Repository of Bjelovar University of Applied Sciences
Not a member yet
1279 research outputs found
Sort by
Health care for patients with gastroesophageal reflux disease
Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) predstavlja kroničan probavni poremećaj, karakteriziran vraćanjem želučanog sadržaja u jednjak i/ili dišne putove. Bolest je prezentirana specifičnim simptomima kao što su regurgitacija i žgaravica. Učestalost u odrasloj populaciji izrazito je visoka, s prevalencijom od 18,1% do 27,8% i stopom incidencije od 5 novih slučajeva na 1000 stanovnika. Iako je bolest kronična i učestala, smrtnost je niska. Međutim, postoji jasna povezanost između GERB-a i pojave adenokarcinoma jednjaka, kao i širokog spektra bolesti izvan jednjaka, što je zapravo razlog velike zabrinutosti koja se prepisuje ovoj bolesti. Isto tako, GERB može značajno utjecati na kvalitetu života oboljelih, što se očituje brojnim posljedicama u zdravstvenim, osobnim i društvenim segmentima. Najčešći simptomi koji narušavaju kvalitetu života uključuju poteškoće sa spavanjem, radom i prehranom. Sve navedeno rezultira znatnim ekonomskim teretom prouzročenim troškovima liječenja i gubitkom radne produktivnosti. Na temelju endoskopskog i histopatološkog izgleda, GERB se klasificira u tri glavna fenotipa: neerozvna refluksna bolesti (NERD), erozivni ezofagitis (EE) i Barrettov jednjak (BE). Liječenje uključuje promjene u životnim navikama i lijekove poput inhibitora protenske pumpe i antagonista histaminskih receptora tipa 2. Unatoč učinkovitosti ove terapije kod mnogih pacijenata, dijagnoza i liječenje pacijenata koji ne reagiraju na standardnu terapiju predstavlja izazov, što potiče pacijente da traže alternativne terapijske pristupe. Pacijenti su sve zainteresiraniji za antirefluksne kirurške postupke i endoluminalnu terapiju GERB-a, što bi moglo potaknuti razvoj drugih manje invazivnih nemedicinskih metoda. Uz sve navedeno, ključno je uključivanje specijaliziranih medicinskih sestara u skrb za pacijente s GERB-om kako bi se osigurala adekvatna podrška, edukacija, praćenje simptoma, ali i unaprijedile kliničke kompetencije u ovoj oblasti. Multidisciplinarni pristup i timski rad ključni su u upravljanju ovom sve češćom bolešću s ciljem osiguranja najbolje moguće skrbi za pacijenta uz minimalno narušavanje kvalitete života
Projektno utemeljen međupredmetni pristup poučavanju stručnih predmeta i engleskoga kao jezika struke u obrazovanju studenata računarstva
Učenje temeljeno na projektima, iako postoji već dugi niz godina, i danas se smatra inovativnom metodom poučavanja koja u usporedbi s većinom tradicionalnih pristupa istovremeno zahtijeva i rezultira aktivnijom i odgovornijom ulogom studenata u procesu učenja. Projektno orijentirana nastava i međupredmetni pristup poučavanju predmeta iz srodnih područja često se implementiraju u procesu učenja i poučavanja na inženjerskim studijima, a to je u današnje vrijeme uvjetovano i povećanom potrebom za interdisciplinarnim pristupom rješavanju inženjerskih problema. Slične nastavne metode često su prisutne i u drugim područjima, a u poučavanju stranih jezika danas se često koristi metoda integriranoga poučavanja jezika i sadržaja (engl. CLIL). U ovome radu opisan je međupredmetni pristup učenju temeljenom na projektima koji se temelji na metodi CLIL. Evaluacija testiranoga pristupa provedena je u obliku istraživanja koje je provedeno na uzorku studenata koji su sudjelovali u njegovoj provedbi. Rezultati su analizirani metodama deskriptivne statistike te primjenom tematske analize, a na njihovoj je osnovi izveden zaključak o prednostima i svrhovitosti implementacije opisanoga pristupa u nastavnome procesu
Čimbenici majčine odluke o dojenju
Svrha: Cilj istraživanja je bio analizirati čimbenike koji su značajno povezani s trajanjem isključivog i ukupnog dojenja majki s područja Hrvatske.
Metode: Studija predstavlja presječno istraživanje, u periodu od 01.12.2023. do 01.05.2024. godine. Online upitnikom prikupljeni su podaci od 361 majke o čimbenicima dojenja.
Rezultati: Trajanje isključivog dojenja statistički značajno korelira s porodom carskim rezom, davanjem dude varalice ili bočice u prvom mjesecu života djeteta (r = - 0,41), dobi majke, stručne spreme majke, odlukom o dojenju donesenom prije trudnoće, stavom podrške dojenju na javnom mjestu (r = 0,22), prethodnim iskustvom dojenja (r = 0,21), prvim podojem unutar sat vremena, rooming-inom, sudjelovanjem u radu grupa za potporu dojenju, ne davanjem zamjena za majčino mlijeko u rodilištu (r = 0,29). Ukupno trajanje dojenja statistički značajno korelira s korištenjem duhanskih proizvoda u trudnoći (r = - 0,45), porodom carskim rezom, davanjem dude varalice ili bočice u prvom mjesecu života djeteta (r = - 0,35), ne davanjem zamjena za majčino mlijeko u rodilištu (r = 0,26), kontaktom koža na kožu nakon poroda, sudjelovanjem majki u radu grupa za potporu dojenju (r = 0,27), pohađanjem trudničkih tečajeva (oba roditelja), rooming-inom, prvim podojem unutar sat vremena (r = 0,21), prethodnim iskustvom dojenja, stavom podrške dojenju na javnom mjestu (r = 0,20), odlukom o dojenju donesenom prije trudnoće, stručnom spremom (r = 0,20) i dobi majke (r = 0,21), isključivim dojenjem (r = 0,67).
Zaključak: Kvaliteta pomoći zdravstvenih radnika majkama prije, tijekom i nakon porođaja značajno utječe na uspješnost dojenja
COVID-19 vaccine names
Pandemija COVID-19, uzrokovana novim koronavirusom SARS-CoV-2, započela je krajem 2019. godine, potičući hitnu globalnu zdravstvenu krizu. Ovaj rad istražuje proces imenovanja cjepiva protiv COVID-19, ističući važnost pravilne terminologije za javno zdravlje. Cilj istraživanja bio je analizirati regulative o imenovanju cjepiva, identificirati pučke nazive koji se koriste u medijima te istražiti njihovu ulogu u percepciji javnosti. Podaci su prikupljeni analizom zakonodavnog okvira Europske unije i Republike Hrvatske, kao i pregledom medijskih izvora koji se odnose na cjepiva. Kroz analizu, utvrđeno je da se imenovanje cjepiva podliježe strogim regulativama koje osiguravaju sigurnost i prepoznatljivost lijekova. Međutim, identificirani su i problemi s pučkim nazivima, poput "Kinesko cjepivo" i "Rusko cjepivo", koji mogu dovesti do konfuzije i smanjiti povjerenje javnosti u cijepljenje. Rezultati istraživanja naglašavaju potrebu za jasnom komunikacijom i pravim imenovanjem cjepiva kako bi se poboljšala učinkovitost cijepljenja. Zaključno, pravilno imenovanje cjepiva ima ključnu ulogu u uspjehu programa imunizacije i očuvanju javnog zdravlja, te se sugerira daljnje istraživanje u ovom području radi unapređenja strategija komunikacije
Nursing Interventions for a Patients with Deep Vein Thrombosis
Duboka venska tromboza (DVT) ozbiljan je medicinski problem koji uključuje stvaranje krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u donjim ekstremitetima, s potencijalnim komplikacijama poput plućne embolije (PE) i posttrombotskog sindroma (PTS). Glavni čimbenici rizika za nastanak DVT-a uključuju genetske predispozicije, imobilizaciju, kirurške zahvate i kronične bolesti. Učestalost DVT-a varira među populacijama, a rano prepoznavanje simptoma i preventivne strategije ključne su za smanjenje rizika. Medicinske sestre i zdravstveni radnici imaju važnu ulogu u prevenciji i upravljanju DVT-om, kroz praćenje rizičnih pacijenata, provođenje preventivnih mjera i pravovremenu dijagnostiku. Edukacija pacijenata o simptomima i prevenciji također značajno doprinosi smanjenju učestalosti. Napredak u dijagnostičkim alatima i razvoju novih lijekova, kao što su direktni oralni antikoagulansi (DOAC), pojednostavio je liječenje DVT-a, uz smanjenje rizika od krvarenja. Prevencija uključuje i mehaničke metode poput kompresivnih čarapa, osobito u bolničkim uvjetima, čime se značajno smanjuje incidencija DVT-a i komplikacija
Dodaci prehrani u liječenju psihičkih poremećaja
Cilj je ovog rada pružiti sveobuhvatan pregled trenutnih saznanja o ulozi dodataka prehrani u liječenju psihičkih poremećaja, s naglaskom na njihove potencijalne koristi i ograničenja. Prehrana, kao temeljna komponenta u održavanju općeg zdravlja, ima izravan utjecaj na psihičko i fizičko zdravlje. Smjernice o zdravoj prehrani i količina potrebnih nutrijenata određuju se individualno, a adekvatan unos nutrijenata dokazano ima pozitivne učinke na razvoj i funkcioniranje mozga. Brojna istraživanja potvrđuju ključnu ulogu sastava prehrane u patogenezi psihijatrijskih poremećaja.
Dodaci prehrani koji sadrže vitamine, minerale i ljekovite biljke ili njihove ekstrakte konzumiraju se s ciljem obogaćivanja prehrane i prevencije bolesti, ali nisu lijek niti se takvima smiju smatrati. Unos dodataka prehrani preporučuje se kao mjera prevencije i u procesu liječenja psihičkih poremećaja, najčešće s ciljem zadovoljavanja nutritivnih potreba, postizanja fiziološke dobrobiti, poboljšanja apsorpcije hranjivih tvari i smanjenja razine središnjih i perifernih markera oksidativnog stresa i upale, koji su povezani s učinkovitošću farmakoloških intervencija kod oboljelih.
Odluka o primjeni dodataka prehrani donosi se ovisno o vrsti psihičkog poremećaja i rezultatima procjene nutritivnog statusa. Dodaci prehrani smatraju se sigurnima zbog niske incidencije nuspojava i štetnih učinaka, no moraju se primjenjivati nakon konzultacije s liječnikom i pod nadzorom
The knowledge and attitudes of the population regarding postpartum depression
Ovo istraživanje imalo je za cilj ispitati razinu znanja i stavova opće populacije o postporođajnoj depresiji (PPD). Anonimnim anketnim upitnikom, distribuiranim putem društvenih mreža, prikupljeni su podaci od 102 ispitanika. Rezultati su pokazali da je više od polovine ispitanika svjesno da se postporođajna depresija može pojaviti unutar prve godine nakon poroda, što potvrđuje prvu hipotezu. Međutim, 52,9% ispitanika pogrešno je povezalo simptome postporođajne psihoze s depresijom, što ukazuje na potrebu za dodatnom edukacijom. Druga hipoteza, da majke oboljele od PPD-a ne mogu brinuti o djetetu nije dokazana jer se većina ispitanika nije složila s tom tvrdnjom. Istraživanje ukazuje na potrebu za povećanom edukacijom o postporođajnoj depresiji i razlikovanju simptoma PPD-a od psihoze, te na važnost smanjenja stigme i pružanja podrške ženama koje pate od ovog stanja
Knowledge and attitudes of nurses about the treatment of acute stroke with thrombolysis
Mozak je središte živčanog sustava i predstavlja najvažniji organ u pogledu funkcioniranja tijela i uma osobe. Moždani udar treći je glavni uzrok morbiditeta i mortaliteta u mnogim razvijenim zemljama, a predstavlja klinički sindrom kojeg karakterizira nagli razvoj žarišnog neurološkog deficita, a sami simptomi povezani su sa veličinom i mjestom oštećenja, ali i vremenom proteklim od nastanka. Osnovni klinička manifestacija očituje se kao naglo nastali moždani deficit, i to najčešće kao naglo nastala slabost ili utrnulost jedne strane tijela, te smetnje u razumijevanju i ekspresiji govora. Nužna je pravodobna i brza reakcija u pogledu prepoznavanja samih simptoma, te brz početak liječenja. Najučinkovitiji način liječenja je tromboliza. U postupku trombolize primjenjuje se rt-PA – alteplaza. Kontraindikacije, te protokoli za provođenje takvoga liječenja moraju se strogo poštivati. Cilj ovoga istraživačkog rada je da se na temelju prikupljenih podataka prezentiraju znanja i stavovi medicinskih sestara o liječenju akutnog moždanog udara postupkom trombolize. Metode rada koje su iskorištene u istraživanju jest Google Forms anonimna anketa nad 50 anonimnih ispitanika. Rezultatima kroz provedenu anketu nad 50 ispitanika pokazuju visoku razinu znanja o akutnom moždanom udaru trombolizi kao važnosti brzog djelovanja u liječenju, ali i daljnja edukacija
Razvoj mehatroničkog sustava niske cijene za procjenu ravnoteže ljudskog tijela
U ovom radu opisan je razvoj mehatroničkog sustava niske cijene za procjenu ravnoteže ljudskog tijela. Mehatronički sustav sastoji se od ploče za mjerenje centra pritiska ljudskog tijela pomoću četiriju senzora sile, elektroničkog uređaja za prikupljanje podataka i komunikaciju s računalom koji je zasnovan na mikroupravljaču ATmega32U4 te računalne aplikacije koja služi za procjenu ravnoteže ljudskog tijela. Analizom mjerenja centra pritiska ljudskog tijela i njegova maksimalnog otklona tijekom mjerenja procjenjuje se ravnoteža ljudskog tijela. Razvijen je matematički model sustava i dan je detaljan opis razvijenog mehatroničkog sustava. Validacija mehatroničkog sustava za procjenu ravnoteže ljudskog tijela potvrđena je eksperimentalnim rezultatima
The scope of work of a bachelor's degree nurse in an anesthesiology team
Anesteziologija je specijalizirano područje medicine posvećeno ublažavanju boli i potpunoj njezi kirurških pacijenata prije, tijekom i nakon operacije. Cilj rada anesteziološkog tima je pacijentu omogućiti adekvatnu farmakološku, anatomsku, fiziološku i psihološku skrb. Članovi tima su medicinske sestre/tehničari i liječnici specijalisti anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine. Anesteziološki tim sudjeluje u perioperativnoj skrbi, razvija plana anestezije i primjenjuje anestetike s ciljem postizanja stanja neosjetljivosti pacijenta. Anestezija se dijeli na opću, lokalnu i regionalnu. Primarni cilj anestezije je učiniti pacijenta neosjetljivim na bolne podražaje primjenom anestetika na način koji ovisi o vrsti anestezije. Svaki anestetik ima prednosti i slabosti, a poznavanje karakteristika lijekova ključno je za postizanje željene dubine i trajanja anestezije. Prilikom odabira vrste i načina anestezije potrebno je identificirati indikacije, kontraindikacije i čimbenike rizika za razvoj komplikacija povezanih s anestezijom i operativnim zahvatom. Anesteziološke medicinske posjeduju znanje i kompetencije za pružanje svakodnevne skrbi u prostoru za anesteziju, operacijske dvorane i prostoru za buđenje. Imaju važnu ulogu u praćenju i pravovremenom uočavanju promjena u stanju pacijenta i prepoznavanju indikacija za hitnu intervenciju i primjenu terapije. Imaju specifične odgovornosti u identifikaciji pacijenata, vođenju kirurške liste i anesteziološke dokumentacije, postavljanju pacijenta u adekvatan položaj, održavanu vitalnih parametara i kontroli infekcije. Pacijentu pružaju potrebne informacije i podršku te ga potiču na aktivno sudjelovanje u donošenju odluka i cjelokupnom procesu zdravstvene skrbi