Repository of Bjelovar University of Applied Sciences
Not a member yet
1279 research outputs found
Sort by
Using JSON format in Oracle database
No full textOvaj završni rad temelji se na dohvaćanju JSON podataka pomoću Postman aplikacije iz Oracle baze podataka. Prije samih primjera teoretski su obrazložene sve osnove tematike završnoga rada te su obrazložene sve funkcije koje su se koristile za prikaz podataka. Osim obrazloženih funkcija, navedeno su sve mogućnosti i funkcionalnosti korištenja JSON podataka, način na koji se postavljaju ograničenja, ažuriraju, izmjenjuju i dodaju novi podaci, objašnjeni su tipovi podataka te CLOB i BLOB tip podataka koji se posebno odnose na pohranu JSON podataka. Podaci se nalaze u Oracle Database aplikaciji, bilo je potrebno izraditi tablice koje sadrže JSON podatke, unutar njih umetnuti te podatke, izraditi sekvence i okidače za tablice, izraditi router te get_data funkciju za dohvaćanje podataka te na taj način povezati Oracle Database i Postman aplikaciju. Prije početka dohvaćanja tih podataka u Postmanu je bilo potrebno napraviti 'login' GET poziv pomoću kojega se spajamo s bazom podataka
Health Care of a Patient with Subdural Hematoma
No full textSubduralni hematom definira se kao nakupljanje krvi između tvrde i paučinaste ovojnice mozga. Najčešći uzrok nastajanja je pucanje takozvanih „mostnih“ vena koje tvore sustav povezivanja izmeđ venskog sustava mozga s velikim venskim sinusima koji se nalaze unutar dure. Subduralni hematom, osim pucanja, nastaje može i zbog laceracija krvnih žila na korteksu. Haematomasubdurale u velikoj je većini slučajeva upravo posljedica trauma glave i kao takav predstavlja najučestaliji oblik intrakranijalnog krvarenja. S obzirom da se prilikom udara glave mozak miče, a u tom su slučaju venski sinusi nepomični, svaka kretnja mozga prilikom traumatskih zbivanja može oštetiti tanke mosne vene na mjestu gdje one probijaju tvrdu mozgovnu ovojnicu. Subduralni hematomi u najvećem broju slučajeva prekrivaju konveksitete velikog mozga, gdje postoji najveća sloboda u pomicanju mozga. S obzirom na razdoblje između ozljeda i na oblikovanje subduralnog hematoma možemo razlikovati akutni, subakutni i kronični subduralni hematom. Kada se brine za pacijente sa subduralnim hematomom, medicinska sestra mora razumjeti opasnosti od neurološkog pogoršanja, kao što je širenje ili ponavljanje subduralnog hematoma. To se može dogoditi spontano ili zbog čimbenika kao što je hipertenzija, kašalj, povraćanje ili pad. Njega za te pacijente mora biti sveobuhvatna jer se nalaze u stanju opasnosti zbog brojnih komplikacija uključujući promjene u ciklusu spavanja, pothranjenost, bol, konfuziju, delirij, padove, disfagiju, oštećenje dišnih putova, infekcije, moždani udar, venske bolesti te emboliju
Management of Burn Wounds in the Emergency Depatrment
No full textOpekline su jedne od najčešćih traumatskih ozljeda koje mogu uzrokovati trajna oštećenja sluznica, kože, potkožnog tkiva i dubokih tkivnih struktura, a nastaju štetnim djelovanjem patogene količine kemikalija, topline, zračenja ili elektriciteta na površini ljudskog tijela. Opasnost od ozljede je uvijek prisutna (radno mjesto, na ulici, u kuhinji, u kupaonici..), ali se na mnoge može preventivno utjecati boljom zaštitom na radu te općom edukacijom javnosti. Opekline se mogu podijeliti na četiri stupnja prema dubini oštećenja, a prilikom određivanja oštećene površine obično se koristi Wallecovo pravilo devetke. Odmah po bolničkom prijemu bolesnika procjenjuje se stupanj oštećenja, a liječenje se provodi prema općem algoritmu procjene i zbrinjavanja bolesnika. Najvažnije je osigurati prohodnost dišnog puta, ventilaciju, hemodinamsku stabilnost i kirurški zbrinuti nastalu opeklinu. Primarna kirurška obrada podrazumijeva procjenu dubine i veličine opekline, zaštitu protiv tetanusa i debridman rane. Lokalno liječenje počinje s previjanjem, uz strogo poštivanje mjera asepse i antisepse, kako bi se rizik za unošenje infekcije smanjio na minimum, nakon čega se apliciraju obloge po odredbi nadležnog liječnika. Intenzivna skrb bolesnika s teškim opeklinama odvija se u prvih 36 sati od nastanka opekline. U ovom razdoblju najvažnije je osigurati intravensku nadoknadu tekućine i pratiti diurezu, zbog mogućeg nastanka opeklinskog šoka, koji je ujedno i najteža komplikacija. Zdravstvena njega bolesnika s opeklinama je vrlo opsežna i zahtjevna te obuhvaća svakodnevnu suradnju multidisciplinarnog tima u kojem je naglašena važnost medicinskih sestara/tehničara koji najviše vremena provedu uz pacijenta. Rana rehabilitacija je veoma važan proces za što kvalitetniji oporavak bolesnika. U fazi rehabilitacije se smanjuju ili u potpunosti otklanjaju površinske ozljede kao i sistemske posljedice opeklina, bolesnikov potencijal fizičkog i psihičkog oporavka se maksimalno iskorištava i na taj način se suočava s bolešću, ponovno dobiva osjećaj vrijednosti i samopouzdanja, te u što kraćem vremenskom periodu iznova postaje samostalan član zajednice
Specifics of premature infant care
No full textNedonošče je dijete rođeno prije navršetka 37. tjedna ili 259. dana trudnoće. Nedonoščad čija je tjelesna masa niža od 499 grama posjeduju oštećenje mozga, nezrelost respiratorne funkcije i vidne poremećaje zbog čega je strogo indicirano intenzivno liječenje i dugotrajna rehabilitacija. Prijevremeno rođenje djeteta sa sobom nosi povišen rizik mortaliteta te zahtijeva odvajanje od majke zbog premještaja u jedinicu intenzivnog liječenja što onemogućava uspostavu bliskosti i pojavu anksioznosti od strane oba roditelja vezano uz to hoće li njihovo dijete preživjeti i hoće li posjedovati određene razvojne poteškoće. Zabrinutost roditelja nastavlja se i nakon otpusta iz bolnice jer roditeljstvo i briga za nedonošče su u mnogim aspektima drugačiji u usporedbi s djetetom koje je rođeno terminski zbog čega je od velikog značaja podrška i pomoć. U pružanju pomoći i podrške sudjeluju različiti stručnjaci kao što su specijalist pedijatrije, patronažna medicinska sestra, psiholozi, socijalni radnici, ostale stručne osobe i roditelji koji su iskusili navedeno, ali upravo su medicinske sestre od samih početaka uz roditelje i predstavljaju im najveću potporu zbog čega je važno istaknuti kako svaka provedena aktivnost u zbrinjavanju nedonoščeta treba biti usklađena sa znanjem, vještinama, iskustvom, predanosti i ljubavi prema poslu kako bi se mogla osigurati dobrobit nedonoščeta o kojem se skrbi i u isto vrijeme pružiti podrška roditeljima
Home health care for people who have had a stroke
No full textMoždani udar nastaje kao poremećaj cirkulacije, osnovna podjela moždanog udara je na ishemijski i hemoragijski moždani udar. Vodeći je uzrok smrtnosti u svijetu i Republici Hrvatskoj te vodeći uzrok invaliditeta i trajnih posljedica. U svijetu godišnje od moždanog udara oboli 16 milijuna stanovnika, a umre 6 milijuna, što ga karakterizira kao „tihog ubojicu“ s drugim mjestom po broju smrtnosti. Narušava kvalitetu života i socioekonomski status pacijenta. Incidencija moždanog udara i mortalitet je viši kod žena. Najbolji pristup cerebrovaskularnom inzultu je prevencija i definiranje rizičnih čimbenika za njegov razvoj. Utjecanjem i promjenom čimbenika rizika, rizik za razvoj moždanog udara znatno se smanjuje. Primarna prevencija onbuhvaća preventivne mjere kod osoba koje su zdrave, dok se sekundarnom prevencijom identificiranju osobe s mogućim rizikom za razvoj cerebrovaskularnog inzulta. Čimbenici rizika dijele se na one na koje nije moguće utjecati te na one na koje je moguće utjecati, a povezani su sa stilom i načinom života te ih je uz pravilnu edukaciju moguće reducirati. U prevenciji, uloga medicinske sestre je iznimna jer se bavi identificiranjem rizičnih čimbenika kod pacijenata i upućuje ih na promjenu nezdravstvenog ponašanja. Klinička slika moždanog udara kod svakog pacijenta je individualna, a ovisi o lokalizaciji moždanog udara. Česti simptomi su utrnulost lica, ruke ili noge, poremećaj govora, vidne smetnje, jaka glavobolja koja je naglo nastala, poremećaj koordinacije i hoda. Dijagnostika moždanog udara bazirana je na laboratorijskim nalazima, nalazu CT-a, nalazu EKG- i lumbalnoj punkciji, a po potrebi mogu se izvesti i ostale dijagnostičke pretrage. Kod zbrinjavanja i liječenja moždanog udara važno je isključiti sva stanja koja mogu imitirati simptome moždanog udara. Liječenje ovisi o vrsti moždanog udara. Ako pacijent zadovoljava kriterije, najbolja je opcija tromboliza, a koristi se i mehanička tromebktomija. Posljedice moždanog udara su mnogobrojne – disfagija, afazija, slabost mišića lica, problemi s vidom, problemi s kretanjem i ravnotežom, prostorno zanemarivanje, inkontinencija, itd. Medicinska sestra obavljajući zdravstvenu njegu u kući kod pacijenata s preboljelim moždanim udarom zbrinjava posljedice i komplikacije bolesti te prevenira nastanak novih
Prosthetic care of patients with hand injuries
No full textProtetski nadomjestak je naprava koja zamjenjuje amputirani dio tijela osobe. Očekuje se vraćanje fizičkog izgleda i izgubljenih funkcija amputiranog dijela tijela. Zamjene ekstremiteta događaju se sve učestalije, uzrokovane ozljedama uslijed rata, nesreća, kardiovaskularnih bolesti, tumora i urođenih anomalija. Pacijent kod kojeg se mora učiniti amputacija potrebno je pripremiti fizički i psihički. Važno je da je pacijent svjestan da će nakon amputacije, uz rehabilitaciju i upotrebu proteze moći aktivno sudjelovati u društvenom životu. Kirurške tehnike razlikuju se ovisno o patologiji, anatomskim varijacijama i potencijalnim komplikacijama. Cilj rada je prikazati protetiku i robotiku gornjih ekstremiteta te opisati važnost sestrinske skrbi kod pacijenta nakon amputacije i prilagodbe na novonastalu situaciju te integraciju u društvo. Za postizanje postavljenog cilja upotrebljava se induktivno - deduktivna ili kompilacijska metoda, koja uključuje uporabu sadržaja iz već poznatih teorija, činjenica iz područja protetike i robotike. Rehabilitacija nakon amputacije je spor proces s mnogo uspona i padova. Uostalom, amputacija je ozbiljan medicinski zahvat koji može dovesti do drugih zdravstvenih komplikacija. Dakle, amputirane osobe moraju biti pod strogim nadzorom tijekom njege nakon amputacije. Zdravstveni djelatnici provode prilagođeni program rehabilitacije koji odgovara potrebama svakog pojedinca
Frequency and etiopathogenesis of solar head and neck keratosis
No full textSolarne keratoze predstavljaju erimatozne makule, papule ili plak, često su oštro ograničene od zdrave kože. Površina solarnih keratoza je hrapava, a one mogu biti prekrivene žućkastosmeđim, prianjajućim ljuskama ili krastama. Lezije koje nastaju su pojedinačne ili višestruke i njihova boja može varirati od ružičaste do erimatozne ili smeđe kada je riječ o pigmentiranoj aktiničkoj keratozi. Solarna keratoza je u većini slučajeva asimptomatska, iako se kod nekih pacijenata javlja osjećaj nelagode, peckanje, bol, krvarenje i svrbež. Solarna se keratoza najčešće javlja na dijelovima tijela koji su stalno izloženi vanjskim faktorima, a to su: čelo, obrazi, nos, vrhovi uške, vlasište (u ćelavih osoba), te na dorzumu šaka, vratu i području oko vrata, ramenima, podlaktici i stražnjem dijelu ruku. Kod oba spola lezije se najčešće javljaju na gornjim udovima te u području lica i tjemena. Česta je pojava multiplih lezija. Rezultatima prikupljenima tokom pet godina na Odjelu za patologiju u Općoj bolnici u Koprivnici je utvrđen broj oboljelih, najčešća dob javljanja, odnosno najčešća dob postavljanja dijagnoze solarne keratoze te koji spol češće zahvaća. U radu su obrađenei čimbenici rizika koji doprinose nastanku solarne keratoze te metode liječenja solarnih keratoza. Završni dio rada posvećen je ulozi medicinske sestre i njenim zadaćama na odjelu dermatovenerologije
Health care of patients with polytrauma
No full textPolitrauma je jedno od najkompliciranijih stanja u hitnoj medicini koje se definira kao istovremena ozljeda najmanje dvije tjelesne regije od kojih najmanje jedna ozljeda ili kombinacija više njih životno ugrožava pacijenta, a tu istu definicijuprvi je definirao Harold Tscherne, 1984. godine. Politraumaje prisutna u 3 – 5 % svih ozljeda, a stopa smrtnosti zadobivenih politraumatskim ozljedama iznosi 25 – 35%. Danas se znatno ulaže u opremu i edukaciju izvanbolničkih i bolničkih medicinskih timova koji sudjeluju u zbrinjavaju politraumatiziranog pacijenta od terena pa do njegove rehabilitacije. Timovi izvanbolničke hitne medicinske pomoći zbrinjavanje moraju odraditi unutar ˝Zlatnoga sata˝, a tim hitne pomoći na terenu ima ˝Platinastih 10 minuta˝ za brzi pregled pacijenta i donošenje odluke. Dobra komunikacija između izvanbolničkog i bolničkog tima omogućuje brzu i kvalitetnu izmjenu informacija o pacijentu i pripremu tima na objedinjenom hitnom bolničkom prijemu za prihvat pacijenta. Kod zbrinjavanja politraume potrebno je pridržavati se algoritama kako bi se smanjile pogreške i komplikacije. Također, u procjeni i zbrinjavanju uvelike pomaže uporaba ocjenskih ljestvica koje daju uvid u stanje svijesti i težinu ozljede. Svaki pacijent prolazi ABCDE pristup i brzi trauma pregled. Vođeni ovim pristupom, svaki član tima koji zbrinjava pacijenta zna koji mu je zadatak. Ovisno o ozljedi i stanju pacijenta, provode se odgovarajući dijagnostički i terapijski postupci s ciljem sprječavanja hipovolemijskog šoka, te se na kraju pacijenta zbrinjava u operacijskoj sali i / ili u jedinici intenzivnog liječenja.Medicinske sestre imaju ključnu ulogu u zbrinjavanjupolitraumatiziranog bolesnika zato jer kao koordinatori tima za njegu moraju definirati i odrediti prioritetnu skrb koja će se provoditi i uspostaviti preventivu i mjere liječenja
Povezanost ratnih zbivanja sa strukturom morbiditeta i komorbiditeta veterana Domovinskog rata na području Vukovara
No full textCilj: Cilj istraživanja je ispitati utjecaj ratnih zbivanja na strukturu morbiditeta i komorbiditeta kod veterana Domovinskog rata. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno pomoću anketnog upitnika koji se sastojao od 20 pitanja. Ispitano je 60 branitelja i 51 osoba, jednake dobne i spolne strukture, koji nisu aktivno sudjelovali u borbenim aktivnostima, svi sa područja Vukovara. Rezultati: Utvrđena je statistički značajna razlika, prvenstveno u učestalosti psihičkih poremećaja, a zatim i bolesti srca. Branitelji češće obolijevaju od PTSP-a (χ2=52,486; p=0,000), depresije (χ2=7,150; p=0,007), anksioznog poremećaja (χ2=6,678; p=0,010), poremećaja spavanja (χ2=6,678; p=0,010) te bolesti srca (χ2=5,409; p=0,020). Istovremeno je prisutan veći broj psihičkih tegoba kod branitelja u odnosu na kontrolnu skupinu. Zaključak: Velik udio branitelja boluje od PTSP-a uz koji se nerijetko u komorbiditetu javljaju depresija, anksiozni poremećaj te poremećaji spavanja. Uz to, među braniteljima su češće prisutne bolesti srca
Razlike u znanju zaposlenika zdravstvene i nezdravstvene struke Doma zdravlja Županja o HIV/AIDS-u i utjecaj kratkoročne edukacije i komunikacije na znanje
No full textIstraživanje je provedeno u Domu zdravlja Županja i pripadajućih ustanova u koncesiji. Korišten je anketni upitnik koji je ispunilo 83 djelatnika, od čega 43 zdravstvena djelatnika i 40 nezdravstvenih djelatnika. Ispitivanje je vršeno u 2 dijela. Prvi dio se sastojao od ispunjavanja ankete, uz napomenu da je jedan odgovor točan. U drugom dijelu ispitanici su dobili informativnu brošuru o HIV/AIDS-u, te poslije kratke edukacije medicinske sestre prvostipnice nakon tri mjeseca ispunjavaju identičan upitnik kao i prije edukacije. Dobiveni podaci su statistički obrađeni izračunom statistički značajne razlike, χ² testom odgovora prije i poslije edukacije. Cilj istraživanja je bio dokazati da edukacija i komunikacija ima značajan utjecaj na promjenu znanja, mišljenja i stavova ispitanika bez obzira na struku. Ovim radom dokazan je značaj edukacije na znanje ispitanika