Repository of the Institute of Public Finance, Zagreb
Not a member yet
960 research outputs found
Sort by
Fiskalni rizici rasta plaća državnih službenika i namještenika
Nova Vlada je na prvoj sjednici održanoj 28. siječnja 2016. izglasala Prijedlog Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža. Tim potezom državnom proračunu je privremeno osigurana ušteda od 250 mil. kuna. Međutim, za Vladu tek slijedi rješavanje još većeg problema zbog zahtjeva sindikata za rast osnovice plaća zaposlenih u državnim i javnim službama. Potencijalni fiskalni trošak rasta osnovice plaća procijenjen je na 1,95 mlrd. kuna
About Guidelines on the Preparation of the Croatian National Budget for 2016 and Projections for 2017-18
The Croatian Government on February 25, adopted Guidelines on the Preparation of the National Budget for 2016 and Projections for 2017-18 which, regretfully, failed to fulfil what is expected from any government, especially a new one. They do not contain clear economic policy goals or describe how the Government would respond to challenges posed by changes in the macroeconomic and fiscal frameworks. Moreover, the difference between the resources necessary for the implementation or modification of current programmes and activities and those needed for the new ones is only given in aggregate terms and without adequate substantiation. Yet the most important part is the planned budget deficit, by far the lowest among the deficits we have become inured to lately. At least this should inspire hope, provided that it rests on realistic assumptions. While the adoption of the 2016 budget is perceived as „a matter of life and death“ for both the country and Government, a timely, complete and fully transparent budget process for the period 2017-19 is equally, if not even more, important for restoring order in the country and establishing clear economic and fiscal policies. After all, according to the Budget Act, this process should already have started
Operations of football clubs in Croatia
Football has undergone a gradual transformation, from a game, a sport and a popular social phenomenon to a market activity attracting significant foreign investment all over the world. Clubs are increasingly investing in the transfer of players which is why this sector commands the attention of economic and fiscal systems. There is a set of dilemmas relating to the legal status of football clubs, their accounting policies and tax liabilities, but also the subsidies they receive from the public sector. It is reasonable to wonder to what extent football has remained in the area of public - sporting and financial - interest and to what extent is it subject to private interests, driven by profit motives. To the extent they are dominated by private interests, football clubs should be deprived of their preferential tax treatment, significant public subsidies and other benefits enjoyed at the expense of the public sector
Porezni klin u Hrvatskoj, Sloveniji, Češkoj Republici, Portugalu i Francuskoj
Cilj ovog rada je usporediti prosječno porezno opterećenje dohotka od rada u Hrvatskoj, Češkoj Republici, Francuskoj, Portugalu i Sloveniji. Korištenjem OECD‐ove Taxing Wages metodologije napravljena je usporedba poreznog klina za osam tipova hipotetskih pojedinaca i obitelji. Hrvatska ima najniži porezni klin u svim slučajevima. Francuska se pokazala kao zemlja s najvišim poreznim klinom za sve tipove samaca i obitelji
Restrukturiranje i privatizacija brodogradilišta u Hrvatskoj
U hrvatskoj znanstvenoj i stručnoj literaturi nedovoljno je analizirano ekonomsko poslovanje domaćih brodogradilišta. U javnosti je oduvijek vladalo mišljenje da je brodogradnja strateška industrija od koje država ima velike koristi. Međutim, realnost je suprotna - hrvatska brodogradnja je jedan od primjera spalionica javnog novca u čiju je sanaciju i restrukturiranje od 1992. do 2015. uloženo 30 mlrd. kuna poreznih obveznika. Zbog te činjenice u radu se nastoji objasniti proces i iznijeti troškove sanacije i restrukturiranja kao zapis jednog vremena koje će imati značajne fiskalne posljedice i za budući razvoj Hrvatske. Osnovni je cilj rada objasniti glavna obilježja procesa restrukturiranja brodogradilišta, obveze koje je država preuzela temeljem ugovora o restrukturiranju i kupoprodaji njihovih dionica te obveze i odgovornosti koje su preuzeli novi vlasnici. Posebice će se objasniti utjecaj restrukturiranja na zaposlenost, plaće, narudžbe i vrijednost ugovorenih poslova i isporuka
O Smjernicama za izradu državnog proračuna za 2016. i projekcija za 2017. i 2018.
Vlada je 25. veljače usvojila Smjernice za izradu državnog proračuna RH za 2016. i projekcija za 2017. i 2018. koje, nažalost, nisu ponudile ono što se od svake vlade – posebice nove – očekuje. U njima nisu jasno iskazani ciljevi ekonomske politike, nije navedeno kako će se Vlada ponašati i odgovoriti na izazove u slučaju promjena u makroekonomskom i fiskalnom okviru, a razlika između sredstava potrebnih za provedbu ili promjenu postojećih programa i aktivnosti i za provedbu novih, dana je samo agregatno i bez adekvatnih obrazloženja. Najzanimljiviji je, ipak, planirani proračunski deficit, daleko niži od onih na koje smo u zadnje doba navikli. Ukoliko se temelji na realnim pretpostavkama, barem bi to trebalo ulijevati nadu. Premda se donošenje proračuna za 2016. doživljava kao pitanje života ili smrti i za državu i za Vladu, za uspostavljanje reda u državi i utvrđivanje jasne ekonomske i fiskalne politike, jednako je značajan – ako ne i značajniji – pravovremeni, potpuni i transparentni postupak proračuna za 2017.-19. Uostalom, po Zakonu o proračunu, i taj je već trebao otpočeti
Comments on the 2017 Croatian State Budget Proposal with Projections for 2018-19
The Government of Croatia on December 8 adopted Proposals for the 2017 National Budget and Financial Plans of Extra-budgetary Users with Projections for 2018-19 and submitted them for parliamentary procedure. Although the documents definitely deserve endorsement, if only for the tight deadlines, it is a pity that the Government missed the opportunity to use its first term of office and its first budget, as well as the recent economic upturn and even slight growth of optimism in the economy for starting more aggressive fiscal consolidation
Government's report on the 2011-2015 term of office - We write at length, because there is “no time” to be concise
At its last, 272nd regular session on January 14, 2016, the Government accepted a Report on the Work of the Government of the Republic of Croatia and on the Outstanding Liabilities Assumed During the Term of Office of the Prime Minister Zoran Milanović. Despite its 2,2591 pages, the Report lacks key information on the Government's financial activities and their fiscal and economic consequences. Moreover, it is poorly laid out and uninformative and can therefore not be used as a basis to assess the Government's work
Pogled na rezultate fiskalnih konsolidacija u Europskoj uniji
EU28 je smanjila proračunski deficit za 0,3 postotna boda u odnosu na 2013., a za 1,3 postotna boda povećala je razinu duga opće države. Hrvatska je jedna od sedam država članica koje pridonose rastu deficita i duga opće države u Uniji. Eurostat je 21. travnja 2015. objavio priopćenje s novim podacima o državnim financijama za razdoblje 2011.-2014. Podaci se temelje na novoj metodologiji izračuna deficita i javnog duga (sukladno standardu ESA 2010) koji se primjenjuju u sklopu procedure prekomjernog proračunskog deficita
Fiskalni učinci smanjenja prava zaposlenih u javnim službama
U saborskoj su proceduri usvajanja Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža i Prijedlog zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama. Oba se prijedloga odnose na provedbu Vladinih mjera za smanjenje visoke razine proračunskog manjka