measures of smoothness, our method is computationally efficient and can potentially be used in tandem with other methods to accelerate convergence towards an optimal solution.Velika količina kvantitativnih geoprostornih podataka prikuplja se i spaja u diskretne popisne jedinice (npr. zemlje ili države). Glatka piknofilaktička interpolacija ima za cilj pronaći glatku, nenegativnu funkciju tako da je integral površine nad svakom popisnom jedinicom jednak agregiranim podacima. Konvencionalno, glatka piknofilaktička interpolacija dobiva se algoritmom staničnog automata koji pretvara po dijelovima konstantnu funkciju u približno glatku funkciju definiranu na mreži koordinata na karti u ekvivalentnoj projekciji. Alternativni pristup, kojeg je predložio Tobler (1976), je konstruirati kartografsku projekciju s ujednačavanjem gustoće u kojoj su područja popisnih jedinica proporcionalna agregiranim podacima. Piknofilaktička interpolacija može se dobiti iz Jakobijana te projekcije. U ovom radu opisujemo primjenu softvera za tu metodu. Iako rješenja nisu nužno optimalna u smislu unaprijed definiranih kvantitativnih mjera glatkoće, naša metoda je računski učinkovita i potencijalno se može koristiti zajedno s drugim metodama da bi se ubrzala konvergencija prema optimalnom rješenju
Upotreba proširene stvarnosti kako bi školski atlasi bili učenicima što prihvatljiviji https://doi.org/10.32909/kg.20.36.1
Full text linkAugmented reality (AR) technology allows cartographers to make cartographic products more attractive and more understandable for their users. In our research experiment we applied new AR technology onto a paper version school geography atlas for grade 8 (15-year-olds). The experiment that we did was carried out with grade 3 students (10-year-olds). The challenge we had was to see how small children would understand the complicated geographic information presented by the atlas using AR. The results show that students deal with the information and understand maps correctly with the help of the newly presented information. The children were very interested and asked to continue lessons. They were even interested in how the atlas was created using AR technology. It is evident that the presented new technology provides us with possibilities of explaining difficult geographic topics to students of different ages.Tehnologija proširene stvarnosti (AR) daje kartografima moć da svojim korisnicima naprave atraktivnije i razumljivije kartografske proizvode. U našem smo istraživačkom eksperimentu primijenili tu novu tehnologiju na temelju papirnate verzije školskog atlasa iz geografije za 8. razred (15-godišnjaci). Eksperiment je proveden s učenicima 3. razreda (10 godina). Izazov je bio kako će mala djeca razumjeti komplicirane geografske informacije predstavljene u atlasu koristeći AR. Rezultati pokazuju da se učenici na ispravan način nose s informacijama i razumiju karte uz pomoć novopredočenih informacija. Interes djece je vrlo velik – traži se nastavak učenja i pokazuje interes prema načinu izrade atlasa AR tehnologijom. Evidentno je da nam predstavljena nova tehnologija omogućuje da učenicima različite dobi objasnimo teške geografske teme
Sclavonien op de kaert: Slavonija kako su je vidjeli nizozemski kartografi prve polovice osamnaestoga stoljeća https://doi.org/10.32909/kg.21.37.1
No full textThis study seeks to find out in what ways the Dutch cartographers of the first half of the eighteenth century depicted the region of Slavonia. Although it is generally known that the Low Countries represented the centre of cartography especially in the sixteenth and seventeenth centuries, little attention has been paid to the Dutch cartographic tradition of the eighteenth century in relation to the Croatian lands. Since the Dutch had less practical knowledge about the Southeastern European bordering region of Slavonia, this research reveals how their cartographers adhered to their original cartographic tradition and how they dealt with the deficiency of direct verifiable information, especially regarding significant cartographic changes of the time. This transdisciplinary analysis thus compares selected Dutch and Habsburg maps, the latter being based on more accurate information and even military engineers’ surveys of Slavonia. The further comparison with the French mapping mode, being similarly “distant” and/or politically less interested in Slavonia like the Dutch, aims to offer a wider picture.Istraživanjem se nastojalo utvrditi kako su nizozemski kartografi prve polovice osamnaestoga stoljeća prikazivali Slavoniju. Premda je Nizozemska bila poznati centar kartografske produkcije, prije svega u 16. i 17. stoljeću, slabije je poznato kako su nizozemski kartografi prikazivali prostor hrvatskih zemalja. S obzirom na to da su raspolagali s manje praktičnoga znanja o jugoistočnoeuropskoj pograničnoj regiji poput Slavonije, ovo je istraživanje usmjereno na ispitivanje načina i opsega primjene specifičnih kartografskih dosega te tradicije, odnosno na propitivanje posljedica nedostatka provjerljivih informacija o prostoru kojim su se bavili u svojim radovima. Stoga su u ovoj transdisciplinarnoj analizi izabrane nizozemske karte i uspoređene s habsburškima, koje su se temeljile na preciznijim terenskim podatcima iz Slavonije ili čak rezultatima izmjera vojnih inženjera. Dodatna komparacija s kartama francuskih kartografa, koji su jednako kao i Nizozemci bili “daleki”, odnosno politički manje zainteresirani za prostor Slavonije, uključena je u istraživanje s ciljem stvaranja šire slike prostora
Novi kartografski nazivi
Full text linkIn 2020, the Cartographic Dictionary with slightly more than 2,500 terms was published by the Croatian Cartographic Society and Dominović Publisher (Frančula et al. 2020). Here we publish the terms that appeared in professional literature after the publication of the Cartographic Dictionary, as well as the terms that we failed to include in the dictionary.All terms are arranged alphabetically. When a name consists of two or more words, the first is always a noun. For example, approximately equivalent projection is included in the dictionary as projection, approximately equivalent. A comma means that the usual word order is reversed. Names in foreign languages are entered in the dictionary in the same way.U izdanju Hrvatskog kartografskog društva i Naklade Dominović objavljen je 2020. godine Kartografski rječnik s nešto više od 2500 naziva (Frančula i dr. 2020). Ovdje objavljujemo nazive koji su se u stručnoj literaturi pojavili nakon objave Kartografskog rječnika, ali i nazive koje smo propustili uvrstiti u rječnik.Svi nazivi poredani su po abecedi. Kada se naziv sastoji od dviju ili više riječi, prva je uvijek imenica. Na primjer približno ekvivalentna projekcija uvrštena je u rječnik kao projekcija, približno ekvivalentna. Zarez znači da je uobičajeni redoslijed riječi obrnut. Na isti način upisani su u rječnik i nazivi na stranim jezicima
Ekvidistantne, standardne i presječne paralele https://doi.org/10.32909/kg.19.34.3
No full textThe paper describes a study of equidistant, standard and secant parallels in normal aspect cylindrical and conical projections. First, the explanation of cylindrical and conical projections as projections on cylindrical or conical surfaces is not recommended because it leads to misunderstanding projection properties. Furthermore, equidistant, standard and secant parallels are often assumed to be identical in references. After defining these three types of parallels, it is proved that it is necessary to differentiate them in the theory of map projections and teaching it.Opisano je istraživanje ekvidistantnih, standardnih i presječnih paralela u uspravnom aspektu cilindričnih i konusnih projekcija. Ne preporuča se objašnjavanje cilindričnih i konusnih projekcija kao projekcija na cilindrične ili konusne plohe jer to može voditi na pogrešno razumijevanje svojstava projekcije. Nadalje, ekvidistantne, standardne i presječne paralele često se u literaturi identificiraju. Nakon definiranja tih triju vrsta paralela pokazuje se da ih je nužno razlikovati u teoriji kartografskih projekcija, kao i pri poučavanju o kartografskim projekcijama
Hrvatska u Međunarodnom kartografskom društvu
Full text linkThis is an updated review published in Cartography and Geoinformation five years ago on the occasion of the 20th anniversary of Croatia's membership in the International Cartographic Association (ICA).The International Cartographic Association – ICA was established in Bern on June 9, 1959. Preparatory conferences on its establishment were held from 1956 to 1959: the Esselte Conference in Stockholm in 1956, the Rand McNally Conference in Chicago in 1957 and the DGfK Conference in Mainz in 1958. The first General assembly, at which the statute was adopted, was held in Paris in 1961.Ovo je ažurirani prikaz objavljen u Kartografiji i geoinformacijama prije pet godina u povodu 20. obljetnice članstva Hrvatske u Međunarodnome kartografskom društvu (International Cartographic Association – ICA).Međunarodno kartografsko društvo (International Cartographic Association – ICA) osnovano je u Bernu 9. lipnja 1959. Pripremne konferencije na kojima se raspravljalo o njegovom osnutku održavane su od 1956. do 1959. godine: Konferencija Esselte u Stockholmu 1956., Konferencija Rand McNally u Chicagu 1957. i Konferencija DGfK u Mainzu 1958. Prva generalna skupština, na kojoj je usvojen statut, održana je u Parizu 1961. godine
Pogreška ili distorzija
Full text linkThe word error comes from the Latin errare which means to be mistaken or incorrect; make a mistake. Synonyms of the verb to err are be wrong, be in error, be mistaken, mistake, make a blunder, blunder, be incorrect, be inaccurate, misjudge, miscalculate, get things/something/it wrong, bark up the wrong tree, get the wrong end of the stick, be wide of the mark. It is not difficult to see that the word has many meanings but always with a negative connotation.Riječ pogreška označava netočnu ili lošu ideju ili mišljenje, ono što je napravljeno loše, netočno ili nekorektno. Riječi istog ili sličnog značenja su greška, zabluda, zabuna, nesporazum, propust, gubitak, promašaj, gaf, omaška, previd. Nije teško uočiti da riječ pogreška ima više značenja, no uvijek s negativnom konotacijom
Što su kartografske projekcije i zašto se tako zovu?
Full text linkThe development of map projections ran in parallel with the production of maps and cartography in general. Over time, the development of many sciences, technical achievements, and the needs of everyday life initiated increasing demand for the production of various topographic and thematic maps of various scales and purposes, which required a continual increase in the number of map projections and the improvement of the mathematical basis of maps (Lapaine, Kuveždić 2007).Razvoj kartografskih projekcija tekao je usporedno s razvojem izradbe karata i kartografije općenito. Razvoj mnogih znanosti, tehnička dostignuća i potrebe svakodnevnoga života s vremenom su inicirali sve šire zahtjeve za izradbom raznovrsnih topografskih i tematskih karata različitog mjerila i namjene, što je zahtijevalo neprekidno povećavanje broja kartografskih projekcija i usavršavanje matematičke osnove karata (Lapaine, Kuveždić 2007)
Razvojni tipovi krajolika srednje Like 1980−2012 – primjena prostorno i procesno orijentiranog GIS-modela https://doi.org/10.32909/kg.20.35.1
Full text linkThis paper presents an analysis and definition of development types and subtypes in the landscape of Central Lika, based on processes of change in the period 1980−2012 CORINE Land Cover database data for 1980 and 2012 were used to establish the landscape types in Central Lika in those years. The landscape types in Central Lika were determined according to land cover/land use. Based on the mutual relations between the established landscape types in the two observed years, we established six landscape development types and three subtypes in Central Lika. The spatial distribution of landscape development types and subtypes in Central Lika was determined using the Standard Deviational Ellipse (Directional Distribution) spatial analysis method. The results obtained showed that in the observation period (1980−2012), most of the area of Central Lika (89.46%) belonged to the Stagnation landscape type. Other development types were present to a much lesser extent (about 5.5%) and were found to be Vegetation succession, Agrarisation, Vegetation degradation and Built-up land. We established a spatial gradation of three phases in the process of vegetation succession, that is, development subtypes from the centre to the margins of the research area. At the same time, in the observation period, the process and trend of extensification of land use in Central Lika was twice as present as intensification.U ovom radu provedena je analiza i definicija razvojnih tipova i podtipova krajolika Srednje Like na temelju procesa promjene u razdoblju 1980−2012. Korišteni su podatci baze CORINE Land Cover za 1980. i 2012. godinu, pri čemu su utvrđeni tipovi krajolika Srednje Like za navedene godine. Tipovi krajolika Srednje Like određeni su prema zemljišnom pokrovu i načinu korištenja zemljišta. Na temelju međuodnosa utvrđenih tipova krajolika za dvije promatrane godine, uspostavljeno je šest razvojnih tipova i tri razvojna podtipa krajolika Srednje Like. Prostorna distribucija razvojnih tipova i podtipova krajolika Srednje Like provedena je metodom prostorne analize Elipse standardnih devijacija (Distribucija smjerova) (Standard Deviational Ellipse (Directional Distribution)). Dobiveni rezultati pokazali su da se u promatranom razdoblju najveći dio (89,46 %) područja Srednje Like odnosi na razvojni tip krajolika Stagnacija. Ostali ustanovljeni razvojni tipovi zastupljeni su u mnogo manjoj mjeri (ispod 5,5%), a odnose se na tipove Sukcesije vegetacije, Agrarizacije, Degradacije vegetacije i Izgradnje. Utvrđeno je prostorno stupnjevanje triju faza procesa sukcesije vegetacije, odnosno razvojnih podtipova od središnjeg prema rubnom području istraživanja. Također, u promatranom razdoblju proces i trend ekstenzifikacije korištenja zemljišta Srednje Like dvostruko je zastupljeniji od intenzifikacije