Kartografija i geoinformacije (Cartography and Geoinformation)
Not a member yet
892 research outputs found
Sort by
Tomislav Jogun dobitnik nagrade Ian Mumford za 2017.
Full text linkTomislav Jogun, mag. ing. geod. et. geoinf. and mag. geogr. is a winner of the Ian Mumford award for 2017. The Ian Mumford Award is given by the British Cartographic Society to encourage and recognize excellence in original cartographic research undertaken by university or college students, who have been engaged in full- or part-time study towards a recognized academic qualification where cartography, maps or mapping forms the principal subject of research.Tomislav Jogun, mag. ing. geod. et. geoinf. i mag. geogr. dobitnik je nagrade Ian Mumford za 2017. godinu. Nagradu Ian Mumford studentima dodjeljuje Britansko kartografsko društvo za izvrsnost i originalno kartografsko istraživanje. Svrha nagrade je poticati i prepoznati izvrsnost izvornih kartografskih istraživanja sveučilišnih i visokoškolskih studenata koji studiraju programe u kojima je kartografija jedno od temeljnih područja istraživanja
16. izvanredna skupština Hrvatskoga kartografskog društva
Full text linkCCS President made a decision to organize the 16th Extraordinary Assembly of the Croatian Cartographic Society electronically from January 1 to 16, 2017 with the following agenda: Financial plan of CCS for 2017. Predsjednik HKD-a donio je Odluku o održavanju 16. izvanredne skupštine Hrvatskoga kartografskog društva elektroničkim putem u razdoblju 10. 1. 2017. – 16. 1. 2017. sa samo jednom točkom dnevnoga reda: Financijski plan HKD-a za 2017. godinu.
Pregled mogućnosti primjene GIS-a u krajobraznom planiranju
Full text linkLandscape planning is a branch of the interdisciplinary profession of landscape architecture, which is based on landscape quality protection, and focuses on harmonising different values and interests in spatial development. The modern paradigm of the landscape is based on multidimensionality and interdisciplinarity, which makes the application of GIS indispensable in researching and analysing landscape approaches. This paper presents the application of GIS within the methods and tools of landscape planning, from the perspective of the landscape architecture profession in Croatia, involving the following methods: landscape evaluation, spatial modelling, development of strategic plans, landscape and environmental impact assessment including visual analysis and simulations, landscape character assessment, and landscape plans. The paper also highlights the diversity of potential landscape planning approaches within the instruments of different sectors, concentrating on responsibility for the landscape, spatial planning, natural and environmental protection, conservation of cultural heritage, land policies, rural and tourist development, and energy issues.The paper also indicates that, despite signing the European Landscape Convention, via which Croatia showed interest in innovative planning, conservation and management approaches, there has still been no significant shift at the institutional level, with the occasional implementation of the landscape approaches in practice. The lack of use of GIS tools is especially evident within different sectoral instruments, at all levels of spatial thinking and decision-making.Krajobrazno planiranje grana je interdisciplinarne struke krajobrazne arhitekture koja se temelji na očuvanju kvaliteta krajobraza, a usmjerena je usklađivanju različitih vrijednosti i interesa u prostornom razvoju. Moderna paradigma krajobraza utemeljena je na višedimenzionalnosti i interdisciplinarnosti, što u istraživačkim i analitičkim krajobraznim pristupima neizostavnim čini korištenje GIS-a. U ovom radu prikazana je primjena GIS-a u metodama i alatima krajobraznog planiranja iz perspektive struke krajobrazne arhitekture u Hrvatskoj, a obuhvaćeno je: vrednovanje krajobraza, izrada prostornih modela i strateških planova, procjena utjecaja na krajobraz uključujući vizualne analize i simulacije, procjena karaktera krajobraza te krajobrazni planovi. Radom je ujedno ukazano na raznolikost primjena alata krajobraznog planiranja u instrumentima različitih sektora koji imaju interes i odgovornost prema krajobrazu: prostornom planiranju, zaštiti prirode i okoliša, zaštiti kulturne baštine, zemljišnoj politici, ruralnom i turističkom razvoju i energetici. Također je ukazano na činjenicu da je, unatoč potpisivanju Europske konvencije o krajobrazu kojom je Hrvatska iskazala interes za inovativnim alatima planiranja, zaštite i upravljanja, do danas na institucionalnoj razini učinjeno vrlo malo, a upotreba krajobraznih pristupa u praksi je stihijska. Posebno je evidentno neprimjenjivanje GIS-a u različitim sektorskim instrumentima na svim razinama promišljanja i donošenja odluka o prostoru
Svečana akademija u povodu 80. rođendana prof. emer. Nedjeljka Frančule
Full text linkOn June 19, 2017, Croatian Cartographic Society and the Faculty of Geodesy of the University of Zagreb organized a solemn academy on the occasion of Professor Emeritus Nedjeljko Frančula's 80th birthday. After Prof. Dr. Damir Medak, Dean of the Faculty of Geodesy welcomed all the guests, two lectures were held:-M. Lapaine: On Map Projections and Auxiliary Surfaces-D. Tutić and A. Kuveždić Divjak: World Maps and the Winkel Tripel ProjectionAfter the lectures, M. Lapaine read a brief biography of Professor Frančula, who thanked for the celebration and emphasized the key changes to cartography in recent years. Everyone in the audience congratulated Professor Frančula and there was also a small banquet.Hrvatsko kartografsko drušvo i Geodetski fakultet Sveučiliša u Zagrebu organizirali su 19. lipnja 2017. svečanu akademiju u povodu 80. rođendana prof. emer. Nedjeljka Frančule. Nakon pozdravnih riječi dekana Geodetskog fakulteta prof. dr. sc. Damira Medaka održana su dva predavanja:-M. Lapaine: O kartografskim projekcijama i pomoćnim/posrednim plohama-D. Tutić i A. Kuveždić Divjak: Karte svijeta i Winkelova trostruka projekcijaNakon toga M. Lapaine je pročitao kratki životopis sljavljenika, a prof. Frančula je zahvalio na organizaciji svečanosti i u nekoliko riječi istaknuo velike promjene koje su se dogodile u kartografiji tijekom posljednjih godina. Slijedilo je čestitanje svih nazočnih uz mali domjenak
Karte ledenih špilja: iskustva iz Rusije
Full text linkThe paper is devoted to the history of ice cave mapping in Russia starting in the eighteenth century. The plans of Kungur, Shulgan-Tash, Ik, Nizhneudinskaya and Abigi-dzhe Ice Caves are considered. The cartographic works are displayed with short descriptions of the ice formations. The differences from the European approach to ice cave mapping are discussed.U radu se opisuje povijest kartiranja ledenih špilja u Rusiji od 18. stoljeća. Govori se o kartama sljedećih ledenih špilja: Kungur, Šul'gan-Taš, Ik, Nižneudinskaja i Abigi-dzhe. Prikazani su kartografski radovi s kratkim opisima ledenih formacija. Raspravlja se o razlikama u odnosu na europski pristup kartiranju ledenih špilja
Standardna paralela i presječna paralela kod azimutnih projekcija
Full text linkIt is commonly assumed that standard parallels and parallels that appear as the intersections of a developable surface and a sphere or ellipsoid coincide. This paper shows that this is not true of azimuthal projections which are equidistant along meridians, equidistant along parallels (orthographic), and equal-area, because there is no standard parallel at all in such projections. Only some azimuthal conformal (stereographic) projections have standard parallel, in which case it coincides with secant parallel.Uvriježeno je mišljenje da se standardne paralele i presječne paralele poklapaju. U ovome radu pokazuje se da to nije istina ni za jednu uspravnu azimutnu ekvidistantnu uzduž meridijana, uspravnu azimutnu ekvidistantnu uzduž paralela (ortografsku) ni uspravnu azimutnu ekvivalentnu projekciju jer te projekcije uopće nemaju standardnih paralela. Samo neke uspravne azimutne konformne (stereografske) projekcije imaju standardnu paralelu koja je istodobno i presječna paralel
Poluautomatsko stvaranje priča/sadržaja za geografski poslužitelj
Full text linkMost existing servers providing geographic data tend to offer various numeric data. We started to work on a new type of geographic server, motivated by four major issues: (i) How to handle figures when different databases present different values; (ii) How to build up sizeable collections of pictures with detailed descriptions; (iii) How to update rapidly changing information, such as personnel holding important functions, and (iv) how to describe countries not just by using trivial facts, but stories typical of the country involved. We have discussed and partially resolved issues (i) and (ii) in previous papers; we have decided to deal with (iii), regional updates, by tying in an international consortium whose members would either help themselves or find individuals to do so. It is issue (iv), how to generate non-trivial stories typical of a country, that we decided to tackle both manually (the consortium has by now generated around 200 stories), and by developing techniques for semi-automatic story generation, which is the topic of this paper. The basic idea was first to define sets of reasonably reliable servers that may differ from region to region, to extract “interesting facts” from the servers, and combine them in a raw version of a report that would require some manual cleaning-up (hence: semi-automatic). It may sound difficult to extract “interesting facts” from Web pages, but it is quite possible to define heuristics to do so, never exceeding the few lines allowed for quotation purposes. One very simple rule we adopted was this: ‘Look for sentences with superlatives!’ If a sentence contains words like “biggest”, “highest”, “most impressive” etc. it is likely to contain an interesting fact. With a little imagination, we have been able to establish a set of such rules. We will show that the stories can be completely different. For some countries, historical facts may dominate; for others, the beauty of landscapes; for others, cultural or economic achievements, and for yet others, unusual facts concerning Nobel Prize winners, food, entertainment, sports, other activities, national symbols, special laws, and so on. The results can be checked on by clicking on any country in the category “Special Information” under “Surprising Facts”. All examples shown in this paper were chosen fairly arbitrarily from over 190 examples, to show that the system is indeed working. There are two points to mention here: (a) it is a work in progress, yet has reached a very useable size; (b) the basic ideas can be applied to any area. The choice of geography was due to the wealth of data and interest in this area, but if our algorithms overlook some important facts, this is less critical than applied to types of medical treatment, etc.Većina postojećih poslužitelja koji nude geografske podatke sadrže brojčane podatke o različitim aspektima. Na rad na novom tipu geografskog poslužitelja potaknula su nas četiri glavna problema: (i) Kako se služiti brojkama kad različite baze podataka predstavljaju različite vrijednosti; (ii) Kako izgraditi velike zbirke slika s detaljnim opisima; (iii) Kako ažurirati informacije koje se brzo mijenjaju kao što su osobe na nekim važnim funkcijama te (iv) Kako opisati zemlje ne samo trivijalnim činjenicama, već tipičnim pričama za te zemlje. U prethodnim smo radovima raspravili i djelomično riješili probleme (i) i (ii). Odlučili smo riješiti (iii), regionalna ažuriranja, povezivanjem s međunarodnim konzorcijem čiji će članovi pomoći ili naći pojedince koji će to učiniti. Problemu (iv), kako stvoriti netrivijalne priče tipične za neku zemlju, pristupili smo ručno (konzorcij je do sada stvorio oko 200 priča) te razvijanjem tehnika za poluautomatsko stvaranje priča, što je tema ovoga rada. Osnovna je ideja bila prvo odrediti skupove pouzdanih poslužitelja koji se mogu razlikovati od regije do regije, izvući „zanimljive činjenice“ iz njih i spojiti ih u sirovu verziju izvještaja koja će se obraditi ručno (zato ga nazivamo poluautomatskim). Izdvajanje „zanimljivih činjenica“ s internetskih stranica može zvučati teško, no itekako je moguće odrediti heuristike koji će to učiniti, što nikad ne prelazi nekoliko redova za svrhu citiranja. Spomenimo kao primjer jedno vrlo jednostavno pravilo: Traži rečenice sa superlativima! Ako rečenica sadrži riječ kao što je „najveći“, „najviši“, „najimpresivniji“ i sl., ona vjerojatno sadrži neku zanimljivu činjenicu. S pomoću mašte uspjeli smo odrediti skup takvih pravila. Pokazat ćemo da priče mogu biti potpuno različite: u nekim zemljama dominiraju povijesne činjenice, u drugima ljepota krajolika, u trećima kulturna i ekonomska postignuća, u nekima neobične činjenice koje se odnose na dobitnike Nobelove nagrade, hranu, sport, druge aktivnosti, državne simbole, posebne zakone i sl. Dobiveni rezultati mogu se provjeriti traženjem bilo koje zemlje u kategoriji „Posebne informacije“ (Special Information) i „Iznenađujuće činjenice“ (Surprising Facts). Svi primjeri opisani u ovom radu uzeti su arbitrarno iz skupine od 190 primjera kako bi se prikazalo kako sustav radi. Važno je spomenuti još dvije stvari: (a) riječ je o radnoj verziji koja je već prilično upotrebljiva; (b) osnovne ideje mogu se primijeniti na bilo koje područje. Geografija je izabrana s obzirom na velik broj podataka i interesa za to područje. Ako su naši algoritmi previdjeli neku važu činjenicu, to je manje važno nego da smo primijenili metode na vrste liječenja ili slično tome
Copernicus Relay i Copernicus Academy – svečano službeno pokretanje mreža i 1. godišnja skupština, Bruxelles, 6. lipnja 2017.
Full text linkThe Copernicus is a European Programme designed to establish a European capacity for the Earth Observation. It consists of a series of complex systems that collect data from multiple sources: satellites for Earth observation and sensors placed on the ground, in the air and in the sea. The goal of the program is to ensure regular monitoring and supervision of the atmosphere, ocean and land surface.The celebration titled "Copernicus Goes Local – Implementing the Space Strategy for Europe" was held in the European Parliament and gathered around 300 participants. The event was attended by numerous Commissioners of the European Commission, participants of the European Earth Observation Programme, and industry representatives from all over Europe. The main motive of this event was the establishment of Copernicus at the local level.Program Copernicus europski je program namijenjen uspostavi europskog kapaciteta za promatranje Zemlje. Sastoji se od niza složenih sustava koji prikupljaju podatke iz više izvora: satelita namijenjenih promatranju Zemlje i senzora smještenih na zemlji, u zraku i u moru. Cilj je programa osigurati redovito praćenje i nadzor atmosfere, oceana i kopnenih površina.Svečanost pod nazivom „Copernicus ide na lokalnu razinu – provedba Svemirske strategije za Europu“ (engl. Copernicus Goes Local – Implementing the Space Strategy for Europe) održana je u Europskom parlamentu i okupila je oko 300 sudionika. Događaj su svojom prisutnošću podržali brojni povjerenici Europske komisije, sudionici europskog programa za promatranje Zemlje, te predstavnici industrije iz cijele Europe. Glavni motiv tog događaja bio je uspostavljanje Copernicusa na lokalnoj razini
Dijeljenje pogleda na svijet uz pomoć kartografije
Full text linkPlenary Introduction given by Kari J. Craun, U.S. Geological Survey 7/3/2017 at the International Cartographic Conference in Washington, DC, USAPozvano predavanje koje je održala Kari J. Craun, U.S. Geological Survey 3. srpnja 2017. na Međunarodnoj kartografskoj konferenciji u Washingtonu D.C., SA