Repository of the Institute of Public Finance, Zagreb
Not a member yet
960 research outputs found
Sort by
Public sector entrepreneurship: present state and research avenues for the future
No full textPublic sector entrepreneurship (PSE) is a growing area of knowledge that studies the application of innovative activities and processes to enhance public service quality. This can ultimately affect the public organization’s performance and the country’s economic success and growth. Even though PSE has been studied through the lenses of several academic disciplines, its assumptions are often based on the insights derived from research on entrepreneurship in the private sector. The theories of public entrepreneurship are scattered throughout the literature, while empirical research is still scarce. There exists a need to build a conceptual characterization that distinguishes its unique indicative dimensions. This paper aims to collect and summarize some of the definitions, theories, dimensions, and determinants of public sector entrepreneurship and propose avenues for future empirical research. It is a literature review using the PRISMA methodology to examine public sector entrepreneurship, systematically collecting and synthesizing previous research. This approach yielded 55 publications, which were used as sources for developing a comprehensive conceptualization of PSE. The paper’s contribution is reflected in this review and analysis, as well as its suggestions for future research topics and empirical methods in this developing area of knowledge
Leveraging a Robust Innovation Culture: Building Internationalisation-Based Open Innovation in Australian Firms
No full textThis study investigates the interaction between human capital, a crucial element of organizational culture, and innovation practices of firms operating in varying internationalisation environments. The aim was to analyse how a firm’s business model facilitates the implementation of successful innovation practices within the telecommunications sectors’ different institutional environments. Data for the study were gathered from the Australian telecommunication firms by means of a questionnaire survey and analysed using the OLS regression. The results of the empirical analysis depicted three elements of the robust innovation culture (resilience, competence, and globalism) that affect business innovation model and organisation’s innovation practices in varying internationalisation contexts. Distinct skillsets for firms’ low vs. high internationalised environments are identified, especially resilience for inbound and globalism for outbound innovation practices. These findings emphasize the need for targeted skill development aligned with a firm’s innovation-internationalisation strategy. Furthermore, this study offers a comprehensive, comparative analysis of managerial knowledge and skills (resilience, competence, globalism) within organisation’s innovation culture. This framework could assist practitioners and academics in tailoring skills development to specific innovation practices (inbound, couples, and outbound) across varying internationalisation contexts
Javne investicije u Hrvatskoj i Europskoj uniji
No full textJavne su investicije u Europskoj uniji (EU) tijekom posljednjega desetljeća uglavnom stabilne, s prosječnim udjelom od oko 3 do 3,5% BDP-a, uz tek manje oscilacije. Hrvatska pak, s udjelom koji se – uglavnom zbog korištenja sredstava EU-a – s 3,8% u 2010. povećao na 5,7% u 2024., premašuje taj prosjek. U izvješću s kraja 2024. Europska komisija (EK) ističe kako uza sve veće potrebe za javnim investicijama raste i važnost njihova strateškog planiranja. Na temelju analize najuspješnijih projekata EK sistematizira ključne čimbenike njihova uspješnog upravljanja, poput usklađenosti dugoročne strategije s regionalnim, lokalnim i sektorskim strategijama, transparentnosti podataka i političke podrške. Ovakav pristup od posebne je važnosti za Hrvatsku kako bi se osigurao kontinuitet javnih investicija i omogućila pravodobna priprema za potencijalno smanjenje europskih sredstava u budućnosti
Subvencije cijena energenata i zelena tranzicija – sudar titana?
No full textU svrhu ublažavanja posljedica energetskog šoka izazvanog ratom u Ukrajini, Hrvatska od 2022. provodi opsežne mjere subvencioniranja cijena energenata, uključujući snižene stope poreza na dodanu vrijednost, zamrznute cijene i izravne potpore opskrbljivačima. Iako su takve mjere kratkoročno stabilizirale potrošačke cijene i zaštitile standard kućanstava, otvorena su pitanja njihove dugoročne fiskalne održivosti i usklađenosti sa zelenom tranzicijom. Analiza prati razvoj vladinih mjera od 2022. do 2025., njihove učinke na tržište, cijene i ponašanje potrošača te ističe potrebu za postupnim ukidanjem univerzalnih subvencija i preusmjeravanjem potpore najugroženijima. Ključni izazov ostaje izrada održive energetske politike koja će uravnotežiti socijalnu zaštitu, tržišne mehanizme i klimatske ciljeve
Mnogo vike nizašto? Euro i inflacija u Hrvatskoj
No full textPetar Sorić, izvanredni profesor na Katedri za statistiku Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, predstavio je 22. svibnja 2024. u Institutu za javne financije svoj članak o utjecaju uvođenja eura na ukupne promjene razina cijena u Hrvatskoj objavljen u časopisu Public Sector Economics.
Sorić je istaknuo da je provođenjem placebo testova teško odrediti točno vrijeme kada je euro počeo utjecati na inflaciju što ukazuje da je hrvatska ekonomija već prije njegovog formalnog uvođenja bila snažno povezana s ovom valutom.
Rezultati istraživanja sugeriraju da je uvođenje eura imalo razmjerno malen učinak na ukupnu inflaciju u Hrvatskoj, dok je zamijećen značajan i nešto intenzivniji učinak na cijene hrane, restorana i odjeće.
Daljnja istraživanja trebala bi se usredotočiti na fenomen percepcije inflacije i njezine temeljne odrednice poput uloge medija, apriornih očekivanja te društvenih i demografskih čimbenika.
Predavanje je moderirao Dubravko Mihaljek, urednik u časopisu Public Sector Economics, a dostupna je i prezentacija ovog zanimljivog predavanja.
Članak je osvojio nagradu u kategoriji redovitih radova Zaklade Hanžeković za 2023. godinu
Public-Private Partnerships for Sustainability in Croatia: A Comparative Analysis of Models and Lessons for the Future
No full textPublic-private partnerships (PPP) are long-term, contract-based collaborations between public and private enterprises. These actors enter partnerships to combine their strengths and capabilities and create sustainable infrastructural projects for delivering public goods and services. They are envisioned as a way to make use of the expertise, technologies, and efficiency of private companies, alleviating the managerial and budgetary constraints that stifle the development of new projects by public enterprises. In PPPs, these actors share both the risks and benefits in order to align the interests of all stakeholders, aiming to provide reliable long-term services. Because of their usability and beneficence to society, regulators worldwide analyse different PPP models with the aim of developing regulatory frameworks and guidelines to make such partnerships maintainable. For example, the World Bank PPP Reference Guide elaborates on the importance of risk management, suggesting more risks should be borne by the private partner and their remuneration should be based on performance outcomes. The European PPP Expertise Centre classifies three types of payment sources for potential PPP creators to consider – the government, the public service users, or both, depending on the type of project. These suggestions are oriented towards the aim of making the provision of public goods and services tenable in the long run, as most of these projects are developed with the aim of being stable and beneficial for a long period of time. The PPP model has the potential to address some of the most pressing global challenges today, including economic growth, waste management, or green economics, by enabling the creation of sustainable infrastructures which address and serve the public interests. However, while PPPs can offer solutions to complex public service challenges, they require robust contractual frameworks and carefully structured, custom-made risk-sharing solutions to succeed. Variants of PPP models such as DBFOM (Design, Build, Finance, Operate, Maintain), BOT (Build, Own, Transfer), or BTO (Build, Transfer, Operate) each require different project stages, asset ownerships, and risk allocations. For example, when applying a BOT model, the private sector partner assumes project ownership until the end of the contract term and carries the financial and operative risks. In this arrangement, the public partner takes over the ownership after the contract expires. Their differences underscore how varied and complex the structuring of agreements and plans for PPPs can be when aiming to secure their individual success and long-term use. With this article, we aim to contribute to the knowledge and development of public-private partnerships in Croatia, a small economy with a great need for sustainable public infrastructure development. Croatia has only had a limited number of public-private partnership agreements so far, which have been quite varied. This study aims to systematically assess Croatian PPP projects against the different PPP models, in order to evaluate important factors such as financing, risk allocation, and stage planning. This can be performed through a content analysis of all PPP projects and their contracts established in Croatia so far, which are publicly available in an online repository made available by the Croatian Ministry of Economy. By comparing the models of Croatian PPPs with each other and with the common PPP models and best practices, this research identifies their advantages and pitfalls, thus providing a basis for recommendations so as to optimize future PPP agreements towards sustainability
Analiza europskog sustava trgovanja emisijskim dozvolama
No full textLeonarda Srdelić gostovala je 22. siječnja 2025. u emisiji „Klimatski izazov“ na Prvom programu Hrvatskog radija u kojoj je govorila o Europskom sustavu trgovanja dozvolama za emisije stakleničkih plinova (EU ETS), koji sektori u Hrvatskoj bilježe najveću pokrivenost besplatnim emisijskim dozvolama, a koji najmanje te kako se koriste prihodi ostvareni od prodaje emisijskih dozvola. Srdelić je pritom naglasila kako prema posljednjim izvještajima antropogeno globalno zagrijavanje nastavlja ubrzanim tempom i značajno utječe na sve regije svijeta, pri čemu se Europa zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. Isto tako, kako bi se ovo zagrijavanje ograničilo na najviše 1,5°C iznad predindustrijskih razina do kraja 21. stoljeća, što je ujedno i ključni element Pariškog sporazuma, potrebno je do 2030. godine smanjiti globalne emisije stakleničkih plinova za 43%
Poslovna izvješća Instituta za javne financije
No full textPoslovna izvješća Instituta za javne financije sadrže osnovne podatke o Institutu i njegovom radu tijekom godine. Poseban je naglasak stavljen na aktivnosti znanstvenika, objavljenim znanstvenim i stručnim radovima, sudjelovanju znanstvenika u nastavi, održanim konferencijama te akademskom i stručnom usavršavanju.
Izvješća također sadrže pregled projekata koje je Institut izradio tijekom godine te doprinos znanstvenika u njihovoj izradi
Fiskalna dominacija i inflacija: dokazi iz Subsaharske Afrike
No full textJohn Hooley i Mika Saito iz Međunarodnog monetarnog fonda predstavili su 22. siječnja 2025. članak o fiskalnoj dominaciji i inflaciji objavljen u časopisu Public Sector Economics. Uloga središnje banke u financiranju države tijekom pandemije koronavirusa ponovno se pojavila kao tema rasprava o javnim politikama, jer su se mnoge zemlje suočile s dodatnim proračunskim pritiscima u vrijeme već ionako visokih razina duga. Područje Subsaharske Afrike pružilo je korisne uvide u ovo pitanje budući da je to regija u kojoj je čak i prije krize uzrokovane koronavirusom bilo uobičajeno da središnje banke financiraju državu.
Istraživanje pokazuje da fiskalna dominacija jača u razdobljima fiskalnih pritisaka, osobito kada su alternative financiranja ograničene, a središnja banka financiranjem države izaziva inflatorne pritiske. Kako bi se rizici smanjili, zakonska ograničavanja iznosa kojima središnja banka može financirati državu mogu biti učinkovita, čak i ako nisu uvijek obvezujuća.
Rezultati ukazuju da je fiskalna dominacija važno makroekonomsko pitanje koje bi kreatori politika trebali ozbiljno razmatrati ne samo kada im prijeti rizik hiperinflacije, već i u uobičajenim okolnostima.
Predavanje je moderirao Dubravko Mihaljek, pomoćnik glavne urednice časopisa Public Sector Economics, a dostupna je i prezentacija
Analiza učinkovitosti makroprudencijalne politike u Hrvatskoj
No full textNa virtualnoj prezentaciji održanoj 6. svibnja 2025., u organizaciji Instituta za javne financije i Hrvatske narodne banke, Tihana Škrinjarić (Bank of England, Bank Stress Test and Resilience Division), predstavila je članak objavljen u časopisu Public Sector Economics o analizi učinkovitosti makroprudencijalne politike u Hrvatskoj.
Autorica ocjenjuje karakter makrobonitetne politike te doprinosi literaturi na dva načina. Prvo, donosi sveobuhvatan pregled relevantne literature s ciljem utvrđivanja rezultata dosadašnjih istraživanja i teorijskih doprinosa u ovom području. Drugo, pruža empirijsku analizu i ocjenu karaktera makrobonitetne politike u Hrvatskoj te razmatra različite izazove u praksi.
Budući da je Hrvatska relativno aktivna u provođenju makrobonitetne politike, rezultati i zaključci rada mogu biti korisni i drugim zemljama koje nastoje unaprijediti metodologije za definiranje i ocjenjivanje učinaka makrobonitetne politike. Autorica ističe kako rezultati analize mogu varirati ovisno o odabiru i definiciji pojedinih varijabli, što dodatno potvrđuje složenost ove teme. Naime, rezultati u velikoj mjeri ovise o načinu definiranja pokazatelja, odabiru metodoloških pristupa pri njihovu izračunu te drugim važnim metodološkim čimbenicima.
S obzirom na to da je riječ o analizi iz ptičje perspektive, potrebno ju je upotpuniti pristupima koji se temelje na granularnim podacima, a koji mogu pružiti jasniji uvid u rezultate makrobonitetne politike“ naglasila je Škrinjarić.
Predavanje je moderirao Petar Sorić, izvanredni profesor na Katedri za statistiku Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a dostupne su snimka i prezentacija