Repository of Bjelovar University of Applied Sciences
Not a member yet
1279 research outputs found
Sort by
Health care of patients with hip endoprosthesis
No full textZglob kuka nalazi se na gornjem dijelu bedrene kosti (lat. femur) te se glavom bedrene kosti uzglobljava sa zdjeličnom čašicom (lat. acetabulum). Biomehanički spada u kuglaste zglobove, to su zglobovi koji se mogu kretati u svim smjerovima pri čemu u izvođenju pokreta cirkumdukcije sudjeluje oko dvadeset fleksornih, ekstenzornih, abduktornih, aduktornih te unutarnjih i vanjskih rotatornih mišića. S povišenjem godina života i mehaničkoj izloženosti značajnom opterećenju, dolazi do istrošenosti zglobne hrskavice i smanjenog izlučivanja zglobne tekućine, zbog prisutnog trenja između zglobnih površina na acetabulumu i glavi bedrene kosti dolazi do neizbježnih degenerativnih promjena na zglobnim površinama. Incidencija bolesti je podjednako distribuirana na muškarce i žene u dobi od 55 do 65 godina života, incidencija bolesti je do 80%. Bolesti zgloba kuka se mogu podjeliti na: prirođene, razvojne i stečene bolesti. Razvojne bolesti kuka su najčešća bolest koštano mišićnog sustava djece. Stečene bolesti kuka su karakteristične za odraslu dob te se mogu podjeliti na: upalne bolesti, degenerativne promjene, cirkulacijske bolesti i posttraumatska stanja. Klinički simptomi degenerativnih bolesti zgloba kuka su: izrazita bolnost regije, ograničenje prilikom izvođenja pokreta, patološko skraćenje noge. Dijagnosticiranje degenerativnih bolesti kuka - artroza se temelji na kliničkoj slici i radiološko slikovnim metodama. Svaki kirurški zahvat ima svoje poznate i manje poznate rizike, stoga ni ugradnja endoproteze kuka nije beez određenih rizika. Osim općih komplikacija npr. infekcije, zamjena zgloba kuka endoprotezom ima i karakteristične moguće komplikacije. Adekvatno provođenje zdravstvene skrbi i planiranje i provođenje sestrinskih intervencija u prijeoperacijskom i poslijeoperacijskom periodu je iznimno važno za dobar ishod liječenja. U prijeoperacijskom periodu medicinska sestra/tehničar provodi intervencije čija je svrha adekvatna priprema bolesnika za operativni zahvat, i smanjenje mogućnosti nastanka mogućih komplikacija. Poslijeoperacijska zdravstvena skrb je usmjerena ka smanjenju mogućnosti nastanka komplikacija kao posljedica operativnog zahvata te nastanka eventualnih komplikacija dugotrajnog ležanja
Health care of patients with tracheostomy after discharge from hospital
No full textTraheotomija je kirurški zahvat prilikom kojeg se stvara umjetni otvor (traheostoma) na prednjoj stijenci vratnog dijela dušnika.U traheostomu se postavlja trahealna kanila, pomagalo koje štiti dišni put, djeluje kao filter i pomaže u govoru. Traheotomija je jedan od najstarijih kirurški zahvata u povijesti medicine i kroz godine su se mijenjale tehnike izvođenja i indikacije za izvođenje. Traheotomija se može izvesti otvorenom kirurškom tehnikom ili minimalno invazivnom perkutanom tehnikom. U današnje vrijeme najčešće se izvodi radi osiguranja dišnog puta u slučaju mehaničke opstrukcije gornjih dišnih puteva, olakšavanja aspiracije i toalete dišnih puteva, omogućavanja produžene mehaničke ventilacije i odvajanja od mehaničke ventilacije te zbog kirurških zahvata u području glave i vrata od kojih su najzastupljenije onkološke operacije. Velik je broj trahealnih kanila koje koriste bolesnici s traheostomom. Razlikuju se po materijalu, veličini, prisustvu balona, nastavcima za fonaciju, disanje, primanje oksigenoterapije ili mehaničke ventilacije. Bolesnici s traheostomom zahtijevaju posebnu njegu kako od strane medicinskih djelatnika, tako i od strane osoba u okolini te korištenje posebnih medicinskih pomagala i uređaja u toj njezi. Zbog promijenjenog odnosa novog dišnog puta i okoline potrebno je znati načela čišćenja trahealne kanile, dišnih puteva, brige o dišnom putu, govoru i hranjenju bolesnika. Najveći dio te brige preuzimaju sami bolesnici, no ukoliko su u nemogućnosti tu ulogu preuzimaju njihovi njegovatelji, obitelj pa i zdravstveno osoblje
Koliko medicinske sestre/tehničari participiraju osobnog zdravlja u vrijeme korona krize
No full textSvi znamo da je zdravlje stanje potpunog i psihičkog i fizičkog i socijalnog blagostanja, prema definiciji SZO. Liječnici i medicinske sestre koji sudjeluju u liječenju i zdravstvenoj njezi pozitivnih i suspektno pozitivnih pacijenata na koronavirus u vrijeme epidemije izravno su suočeni s brojnim problemima koji proizlaze iz različitih asimetričnih pogleda i djelovanja koji su rezultat krizne situacije i povećane količine stresora na radnom mjestu u trenutnoj situaciji. Na koji način se oduprijeti takvim problemima i/ili ih riješiti nažalost je u domeni osobe koja ih doživljava. Psiho-fizičko zdravlje iste vrlo je važan čimbenik u rješavanju kompleksnih situacija i problema s kojima se ista suočava ne uzimajući u obzir sposobnost i kompetencije. Iz samoprocjene medicinskih sestara/tehničara vidimo koliko je ono narušeno i koliko ga dodatni stres ugrožava
Health care in rehabilitation afer a myocardial infarction
No full textMnoga istraživanja pokazala su da je više od 50% smrtnih slučajeva povezano s bolestima srca i krvnih žila. Od toga se polovica odnosi na koronarne bolesti, posebice na akutni infarkt miokarda. Nakon preživljenog infarkta, radna sposobnost bolesnika značajno pada. Smanjuje se snaga mišića i funkcionalni kapacitet. Sjedilačkim načinom života i neaktivnosti stvari se dodatno pogoršavaju te je moguće daljnje smanjenje kvalitete života i povećava se rizik za ponovno dobivanje infarkta. Vraćanje radne sposobnosti i smanjenje opasnosti od ponovnog infarkta može osigurati pravovaljano liječenje i rehabilitacija s naglaskom na kineziterapiju. Sekundarnu prevenciju obuhvaća kardiovaskularna rehabilitacija u kojoj je od silne važnosti kineziterapija i farmakološko liječenje, kao i obuzdavanje od čimbenika rizika koji dovode do problema sa srcem. Opisana rehabilitacija koju bolesnici poštuju i redovno provode može spriječiti preranu smrt, poboljšati kvalitetu života i vratiti ih svakodnevnim aktivnostima i normalnom životu
Newborn screening
No full textNovorođenački skrining provodi se u sve novorođenčadi, i u nedonošene i donošene, i bolesne i zdrave. Svako novorođenče prije otpusta iz rodilišta mora obaviti novorođenački skrining uzimanjem suhe kapi krvi iz pete na filtarski papir koji se nalazi na papirnatoj kartici te skrining sluha koji se obavlja s pomoću uređaja za OAE, neposredno nakon otpusta iz rodilišta. Novorođenački skrining u Republici Hrvatskoj obvezna mjera zdravstvene zaštite novorođenčeta, kako bi se na vrijeme otkrile nasljedne i metaboličke bolesti i kako bi se na vrijeme započelo liječenje djece oboljele od tih bolesti. Ona djeca kod koje se bolesti otkriju na vrijeme te pravodobno započnu s liječenjem imaju veću šansu kvalitetnijeg života, odnosno rasta i razvoja, kako psihičkog tako i fizičkog. Prvi skrining u Republici Hrvatskoj na fenilketonuriju bio je obavljen sredinom 1970-ih godina, dok je prvi skrining na konatalnu hipotireozu obavljen 1985., a prvi skrining sluha proveden je 2002. Kao obvezna mjera zdravstvene zaštite novorođenčadi skrining se uvodi 1986. Zahvaljujući novorođenačkom skriningu od početka provođenja pa do kraja 2012. spašeno je 414 djece te su započeli s liječenjem prije pojave teških neuroloških i fizičkih poremećaja uzrokovanih tim bolestima
Baby handling in daily activities
No full textPojam ispravnog postupanja s djetetom prvi puta se upotrijebio 1940-tih godina kao nadopuna postojećim fizioterapijskimvježbama koje su svoju primjenu pronašle kod neurorizične djece sukladno Bobath konceptu koji se zasniva na individualnoj terapiji i ublažavanju motoričkih poteškoća ili poteškoća u kretanju nastalih kao posljedica bolesti neurološkog sustava, a kao glavni cilj navodi se ponovno učenje određenih pokreta, aktivnosti prisutnih u svakodnevnom životu i držanja tijela kroz primjere optimalnog izvođenja od strane stručnjaka fizioterapije. Ispravno postupanje s djetetom označava pravila ispravnog postupanja i postavljanje djeteta u određeni položaj od strane roditelja ili skrbnika, a obuhvaća preporučene smjernice stručnjaka o pravilnom načinu izvođenja određenih kretnji roditelja tijekom izvođenja jednostavnih aktivnosti zastupljenih u svakodnevnom životu, kao što su boravak djeteta na leđima, podizanje, spuštanje, držanje, nošenje, presvlačenje, previjanje, hranjenje i podrigivanje kako bi se moglo utjecati na optimalan psihofizički razvoj djeteta. Koncept ispravnog postupanja s djetetom prisutan je niz godina i iako je njegova primjena od strane roditelja u kontinuiranom porastu, smatra se kako primjena još uvijek nije dosegla razinu koja se smatra zadovoljavajućom zbog čega je edukacija roditelja, članova obitelji i ostalih zdravstvenih i nezdravstvenih stručnjaka od velike važnosti
The role of the nurse in patients with obstructive sleep apnea syndrome
No full textApneja je postpuni prestanak zračnog protoka gornjim dišnim putem u trajanju od minimalno 10 sekundi i jedan je od najčešćih uzroka nesanice. Karakterizirana je epizodama prekida disanja i do čitavu minutu te se osoba budi hvatajući zrak. Prema nekim istraživanjima procjenjuje se da od opstruktivnog apneičkog sindroma boluje oko 1 % ženske i otprilike 5 % muške populacije. Opstruktivni apneički sindrom nastaje kao zbog učestalog prestanka disanja (apneje), što posljedično rezultira fragmentarnim i lošim spavanjem. Opstrukcija se može javiti u bilo kojem dijelu gornjeg dišnog puta, no najčešće je lokalizirana na razini mekog nepca. OSA je povezana s pretjeranom pospanošću tokom dana, nedovoljnom količinom sna, prkomjernim umorom, kognitivnim poteškoćama i iznenadnim buđenjem uz osjećaj gušenja. Nastaje slabljenjem napetosti svih tjelesnih mišića, a posebice mišića u predjelu ždrijelne i usne šupljine i može se javiti u svim dobnim skupinama. Tijek bolesti nije agresivan, već se odvija polako, započevši s hrkanjem, prekomjernom pospanošću i krajnje slabljenjem mentalnih funkcija. Djeca koja pate od ovog sindroma zaostaju u razvoju, a u odraslih bolesnika mogu se javiti srčane tegobe, povišen krvni tlak i skloniji su nastanku moždanog udara. Liječenje može biti kirurško ili konzervativno. Usmjereno je na regulaciju ritma (buđenje i usnivanje), dužinu spavanja, povećanje tjelesne aktivnosti, liječenje nosne alergije, izbjegavanje konzumacije sedativa i alkoholnih pića i smanjenje tjelesne mase. Krucijalnu ulogu u ishodu liječenja imaju zdravstveni djelatnici, a posebice medicinske sestre koje najviše vremena provode s bolesnicima, o njima skrbe i educiraju ih tijekom hospitalizacije. Njihova je uloga neizmjerno važna u prevenciji i promicanju zdravlja i pozitivnog zdravstvenog ponašanja. Nadalje, u motiviranju i pružanju fizičke i psihičke potpore pacijentu sve dok ne stekne potrebno znanje, volju ili snagu potrebnu za osamostaljenje unutar zajednice. Od sestre se očekuje da kvalitetno primjenjuje stečeno znanje, vještine i kompetencije, pravovremeno prepoznaje sve novonastale promjene, potencijalne komplikacije kod bolesnika i organizira pružanje potrebne skrbi oboljeloj osobi
An Example of Successful Cardiopulmonary Resuscitation in an Outpatient Emergency Department in Challenging Conditions
No full textIzvanbolnička hitna medicinska pomoć je neizostavni dio modrenog zdravstvenog sustava, a njen rad se odvija u vrlo specifičnim i nepredvidivim uvjetima. Važno je naglasiti potrebu za stalnom edukacijom koja djelatnicima osigurava usvajanje novih znanja i vještina za svakodnevni rad, a sve s ciljem kvalitetnog i brzog zbrinjavanja hitnog stanja. Iznenadni srčani zastoj i iznenadna srčana smrt predstavljaju nagli prestanak srčane aktivnosti koji nastaje zbog ventrikulske tahikardije (VT)/ventrikulske fibrilacije (VF), asistolije ili električne aktivnosti bez pulsa (PEA). Uzroci mogu biti razni. Kada se dogodi zastoj srčanog rada, rano prepoznavanje je presudan čimbenik u što bržem započinjanju kardiopulmonalne reanimacije od strane osobe koja je u neposrednoj blizini bolesnika. Medicinske sestre/tehničari su neizostavni dio izvanbolničke hitne medicinske pomoći. Vještina u radu, brzina reakcije, stručnost, spretnost i sposobnost kvalitetne procjene bolesnika te reakcija u nepredviđenim okolnostima su važne odlike medicinske sestre/tehničara u izvanbolničkoj hitnoj službi. Brža, adekvatna i stručno provedena primjena tehnike osnovnog održavanja života (BLS, engl. Basic Life Support) znatno povećava šansu za preživljavanjem bolesnika. Osnovno održavanje života obuhvaća i uključuje osiguranje prohodnosti dišnog puta te vanjsku masaža srca koja osigurava hemodinamsku aktivnost kod bolesnika. Pri intervenciji važno je pokušati dobiti što više podataka o bolesniku od rodbine i/ili svjedoka koji su bili zatečeni prilikom nesretnog događaja. Prikupljanje podataka se provodi pomoću SAMPLE anamneze. Nakon uzimanja SAMPLE anamneze, tj. primarne procjene bolesnika, nastavlja se sa ABCDE procjenom, gdje također svako slovo ima svoju funkciju u procjeni i prikupljanju relevantnih podataka o zdravstvenom stanju bolesnika
Management of head and spine injuries in outpatient emergency medical care
No full textOzljede glave i kralježnice predstavljaju jednu od najopasnijih ozljeda te su vodeći uzrok smrtnosti kod politrauma. Pristup pacijentu s ozljedom glave i kralježnice u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj pomoći je individualan te ovisi o brojnim faktorima. Ograničavanje pokretljivosti kralježnice podrazumijeva poznavanje tehnike i opreme čijom se primjenom kretnje kralježnice svode na minimum. Niti jedno sredstvo imobilizacije nije prihvatljivo za sve ozljede. Treba pomno proučiti mehanizam nastanka ozljede, procijeniti stanje pacijenta, njegove vitalne parametre te procijeniti težinu ozljede koju pacijent ima kako bi se mogao izabrati najbolji način imobilizacije u svrhu pružanja što bolje skrbi. Kod postojanja bilo koje veće ozljede glave i lica, posebice uz poremećaj stanja svijesti smatra se da uz ozljedu glave postoji i ozljeda vratne kralježnice, sve dok se ne dokaže suprotno. Stoga je potrebno ograničiti pokretljivost vratne kralježnice. Kod ozljeda kralježnice OPK treba koristiti za pacijente s jasnom kliničkom slikom ozljede kralježnice, ali i kod onih kod kojih prema mehanizmu nastanka postoji sumnja na ozljedu, ali ih se ne može adekvatno procijeniti jer postoji poremećaj svijesti. Kompletno ograničavanje pokretljivosti potrebno je izvesti kod politraumatiziranih pacijenata. Također i kod onih pacijenata čije su ozljede nastale oslobađanjem velike energije kao što su sudari pri velikoj brzini ili padovi s visine. Za brzu reakciju i uspješno zbrinjavanje pacijenta važan je timski rad , a presudnu važnost u uspješnoj imobilizaciji ima uvježbanost tim
Maintaining the Packaging Line for Refined and Raw Plywood Boards
No full textU ovom je radu opisano održavanje linije pakiranja brušenih ploča. Ukratko je opisana povijest održavanja tehničkih sustava; razlozi i prvi principi dotične djelatnosti, linija pakiranja brušenih ploča i njen princip rada te su izneseni prijedlozi za poboljšanja i prijedlozi za rezervne dijelove. U ovom radu je korišteno znanje o tehničkim sustavima stečeno tijekom studija kao i znanje i iskustvo stečeno tijekom obavljanja posla na liniji pakiranja