Repository of the Institute of Public Finance, Zagreb
Not a member yet
960 research outputs found
Sort by
Reakcije građana na restriktivne mjere u Europi u doba pandemije koronavirusa
No full textU četvrtak, 6. lipnja 2024. Robert Sonora, gostujući predavač sa Sveučilišta Montana, SAD, održao je u Institutu za javne financije prezentaciju istraživanja o reakcijama građana na restriktivne mjere u Europi u doba pandemije koronavirusa.
Pandemija koronavirusa predstavlja izuzetnu priliku za empirijsko proučavanje ponašanja građana u doba prisilnih, restriktivnih mjera. Ovo istraživanje – na temelju podataka o lokacijama korisnika mobitela u 12 europskih zemalja – analizira u kojoj je mjeri njihovo ponašanje konvergiralo politikama koje su određivali kreatori tih politika.
Rezultati potvrđuju da je ponašanje pojedinaca uistinu konvergiralo tim politikama, no ne odmah, već kroz duže vrijeme. Istraživanje također pokazuje da se zbog dostupnosti novih informacija usklađenost ponašanja može s vremenom mijenjati. Konačno, istraživanje pronalazi dokaze postojanja bihevioralnih „klubova“ duž regionalnih i/ili povijesnih granica.
Premda je ovo istraživanje usredotočeno na konkretnu pandemiju koronavirusa, rezultati će se lako moći primijeniti u slučajevima drugih sličnih negativnih šokova i pomoći kreiranju boljih politika u budućnosti.
Predavanje je moderirao Branko Stanić iz Instituta za javne financije, a dostupna je i prezentacija
Plan upravljanja istraživačkim podacima za HRZZ istraživački projekt "Utjecaj poreza i socijalnih naknada na raspodjelu dohotka i ekonomsku efikasnost (ITBIDEE)"
No full textMobile technologies in the banking sector in the Republic of Croatia
No full textThe past decade bore witness to fast-paced development of digital technologies, especially in the domain of mobile technologies. The banking sector, renowned for being quite traditional and not in favor of frequent changes, is also adapting to new market trends. New FinTech technologies emerged, technologies that intensively use information-communication and digitaltechnologies to transform traditional business practices of the banking sector. The presentpaper deals with FinTech technologies, mobile business practices of banks and numerous innovations in mobile banking apps. The primary research that was conducted on a sample ofmobile banking users in the Republic of Croatia shows how mobile banking is used and therespondents’ views on how digital technologies in the banking sector would be used in the future
Otvorenost proračuna središnje države: Hrvatska još uvijek ima mnogo prostora za napredak
No full textU posljednjemu krugu međunarodnoga istraživanja International Budget Partnership-a (IBP) o otvorenosti proračuna središnje države Hrvatska je sa 67 bodova (od mogućih 100) zauzela 24. mjesto među 125 analiziranih zemalja. Premda se radi o povećanju od tri boda u odnosu na prethodni krug istraživanja (2021.), još uvijek postoji znatan prostor za poboljšanje, ne samo u vezi s objavom pravovremenih i građanima razumljivih informacija o prikupljanju i potrošnji proračunskih sredstava nego i kada je riječ o uključivanju javnosti u proračunske procese
Budget transparency in Croatian Counties, Cities and Municipalities: November 2022 - April 2023
No full textThe average level of budget transparency in Croatian counties, cities and municipalities overall – expressed as the number of key budget documents published on their respective websites, stands at 4.6 (out of a maximum 5). The average score for counties stands at 5, while cities and municipalities published an average of 4.8 and 4.5 documents respectively. This is a very good result; however, there is still one municipality which has failed to publish any of the five required documents; one county, 19 cities and 99 municipalities failed to publish at least one of the four documents required by law; while one city and 51 municipalities failed to publish the document recommended by the Ministry of Finance. Having spent all these years researching local budget transparency and considering that the majority of local governments now publish all five key budget documents – which was the ultimate objective of the research – we conclude this research in its present form (i.e. using the present methodology). Between 2015 and 2023, the average budget transparency of all local governments improved from 1.8 to 4.6 (out of a maximum 5), and we hope that it will keep improving, thus enabling citizens to better understand and participate more in the decision-making process regarding their local budgets. A summary of results is provided in the text below, while more detail is available in the form of an interactive map and an Excel tabl
Rashodi za obrazovanje, ekonomski razvoj i veličina države
No full textPetar Sorić, izvanredni profesor na Katedri za statistiku Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, predstavio je 22. svibnja 2024. u Institutu za javne financije svoj članak o utjecaju uvođenja eura na ukupne promjene razina cijena u Hrvatskoj objavljen u časopisu Public Sector Economics.
Sorić je istaknuo da je provođenjem placebo testova teško odrediti točno vrijeme kada je euro počeo utjecati na inflaciju što ukazuje da je hrvatska ekonomija već prije njegovog formalnog uvođenja bila snažno povezana s ovom valutom.
Rezultati istraživanja sugeriraju da je uvođenje eura imalo razmjerno malen učinak na ukupnu inflaciju u Hrvatskoj, dok je zamijećen značajan i nešto intenzivniji učinak na cijene hrane, restorana i odjeće.
Daljnja istraživanja trebala bi se usredotočiti na fenomen percepcije inflacije i njezine temeljne odrednice poput uloge medija, apriornih očekivanja te društvenih i demografskih čimbenika.
Predavanje je moderirao Dubravko Mihaljek, urednik u časopisu Public Sector Economics, a dostupna je i prezentacija ovog zanimljivog predavanja.
Članak je osvojio nagradu u kategoriji redovitih radova Zaklade Hanžeković za 2023. godinu.
Prezentaciju je moderirao Šime Smolić, s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Decentralizirano pružanje usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj
No full textU organizaciji Instituta za javne financije održano je 16. svibnja 2023. predavanje Ivane Dobrotić, izvanredne profesorice na Katedri za socijalnu politiku pri Studijskom centru socijalnog rada na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, i Tea Matkovića, višeg znanstvenog suradnika na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, o decentraliziranom pružanju usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj.
Rani i predškolski odgoj i obrazovanje (RPOO) predstavlja prvi korak inkluzivnog obrazovanja i institucionalnu podršku obitelji, a snažno je zagovaran na europskoj razini. U Hrvatskoj su organizacija i financiranje ove razine obrazovanja u isključivoj nadležnosti općina i gradova bez formalnih mehanizama fiskalnog poravnanja ili obveze jedinice lokalne samouprave da osigura kapacitete za svu djecu.
U tom kontekstu autori su promatrali razvoj kapaciteta sustava između 2005. i 2018. godine, odnosno kako su se česte promjene pravila financiranja općina i gradova odražavala na njihova ulaganja u dječje vrtiće. Uočene su znatne razlike u obuhvaćenosti djece s obzirom na fiskalni i administrativni kapacitet jedinica lokalne samouprave. Također, povećanja lokalnih prihoda su se tek skromnim dijelom pretočila u veća ulaganja u RPOO, ali su ipak vodila bržem rastu upisnih kapaciteta. U godinama smanjivanja proračuna postojeći upisni kapaciteti se ne bi smanjivali, već troškovi i izdatci po djetetu. Promatrano petnaestogodišnje razdoblje tijekom kojeg nije bilo intervencije središnje države, dovelo je do određenog rasta vrtićkih kapaciteta i konvergencije njihove dostupnosti, ali su razlike i dalje velike, a uključenost djece i dalje je među najnižima u Europskoj uniji.
Autori zaključno razmatraju izazove financiranja RPOO sustava i priuštivost usluga, ostvareno širenje kapaciteta u razdoblju 2019. – 2021., te recentna i predstojeća ulaganja s razine središnje države i EU fondova u potrazi za učinkovitim rješenjem koje će omogućiti univerzalnu dostupnost jaslica i vrtića još tijekom ovog desetljeća.
Predavanje je moderirala Martina Pezer, znanstvena suradnica u Institutu za javne financije
Izazovi dugotrajne njege među starijim osobama
No full textMaja Matanić Vautmans, Marijana Oreb i Saša Drezgić, s Ekonomskog fakulteta u Rijeci, predstavili su 19. rujna 2023. članak o nejednakostima u korištenju dugotrajne njege među starijim osobama.
Institucijska skrb u Europi sinonim je za korisnike najtežeg zdravstveno-fizičkog stanja čije ozbiljne potrebe zahtijevaju zbrinjavanje u instituciji i 24-satni nadzor. Kućna njega je namijenjena onima kojima je potrebno manje skrbi od institucijske, a mogu je pružati formalni (educirani) ili neformalni njegovatelji (najčešće članovi obitelji, prijatelji ili volonteri).
Autori su istaknuli kako te nejednakosti ovise o čimbenicima poput prihoda, urbano-ruralnog okruženja, obrazovanja, sastava obitelji, dobi kao i težini zdravstvenih komplikacija. Predstavili su ključne izazove dugotrajne njege u EU, nejednakosti u korištenju formalne i neformalne kućne njege u razdoblju 2019. – 2020. među korisnicima starije životne dobi te ukazali na čimbenike koji o(ne)mogućuju korištenje željenog oblika njege. Pojasnili su nejednakosti unutar socijalnog sektora i ukazali na mogućnosti unaprjeđenja kvalitete i jednakosti za skrb starijih na nacionalnoj i europskoj razini, što je posebice aktualno zbog sve izraženijeg udjela starijih u općoj populaciji i kroničnog nedostatka adekvatnih tržišnih opcija.
Predavanje je moderirala Marijana Bađun iz Instituta za javne financije
A Brief Guide to the City of Zagreb 2022 Budget Execution
No full textThe purpose of this brief guide is to provide citizens with basic information on the City of Zagreb’s 2022 Budget outturns as well as to encourage them to monitor the budget and communicate with the City’s authorities
Tax burden on labour income of young persons
No full textSystematic reduction of the tax burden on labour income in the period between 2014 and 2021 led to a drop in the average tax wedge by 4.2 percentage points. The analysis by age group shows that persons under the age of 30 experienced a larger reduction of the average tax wedge than the other age groups, primarily due to the introduction of reliefs for young workers in the systems of social insurance contributions and personal income tax