Repository of the Institute of Public Finance, Zagreb
Not a member yet
960 research outputs found
Sort by
Prijedlog rebalansa proračuna Grada Zagreba za 2016. : kratki vodič
No full textNakana je ovog kratkog vodiča ponuditi građanima osnovne informacije o predloženim izmjenama i dopunama, odnosno rebalansu proračuna Grada Zagreba u listopadu 2016. i time ih potaknuti da se uključe u odlučivanje o gradskom proračunu. Najznačajniji razlozi predlaganja ovog rebalansa su usklađivanje planiranih prihoda s dinamikom i razinom dosadašnjeg ostvarenja i procjenom ostvarenja do kraja godine, te uravnoteženje proračunske potrošnje s procjenom prihoda i primitaka
Izvršenje proračuna Grada Zagreba za 2015. : kratki vodič
No full textSvrha je ovog kratkog vodiča ponuditi građanima osnovne informacije o izvršenju proračuna Grada Zagreba za 2015. i potaknuti ih da prate proračun i komuniciraju s gradskim vlastima. Na mrežnim stranicama Grada dostupan je kompletni Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Grada Zagreba za 2015., a kao pomoć za razumijevanje tog izvještaja i gradskog proračunskog procesa općenito, mogu poslužiti i ranije objavljeni opći i kratki vodiči
Sankcioniranje malih i srednjih poduzeća za neispunjavanje poreznih obveza
No full textProblematika ispunjavanja poreznih obveza malih poduzeća zahtijeva posebnu pozornost. S jedne strane, mala su poduzeća osjetljivija na vanjske rizike, često nisu sposobna striktno poštivati i ispunjavati svoje porezne obveze te nastoje iskoristiti prilike da ih uopće ne ispune. S druge strane, za razliku od velikih, kada se govori o malim poduzećima obično se radi o poduzećima s jednim vlasnikom (eng. sole proprietor) ili poduzećima kojima upravljaju sami vlasnici (eng. owner-operated businesses), zbog čega su u velikoj mjeri osjetljiva na osobne, socijalne, kognitivne i emocionalne čimbenike. Ova obilježja utiru put ka kvalitetnoj uporabi mjera namijenih utjecaju na njihovo ponašanje i izbore. U radu se govori o ulozi i učinkovitosti poreznih sankcija (kazni) u cilju povećanja stupnja ispunjavanja poreznih obveza u malim poduzećima. Tvrdi se da, unatoč nužnosti njihova postojanja u provođenju poreznih zakona, porezne sankcije, kao instrument osiguranja ispunjavanja porezne obveze, ne bi trebale predstavljati prvi izbor. Prestrog porezni režim koji je previše orijentiran na sankcije značajna je prepreka tzv. formalizaciji poslovanja poduzeća (eng. business formalization) , a sve strože i veće porezne sankcije ne daju željene rezultate. Kako bi bile učinkovite, porezne bi sankcije umjesto represivnosti obveznike trebale odvratiti od nepoštivanja poreznih obveza i potaknuti ih na njihovo ispunjavanje
Pomoći Europske unije županijama, gradovima i općinama od 2011.-2014.
No full textCilj je ovog rada ponuditi osnovne informacije o pomoćima koje su županije, gradovi i općine primili kao nositelji ili partneri provedbe programa i projekata (su)financiranih iz proračuna EU-a od 2011.-14. Nudi se i baza u Excel formatu koju čitatelji mogu preuzeti na svoje računalo i sami detaljnije analizirati. Premda se korištenje pomoći EU-a povećava, i dalje je riječ o relativno skromnim iznosima i zapanjujućem podatku da ih čak 85% općina i više od polovice gradova nisu uopće koristili. Ima, naravno, i odličnih primjera, no vrlo je mali postotak lokalnih jedinica (županija, gradova i općina) bio voljan i kadar koristiti pomoći EU-a. Stoga je, ukoliko se u skorom roku ne namjerava teritorijalno i fiskalno reorganizirati državu, neophodno barem jačati kapacitete lokalnih jedinica i angažman središnje države za bolje korištenje europskih sredstava i osigurati osnovne računovodstvene preduvjete za pravovremeno i kvalitetno praćenje podataka o njihovom korištenju
EU grants to Croatian counties, cities and municipalities, 2011-14
No full textThis paper aims to provide basic information on the grants received by Croatian counties, cities and municipalities as holders or partners in the implementation of the programs and projects (co)financed by the EU in the period 2011-14. Also available is a downloadable database in Excel for further, more detailed analysis by readers. Despite the growing use of EU grants, the amounts used are relatively modest and it is astonishing that as much as 85% of the municipalities and more than half of the cities have never used grants. There were, of course, some excellent examples of the use of EU grants, but the percentage of local units (counties, cities and municipalities) that were willing and able to use grants was very low. Hence, if no fiscal and territorial reorganisation of the state is planned in the near future, it is at least necessary to strengthen the local units' capacity and the central government's commitment for better use of EU funds, as well as to create the basic accounting prerequisites for timely and efficient tracking of their utilisation
A Brief Guide to a Proposal for the City of Zagreb 2016 Budget Revision
No full textThis brief guide is intended to provide the public with basic information about the amendments to, i.e. revision of the City of Zagreb budget, proposed in October 2016, and encourage them to participate in deliberations about the City’s budget. The crucial reasons for proposing this budget revision have been to strike a balance between planned revenues and the dynamics and level of revenue realisation so far, as well as its forecast by end–2016. Another reason has been to align budget spending with revenue and receipt estimates
Struktura i ekonomski značaj državnih jamstava u Hrvatskoj u Europskoj uniji
No full textU post-kriznom razdoblju, kada se zemlje suočavaju s poteškoćama u prikupljanju prihoda potrebnih za pokrivanje rashodne strane proračuna, fiskalni rizici mogu predstavljati značajnu prijetnju održivosti javnih financija. To posebno dolazi do izražaja kod javnih poduzeća i njihovih obveza, koje su često razlog povećanja javnog duga zbog poteškoća s likvidnošću. Cilj ovog rada je procjena fiskalnih rizika koji proizlaze iz državnih jamstava u Hrvatskoj i Europskoj uniji općenito. Štoviše, u radu se nastoji analizirati kretanje vrijednosti i struktura državnih jamstava u Hrvatskoj u razdoblju od 2009. do prve polovice 2015. Poseban naglasak je na utjecaju državnih jamstava na izravni javni dug u kontekstu metodoloških promjena u evidenciji javnog duga
Budget transparency in Croatian counties, cities and municipalities (November 2015 – March 2016)
No full textThis paper presents the results of a budget transparency analysis for local government units in Croatia, measured by the number of key budget documents published on their respective official websites in the period November 2015-March 2016. The five key documents include: the 2014 year-end report, the 2015 mid-year report, as well as the 2016 budget proposal, enacted budget and citizens budget. The analysis takes into account only the documents available in the relevant period on the days of examining the official websites, while subsequently published documents are excluded. According to this methodology, the level of transparency can range between 0 and 5. Despite being unsatisfactory, the overall average level of budget transparency in local government units improved from 1.75 in the previous to 2.35 in the current research cycle. Counties are very transparent (4.3) on average, while cities are lagging behind (3.05) on average and municipalities are distinctly non-transparent (2.04 on average). Although as many as nine cities and almost a fifth of municipalities did not publish a single document, it is encouraging that: nearly half of all local government units published a larger number of budget documents than in the previous research cycle; that the most transparent local units also include relatively small and poor ones; and that some of the relatively small and poor municipalities have welldesigned and easily searchable websites. The analysis results for all counties, cities and municipalities are presented below and can also be further examined on the interactive map
Porezni klin u Hrvatskoj, Italiji, Irskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj
No full textPorezni sustav svake zemlje je jedinstven te ga čine brojne komponente koje su odraz porezne, ali i cjelokupne gospodarske politike zemlje. Cilj rada je analizirati i usporediti porezno opterećenje dohotka od rada u Hrvatskoj, Italiji, Španjolskoj, Irskoj i Nizozemskoj. Pritom se promatraju različiti tipovi obitelji i različite razine bruto plaće. Rezultati pokazuju da među promatranim zemljama Italija ima najveći porezni klin. Za većinu promatranih obitelji i samaca Hrvatska se prema poreznom opterećenju nalazi u sredini odabranih zemalja. Irska se ističe s prilično niskim iznosima poreznog klina