Kartografija i geoinformacije (Cartography and Geoinformation)
Not a member yet
892 research outputs found
Sort by
Google Maps suvremena internetska autokarta
Get PDFThe primary use of Google Maps is navigation on land and finding a route for travelling by car, public transport, bike, airplane or on foot. It is hard to find a tool better suited for these tasks than Google Maps. When travelling by car is considered, the application provides one or more routes, each with corresponding length in km or miles and time needed to reach the destination. The recommended route is given coloured blue, while others are grey. For public transport routes, e.g. in Zagreb, it lists numbers of tram and bus lines and travelling time.Google Maps je prvenstveno namijenjen snalaženju u prostoru i kretanju od jedne točke do druge automobilom, javnim prijevozom, pješice, biciklom ili zrakoplovom. U tu svrhu teško je pronaći bolji alat. Za kretanje automobilom od jedne točke do druge aplikacija nacrta jednu ili više ruta, za svaku naznači duljinu u kilometrima i potrebno vrijeme. Preporučena ruta nacrtana je plavom bojom, ostale sivom. Za rutu javnog prijevoza, npr. u Zagrebu, navede brojeve tramvajskih i autobusnih linija te također potrebno vrijeme
Cartographic Journals in Scopus
Get PDFScopus pokrenut 2004., komercijalna baza tvrtke Elsevier, najveća je bibliografska i citatna baza na svijetu s alatima za pretraživanje, analiziranje i vizualizaciju dobivenih podataka.Krajem 2007. godine pojavio se portal Scimago Journal & Country Rank (SJR 2016) koji na osnovi podataka iz Scopusa služi za rangiranje časopisa prema raznim statističkim pokazateljima o objavljenim radovima i podacima o njihovoj citiranosti. Najvažniji je od nekoliko pokazatelja SJR (Scimago Journal Rank). Slično kao i faktor odjeka i SJR se izračunava na osnovi broja citata objavljenih radova. Dok kod faktora odjeka svi citati imajujednaku težinu, u računanju pokazatelja SJR veću težinu imaju citati u časopisima s većim pokazateljom.Scopus is a commercial database owned by Elsevier established in 2004. Scopus is the largest bibliographic and citation database in the world and includes tools for searching, analysing and visualizing data. End of 2007 saw the emergence of the Scimago Journal & Country Rank (SJR2016) portal, which uses Scopus data to rank journals per various statistical indicators of published papers and their citation. The most important indicator is SJR (Scimago Journal Rank). It is calculated similarly to impact factor, i.e. based on the number ofcitations. Whileall citations have the same weight in the impact factor, SJR also takes the journals’ indicator into calculation
Infrastruktura prostornih podataka koja razvija platformu informacija i znanja za poljoprivredni sektor
Get PDFThe paper reports a case study on the design and development of an Information and Knowledge-based Platform (IKP), whose core is a Geospatial Data Infrastructure (GDI). The IKP aims to support the agriculture sector in the Lombardy region of Italy. The main novelty of the present work is related primarily to the management of geospatial data sets and time series from heterogeneous data sources. Authoritative bodies provide access to databases of agricultural declarations, agronomic cadastral maps, and real-time meteorological data. Research institutions produce geospatial data sets and time series by processing and analysing remote sensing images, both multispectral optical and SAR (Synthetic Aperture Radar) images. Finally, citizens and volunteers, such as farmers, or on-field operators belonging to agricultural associations, report in situ observations using smart technologies. The technological framework presents a novel approach related both to the workflow management of geospatial data sets and time series of heterogeneous sources, and the integrated processing of Volunteered Geographic Information (VGI) within a GDI. The paper describes a prototype IKP, which provides a feasible solution that can be used for technology transfer in the real implementation of the IKP in regional and national agriculture sectors.U radu se izvještava o studiju slučaja o planiranju i razvoju Platforme utemeljene na informacijama i znanju (Information and Knowledge-based Platform – IKP), čiju jezgru čini Infrastruktura geoprostornih podataka (Geospatial Data Infrastructure – GDI). Platforma je namijenjena podržavanju poljoprivrednog sektora u Lombardiji u Italiji. Glavna novina u ovom radu odnosi se na upravljanje skupovima prostornih podataka i vremenskih serija iz heterogenih izvora podataka. Tijela vlasti omogućuju pristup bazama podataka poljoprivrednih deklaracija, agronomskih katastarskih karata i meteoroloških podataka u stvarnom vremenu. Istraživačke ustanove proizvode skupove geoprostornih podataka i vremenske serije obradom snimaka dobivenih daljinskim istraživanjima, i to multispektralnih optičkih i slika SAR-a (Synthetic Aperture Radar). Konačno, građani i dobrovoljci, kao što su farmeri i poljoprivredni radnici na terenu izvješćuju o opažanjima in situ upotrebom pametnih tehnologija. Tehnološki okvir predstavlja novi pristup upravljanju geoprostornim skupovima podataka i vremenskim serijama heterogenih izvora te integriranoj obradi dobrovoljnih geoinformacija (Volunteered Geographic Information – VGI) u okviru infrastrukture geoprostornih podataka. Rad opisuje prototip IKP-a koji omogućuje ostvarljivo rješenje koje se može primijeniti pri prijenosu tehnologije u stvarnoj provedbi IKP-a u državnim i regionalnim poljoprivrednim sektorima
The monograph Ruđer Bošković i geoznanosti / Ruđer Bošković and the Geosciences
Get PDFMonografija Ruđer Bošković i geoznanosti / Ruđer Bošković and the Geosciences objavljena je početkom 2016. godine. Urednik monografije je prof. dr. sc. Miljenko Lapaine, a izdavači Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Državna geodetska uprava i Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije. Knjiga je formata A4, tvrdo ukoričena, sadrži 363 stranice, svi tekstovi su na hrvatskom i engleskom jeziku. ISBN 978-953-6082-14-8.Monografija nakon predgovora donosi dva Boškovićeva rana rada u obliku faksimila i u prijevodu na hrvatski i engleski jezik: De veterum argumentis pro telluris sphaericitatedissertatio ... (Rasprava o drevnim argumentima za zemljinu sferičnost) iz 1739. i Dissertatio de telluris figura ... (Rasprava o Zemljinu obliku), iz 1744., a prvi put objavljena također 1739.The monograph Ruđer Bošković i geoznanosti / Ruđer Bošković and the Geosciences was published at the begenning of 2016. The editor was Prof. Dr. Miljenko Lapaine, and the publishers were the Faculty of Geodesy of the Univeristy ofZagreb, State Geodetic Administration, and the Croatian Chamber of Chartered Geodetic Engineers. The book is A4format, hardcover, contains 363 pages, all texts are in Croatian and English language, ISBN 978-953-6082-14-8.This monograph, after a foreword and an editorial, begins with facsimiles of two of Bošković's early works, with Croatian and English translations: De veterum argumentis pro telluris sphaericitate dissertatio (On the arguments of the ancients for the sphericity of the Earth),1739, and Dissertatio de telluris figura (A dissertation on the shape of the Earth), 1744, also published for the first time in 1739
Uvođenje novog fakultativnog nastavnog predmeta Geoinformatika u srednje škole
Get PDFThe aim of the Geoinformatics course is to enable pupils to create maps and conduct different types of spatial analyses using ArcMap. Mastering skills of mapmaking is going to enable pupils to gather, process and analyse spatial data, make and use maps.Cilj nastave Geoinformatike je osposobiti učenike za prikazivanje i analizu prostora upotrebom ArcMapa. Svladavanjem vještine izrade karata učenici će sami prikupiti, obraditi i analizirati prostorne podatke te izraditi i upotrijebiti karte
The Future of Planet Earth is in Food Production
Get PDFIzložba učenika osmih razreda Osnovne škole Dubovac povodom Dana planeta Zemlje i Dana EuropeDan planeta Zemlje i Dan Europe učenici osmih razreda Osnovne škole Dubovac obilježili su malim geografskim istraživanjem pretočenim u kartografsku izložbu. Istraživanje smo radili u okviru nastave Geografije, a u radu je sudjelovalo 38 učenika osmih razreda. Kartografske radove prezentirali smo izložbom u školi i Gradskoj knjižnici za mlade Karlovac, gdje smo izložili 12 tematskih karata.Eight grade pupils exhibition of the Dubovac Elementary School on the occasion of the Earth Day and Europe DayEighth grade pupils of the Dubovac Elementary School celebrated Earth Day and Europe Day by conducting a small geographic research, which concluded with a map exhibition. A total of 38 eighth grade pupils participated in the research, which was conducted within geography lessons. We exhibited 12 thematic maps in our school and in the City Youth Library in Karlovac
Analiza geografskih koordinata meteorološkog stupa na Zrinjevcu
Get PDFThe Meteorological Post at Zrinjevac built in 1884 is a public meteorological station where many citizens and visitors can obtain information about temperature, humidity and air pressure in the centre of the town. Based on the available documentation, the paper presents the analysis of geographic coordinates of the post, their reliability (accuracy) – referring to whether they determine the real position of the post and who and when determined them. There are also the analysed coordinates given that were established by Ivan Stožir in 1884, then the coordinates read by Guro Pila in 1890 from the new special map of Austro-Hungarian Monarchy and converted in 1941 by Nikolaj Abakumov from rectangular coordinates from the cadastral plan, and finally, the coordinates determined by means of modern GNSS measuring systems. There are also the changes of the form and the contents of the post show window described that took place on the occasion of two great restorations in 1959 and 1993 and were done in accordance with its modernisation. The clock with the 24-hour dial is also described. The times of sunrise and sunset in Zagreb have been checked and recalculated.Meteorološki stup na Zrinjevcu, izgrađen 1884., javna je meteorološka postaja s koje se brojni građani i posjetitelji informiraju o temperaturi, vlazi i tlaku zraka u gradskom središtu. U radu su, prema dostupnoj dokumentaciji, analizirane geografske koordinate stupa, njihova pouzdanost (točnost) – određuju li stvarni položaj stupa u prostoru ili ga smještaju znatno dalje u odnosu na njegov stvarni položaj te tko ih je i kada odredio. Navedene su i analizirane koordinate koje je 1884. sastavio Ivan Stožir, zatim koordinate koje je 1890. Gjuro Pilar očitao s nove specijalne karte Austro-Ugarske Monarhije, a 1941. Nikolaj Abakumov preračunao iz pravokutnih očitanih s katastarskog plana i na koncu koordinate određene suvremenim GNSS mjernim sustavima. Opisane su promjene izgleda i sadržaja izloga stupa pri dvjema velikim obnovama (restauracijama) 1959. i 1993. u skladu s njegovim osuvremenjivanjem. Opisana je i ura s 24-satnom podjelom brojčanika. Provjerena su i ponovno izračunana vremena izlazaka i zalazaka Sunca u Zagrebu
In memoriam: Mirjanka Lechthaler
Get PDFMirjanka Lechthaler, who friends referred to as Mika, passed away due to seriuos illness. She fought it bravely and we were surprised to hear about her death. Mirjanka (born Zdenković) was born in Zagreb on September 9, 1947. After finishing high school, she studied at the Faculty of Geodesy of the University of Zagreb, and graduated in 1972. She finished postgraduate studies of informatics at the University of Zagreb with the thesis “Cartographic communication and information content of 1 cm2 of the topographic map 1:1 000 000" in 1976. Mirjanka Lechthaler finished her PhD studies at the Faculty of Geodesy with the dissertation “Entropy of relief representation using contour lines on a series of topographic maps“ in 1985. She passed the state geodesy exam in 1984.She started working at the Institute for Cartography of the Faculty of Geodesy of the University of Zagreb in 1972 and became a scientific assistant in 1976. In 1985, she moved to Vienna, where her Croatian doctoral dissertation was nostrificated at the University of Technology. From 1990, she worked as an assistant and deputy head of the Institut für Kartographie und Geo-Medientechnik at the Vienna University of Technology. From 1999, she worked as an assistant professor in the Research Group of Cartography at the Vienna University of Technology. She lectured basic and advanced courses in analogous, digital and web cartography. She was retired in 2011 and died in Vienna on November 16, 2016.Mirjanka Lechthaler ili kako smo je od milja zvali Mika, napustila nas je izgubivši borbu s teškom bolesti. Hrabro se s njom borila pa nas je tužna vijest zaista iznenadila. Mirjanka (rođ. Zdenković) rođena je u Zagrebu, 9. rujna 1947. Nakon završene gimnazije studirala je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirala 1972. godine. Poslijediplomski studij informatike na Sveučilištu u Zagrebu završila je 1976. s temom "Kartografska komunikacija i sadržaj informacije 1 cm2 topografske karte 1:1 000 000". Doktorirala je 1985. na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu disertacijom "Entropija prikaza reljefa izohipsama na nizu naših topografskih karata". Državni stručni ispit iz područja geodezije položila je 1984.U Zavodu za kartografiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zaposlila se 1972, a 1976. postala je znanstvena asistentica. Od 1985. živjela je i radila u Beču, gdje joj je na Tehničkom sveučilištu nostrificirana doktorska disertacija. Od 1990. bila je asistentica i zamjenica predstojnika u Institut für Kartographie und Geo-Medientechnik na bečkom Tehnidkom sveudilištu. Od 1999. je docentica u Skupini istraživača kartografije na istom Sveučilištu (Research Group of Cartography at the Vienna University of Technology). Predavala je osnovne i napredne kolegije iz analogne, digitalne i web kartografije. Umirovljena je 2011, a umrla je u Beču, 16. studenoga 2016
The Croatian Mile on Old Maps
Get PDFKarta Stjepana Glavača iz 1673. godine vrijedan je i jedinstven primjerak hrvatske kartografske baštine. Na njoj je ucrtana hrvatska milja kojoj nema traga na kartama izrađenima prije Glavačeve karte. Više autora spominje vrijednost duljine hrvatske milje, ali nisu suglasni s iznosom njezine vrijednosti. Za potrebe ovoga rada, pored kopije Glavačeve karte pribavljene su i istražene kopije karata Janeza Vajkarda Valvasora iz 1689., Giacoma Cantellija da Vignole iz 1690., Antuna Belavića iz 1739. i karta Kraljevinâ Dalmacije, Hrvatske i Slavonije… iz 1746. na kojima je, pored ostalih milja, ucrtana i hrvatska milja. S pomoću tih ucrtanih milja izračunan je odnos između hrvatske i njemačke milje, zatim talijanske i hrvatske milje te potom francuske i hrvatske milje. Pored tih odnosa, dan je i pregled odnosa hrvatske milje i nekih drugih milja. Utvrđeno je da je duljina hrvatske milje jednaka 1/10 duljine ekvatorskog stupnja. Duljina hrvatske milje za Zemljin radijus R = 6371 km iznosi 11 120 m, odnosno približno 11 km.Stjepan Glavač’s map of 1673 is a valuable and unique example of Croatian cartographic heritage. The map was the first to show a graphic scale in the Croatian miles. Many authors mentioned the Croatian mile, but did not agree on its length. In addition to a copy of Glavač’s map, copies of Janez Vajkard Valvasor’s map of 1689, Giacomo Cantelli da Vignola’s map of 1690, Antun Belavić’s map of 1739 and the map Kraljevinâ Dalmacije, Hrvatske i Slavonije ... of 1746 were obtained and studied for the purpose of this paper. The Croatian mile was drawn on these maps in addition to other types of mile. The ratios of the Croatian mile to the German, Italian and French miles were calculated with the help of these maps. An overview of the ratios of the Croatian mile to other miles is provided. The Croatian mile is defined as one-tenth of the length of one degree of the Equator. The length of the Croatian mile, for the radius of the Earth R = 6371 kilometres, is 11 120 metres or approximately eleven kilometres
Geodetic Journals in the Emerging Sources Citation Index
Get PDFThomson Reuters uz već poznate citatne indekse Science Citation Index Expanded (SCIE), Social Science Citation Index (SSCI) i Arts &Humanities Citation Index (A&HCI) izrađuje od 2015. i novi indeks Emerging Sources Citation Index (ESCI) – sve uključene u Web of Science.U ESCI su uvršteni časopisi od regionalne važnosti i časopisi iz znanstvenih područja u nastajanju. Časopisi uvršteni u ESCI bit će nakon određenog vremena, ako zadovolje kriterije Thomson Reutersa, uvršten u SCIE, SSCI ili A&HCI. Za časopise uvrštene u ESCI, trenutno ih je 2589, ne izračunava se faktor odjeka.In addition to the well-known citation indices Science Citation Index Expanded (SCIE), Social Science Citation Index (SSCI) and Arts & Humanities Citation Index (A&HCI), since 2015 Thomson Reuters has been producing a new index, Emerging Science Citation Index (ESCI). All of them are included in the Web of Science. ESCI includes journals of regional importance and journals associated with emerging scientific fields. If they satisfy Thomson Reuters’ criteria, journals included in ESCI are going to be included into SCIE, SSCI or A&HCI. Impact factor is not calculated for journals included in ESCI (currently 2589 journals)