Repository of the Institute of Public Finance, Zagreb
Not a member yet
960 research outputs found
Sort by
A Brief Guide to the City of Zagreb 2020 Budget Proposal
No full textThe City’s 2020 budget proposal is a complex and extensive document, showing the City’s planned sources of revenues and their spending, and it is therefore important to all Zagreb residents. This brief guide aims to provide, in the simplest and most concise way, basic information on the proposed budget, thus encouraging citizens to become involved in the budget process and contribute to the quality and efficiency of the City’s services in accordance with the citizens’ needs and expectations, while staying within the means of the City
Tržište igara na sreću u Hrvatskoj: financijsko poslovanje i fiskalni učinak
No full textU radu se analizira tržište igara na sreću u Hrvatskoj od 2010. do 2017., odnosno u razdoblju nakon stupanja na snagu Zakona o igrama na sreću, koji se uz nekoliko izmjena zadržao do danas. Detaljno se analizira financijski položaj tržišnih sudionika, fiskalni učinak i doprinos igara na sreću prihodima državnog proračuna
Budget Outcomes and Political Accountability: The case of Eastern Croatia region
No full textRegional disparities have been recognised as one of the obstacles to the conduct of a sound economic policy. Scholars of political economy and public sector economics emphasise the role of public finance, i.e. budget outcomes and collective action overall, in that process. The first goal of this article is to investigate the differences between Eastern Croatia and the remaining five regions (Northern Croatia, Central Croatia, Dalmatia, North-Adriatic Croatia and the City of Zagreb) regarding their budget outcomes and political accountability. Budget outcomes will be expressed by local governments’ share of surplus/deficit in total revenues. Political accountability will be proxied by their online local budget transparency index (OLBI), which has been annually measured for all Croatian counties, cities and municipalities. The second goal is empirically to determine possible clusters within local governments in Eastern Croatia. Cluster analysis is conducted on a sample of 127 Eastern Croatian local governments over 2014-2017 period. The results show that Eastern Croatia exhibits low budget outcomes and low political accountability levels, with four clusters emerging - from lowest to highest performers regarding budget outcomes and political accountability levels. The paper is expected to contribute to the literature by relating the importance of local government budget transparency – a prerequisite for citizens’ participation in budgetary processes – for budget outcomes in Croatia
Analiza učinaka izmjene odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost o nastanku obveze obračuna i vremenu plaćanja poreza na dodanu vrijednost malih poduzetnika
No full textU projektu izrađenome za potrebe Ministarstva poduzetništva i obrta analizirale su se mogućnosti kojom bi se svim malim poduzetnicima s ukupnim godišnjim isporukama manjim od 3 milijuna kuna omogućio obračun PDV-a po naplati naknade za isporučena dobra i obavljene usluge što je i u skladu s europskom Direktivom o PDV-u (2006/112/EZ). Predložena mjera imat će određene učinke na visinu i dinamiku prikupljenog prihoda od PDV-a. Naime, za poduzetnike koji sada ispostavljaju R-1 račune, a počeli bi od 1. siječnja 2015. ispostavljati R-2 račune, prihod od PDV-a prikupljao bi se s odgodom, razmjerno s vremenom naplate njihovih potraživanja. Stoga su u istraživanju istražio vremenski pomak i financijski učinak u prikupljanju PDV-a koji bi se pojavio u prvim mjesecima nakon predložene promjene
Gambling Market in Croatia: Financial Performance and Fiscal Effect
No full textThe paper analyses the gambling market in Croatia from 2010 to 2017, i.e. in the period after the effective date of the Act of Games of Chance that is still in force, but only had a couple of amendments. It also includes a detailed analysis of the financial position of the market participants, fiscal effect and contribution of gambling in the state budget revenue
Dugotrajna skrb u Hrvatskoj iz perspektive Europske komisije
No full textEuropska komisija je 2016. objavila Zajedničko izvješće o sustavima zdravstvene zaštite i dugotrajne skrbi i fiskalnoj održivosti . U lipnju 2019. postala je dostupna ažurirana verzija drugog sveska tog izvješća u kojem su opisani sustavi zdravstvene zaštite i dugotrajne skrbi za osobe smanjenih funkcionalnih sposobnosti svake pojedinačne zemlje članice EU-a. Tekst koji slijedi osvrće se samo na dio izvješća koji se odnosi na dugotrajnu skrb u Hrvatskoj
Proračunska transparentnost županija, gradova i općina: studeni 2018. – ožujak 2019.
No full textProsječna proračunska transparentnost svih hrvatskih županija, gradova i općina – izražena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim službenim mrežnim stranicama – je 3,9 od mogućih 5. Svake se godine objavljuje sve više proračunskih dokumenata, pa ovogodišnji prosjek županija iznosi 4,9, gradova 4,3, a općina 3,8. Međutim, usprkos vrlo dobrim prosjecima i ohrabrujućim trendovima, još uvijek se samo sve županije u potpunosti pridržavaju zakona. Dosta je gradova i još više općina koje ne objavljuju čak ni one zakonom obvezne dokumente, a još je veći broj gradova i općina (čak i tri županije), koji ne slijede preporuke Ministarstva financija. Premda sama objava proračunskih dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, mora je se i propisivati i poticati kao inicijativu ka višim razinama transparentnosti, neophodnim za participaciju građana. Sve dok proračunska transparentnost ne bude zakonski adekvatno regulirana i dok nadležna ministarstva ne budu provodila primjerene kontrole, građani će uglavnom ovisiti o dobroj volji lokalnih vlasti, koje – kao što se vidi iz dosad postignutih poboljšanja proračunske transparentnosti – uistinu ima u brojnim lokalnim jedinicama. Valja se nadati da će nadležna ministarstva napokon adekvatnije regulirati i kontrolirati lokalne jedinice, da će se lokalne jedinice koje zasad zaostaju ugledati u one koje su već u tome daleko odmakle, a i da će građani, udruge, mediji, sindikati, političke stranke i nezavisni političari konačno početi koristiti brojne, već postojeće oblike proračunske transparentnosti i konstruktivno se uključivati u proračunske procese. Podrobniji rezultati za sve županije, gradove i općine slijede u tekstu, a dostupni su i na interaktivnoj karti i u Excel tabeli
O doplatku za djecu
No full textvih tjedana u medijima se raspravlja o novom povećanju gornje cenzusne granice doplatka za djecu. Njezino prethodno povećanje za 40% iz 2018., koje je privuklo dosta medijske pozornosti, nije rezultiralo očekivanim povećanjem broja korisnika i djece koja primaju doplatak. Ususret ovoj novoj promjeni, koja bi na snagu mogla stupiti u siječnju 2020., u ovom se radu opisuje što je doplatak za djecu, kako se izračunava i koji su mogući razlozi „neuspjeha” mjere iz 2018. Među tim razlozima je i nedovoljna informiranost potencijalnih korisnika, pa je jedna od preporuka da svi roditelji i skrbnici trebaju provjeravati imaju li pravo na doplatak za djecu
Poljoprivredna proizvodnja Republike Hrvatske prije i nakon pristupanja Europskoj uniji
No full textPoljoprivredna proizvodnja Republike Hrvatske (RH) sudjeluje s manje od 1% u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje Europske unije (EU). Tako mali udio navodi na zaključak da u okviru EU hrvatski poljoprivredni sektor ne igra značajnu ulogu. Međutim, zato tržišni trendovi na zajedničkom tržištu EU itekako utječu na relativno malo tržište poljoprivrednih proizvoda u Hrvatske. Temeljni je cilj ovog rada utvrditi promjene u proizvodnji najvažnijih poljoprivrednih proizvoda u RH prije (2000.– 2013.) i nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji (2014.– 2017.). Pretpostavljeno je kako se ulaskom u EU ukupna poljoprivredna proizvodnja u RH količinski povećala, ali se i istovremeno vrijednosno smanjila, zbog promjene proizvodne strukture i smanjenja proizvođačkih cijena. Istraživanje je pokazalo da u strukturi ukupne hrvatske poljoprivredne proizvodnje dominira biljna proizvodnja (oko 65%) u odnosu na stočarsku (oko 35%).Poljoprivredna proizvodnja u odnosu na pretpristupno razdoblje povećala se količinski za 2, 6% (od toga npr. proizvodnja žita za 1, 2%, industrijskog bilja za 40, 8% te krmnog bilja za 26, 8%). Istovremeno, smanjena je proizvodnja povrća (za 15, 8%), voća i grožđa (za 32, 1%) te stočarska proizvodnja (8, 8%). Posebno zabrinjava smanjenje govedarstva i svinjogojstva, koji su često pokazatelj stanja poljoprivrednog sektora. Značajno je smanjena vrijednost poljoprivredne proizvodnje (za oko 24%) što za posljedicu ima i smanjenje udjela hrvatske poljoprivrede u ukupnoj poljoprivredi EU za oko 32%. Hrvatska poljoprivredna politika mora pronaći odgovore za negativne trendove u stočarskoj proizvodnji što bi potaklo i promjenu proizvodne strukture kod biljne proizvodnje s povećanjem udjela stočnih krmiva, posebno žita
Pomoći Europske unije županijama, gradovima i općinama 2015. i 2016.
No full textCilj je ovog rada pružiti osnovne podatke o pomoćima koje su županije, gradovi i općine primili kao nositelji ili partneri/suradnici provedbe programa i projekata (su)financiranih iz proračuna EU-a 2015. i 2016. Riječ je o sintezi podataka koji se zahvaljujući ponuđenoj bazi mogu i detaljnije analizirati i uspoređivati s prethodnim godinama. Ukazuje se gdje se ti podatci mogu naći, te se izdvajaju neke, već na prvi pogled uočene zanimljivosti. Županije, gradovi i općine su 2015. i 2016. primili gotovo milijardu kuna europskih pomoći, odnosno znatno veće iznose nego prethodnih godina. Pritom su gotovo polovicu iskoristile županije, oko trećinu gradovi, a općine manje od jedne petine. Međutim, gotovo polovica gradova i više od tri četvrtine općina nije u tom razdoblju iskoristila ni kune europskih pomoći