Repository of Bjelovar University of Applied Sciences
Not a member yet
1279 research outputs found
Sort by
Breast cancer
No full textRak dojke je najčešći zloćudni tumor u žena koji predstavlja vrlo značajan javno-zdravstveni problem, a rijetkim slučajevima mogu oboljeti i muškarci. Pojavom nove tvorbe se očituje rak dojke. U dojci se tumorske stanice mogu odvojiti od tumora putem krvi ili limfe, te dospjeti do najudaljenijih dijelova tijela. Rak dojke ovisi o vanjskim čimbenicima u koje ubrajamo navike i stil života osobe, prehranu i ionizirajuće zračenje i unutarnjim čimbenicima kao što su dob, obiteljska sklonost i reproduktivna aktivnost. Redovitim kontrolama i zdravstvenim odgojem može se otkriti u ranim stadijima bolesti i uspješno liječiti. Kako bi se spriječila pojavnost raka dojke, te poboljšalo liječenje i zdravlje vrlo je važno rano otkrivanje raka dojke
Prevention of Surgical Wound Infection
No full textUnatoč suvremenoj medicini i tehnologiji infekcije kod kirurških bolesnika još uvijek su relativno česte. One čine čak jednu trećinu svih intrahospitalnih infekcija. Jedna od infekcija koja pogađa kirurške bolesnike je i infekcija kirurške rane. Infekcija kirurške rane jedna je od 3 najčešće poslijeoperacijske komplikacije, uz dehiscijenciju rane i krvarenje. Anamnezom, fizikalnim pregledom te analizom dokumentacije, već se u prijeoperacijskom periodu mogu prepoznati bolesnici s povećanim rizikom za nastanak infekcije. Prije svega, to su starija životna dob, ženski spol, kronične bolesti i stil života. Čimbenike vezane za operacijski zahvat nije uvijek moguće kontrolirati. Međutim, zdravstveni radnici su dužni u najvećoj mjeri zaštiti pacijenta od kirurške infekcije i ostalih poslijeoperacijskih komplikacija. Svi su dužni provoditi postupke s ciljem uklanjanja što većeg broja patogenih mikroorganizama u prijeoperacijskom periodu, tijekom operacije i poslijeoperacijeskom periodu. Medicinska sestra ima širok spektar intervencija koje u tu svrhu provodi. Iako je svaka od njih važna, posebno se ističe priprema kože bolesnika prije zahvata. Ona uključuje tuširanje i kupanje bolesnika u otopinama koje sadrže klorheksidin te brijanje operacijskog polja pravovremeno i adekvatnim pomagalom. Zdravstvena njega rane svakodnevna je obaveza medicinske sestre. Pri tome, ona uočava eventualnu pojavu simptoma i znakova infekcije, kontrolira tijek cijeljenja te izvodi previjanje rane u aseptičnim uvjetima
Specifics of Health Care in Acute Appendicitis
No full textAkutni apendicitis spada u hitna stanja koja zahtijevaju što bržu dijagnozu. Dijagnoza može biti izazovna jer postoji mnogo diferencijalnih dijagnoza zbog čega je poželjno da je provodi iskusni kirurg. Najbolji način dijagnosticiranja akutnog apendicitisa je dobra anamneza i detaljan fizički pregled. Akutni apendicitis najčešće pogađa mlađe dobne skupine, ali i trudnice. Liječenje najčešće zahtijeva kiruršku obradu pacijenta, tj. laparoskopsku apendektomiju, ili ako nije moguće, otvorenu apendektomiju. Medicinska sestra uz pacijenta je od prijema do otpusta iz bolnice. Njezina uloga je nadziranje bolesnika, psihička i fizička priprema bolesnika za operaciju, poslijeoperacijske sestrinske intervencije i priprema za otpust
Health Care of Patients with Diabetes Mellitus
No full textŠećerna bolest je kronični poremećaj tolerancije glukoze, koju karakterizira apsolutni ili relativni nedostatak inzulina. Na svjetu gotovo svaka deseta osoba oboli od šećerne bolesti, koja je najčešća endokrina bolest. Što se bolest kod pacijenta ranije dijagnosticira veći su uspjesi liječenja. Ako se ne liječi na vrijeme može uzrokovati akutne i kronične komplikacije. Akutne komplikacije zahtijevaju hitnu intervenciju i vrlo su rizične, u najgorem slučaju uzrokuju smrt, dok se kronične komplikacije razvijaju postupno. Primarnu ulogu u prevenciji i liječenju šećerne bolesti ima medicinska sestra. Zdravstvena njega kod zbrinjavanja osobe oboljele od šećerne bolesti zahtijeva veliko stručno znanje medicinske sestre čija je primarna zadaća ostvarivanje dobre komunikacije s pacijentom i edukacija pacijenta o samozbrinjavanju. Cilj medicinske sestre prilikom edukacije je podučiti bolesnika o važnosti i pripremi pravilne prehrane, važnosti i metodama provođenja tjelesne aktivnosti, o načinu primjene terapije te o sprečavanju nastanka, ranom prepoznavanju i zbrinjavanju komplikacija. Ukoliko se pacijent pridržava pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti te održava glikemiju što bliže normalnim vrijednostima, može si znatno poboljšati kvalitetu života i produžiti životni vijek
Health care of patients suffering from chronic obstructive pulmonary disease - COPD
No full textKronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je kronična bolest koja je progresivna i ireverzibilna. Bolest se može spriječiti, ali se ne može izliječiti. Karakterizirana je progresivnim opstruktivnim poremećajima ventilacije, a sve je povezano s abnormalnom i kroničnom upalom dišnih puteva uzrokovanom patogenim česticama i plinovima. KOPB ima mnogobrojne simptome koji su povezani sa smetnjama disanja, a uključuju dispneju, kašalj, pritisak u prsima, iskašljavanje i sviranje u prsima. Bolest je u većini slučajeva posljedica višegodišnjeg pušenja ili izloženosti štetnim tvarima iz okoliša. KOPB je jedna od vodećih uzroka obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Medicinska sestra svojim profesionalnim odnosom i znanjem značajno utječe na kvalitetu života bolesnika s KOPB-om. Glavna uloga je održati integritet obitelji te potaknuti i motivirati sve članove obitelji u suočavanju s bolešću. To nije samo bolest, već unošenje promjena koje ona sa sobom nosi u svakodnevni ritam života. Osnovni ciljevi zdravstvene njege su uspostavljanje dobre suradnje između članova tima, bolesnika s KOPB-om i njegove obitelji, pružanje kvalitetne sestrinske skrbi, podrške i savjetovanja bolesnika i njegove obitelji te zdravstveni odgoj, odnosno edukacija o pravilnoj upotrebi inhalacijske terapije i promjena stila života
EPH gestosis
No full textTrudnoća predstavlja razdoblje u ženinom životu kada se oplođena jajna stanica implantira u stijenku maternice. Prvi znak trudnoće je izostanak menstrualnog krvarenja. Fiziološka trudnoća traje 280 dana. Trudnoća završava porodom zdravog novorođenčeta. Kvalitetna antenatalna zaštita koja uključuje sve preventivne i kurativne postupke s ciljem osiguranja dobrog zdravlja trudnice te da bi trudnoća završila rođenjem živog i zdravog djeteta. Dijagnostika trudnoće uključuje uzimanje anamneze, fizikalni pregled žene, detaljnu laboratorijsku obradu i ginekološki ultrazvučni pregled žene i ploda. EPH gestoza predstavlja skup bolesti koje su karakteristične za trudnoću, te su usko povezane s preeklampsijom, eklampsijom i drugim komplikacijama u trudnoći. Danas je EPH gestoza rijetka zbog znatnog napretka zdravstvene skrbi trudnica. Zaštita zdravlja trudnice, majke i djeteta je jedan od glavnih prioriteta cjelokupne javnozdravstvene skrbi i zaštite. EPH gestoza je bolest koju uzrokuje trudnoća, te u njoj dominiraju tri glavna simptoma – edem, proteinurija i hipertenzija. Najčešće se javlja u posljednjih deset tjedana trudnoće, dok iznimno se može javiti prije 24. tjedna trudnoće i 48 sati nakon poroda. Etiologija je još uvijek nepoznata, ali se smatra da nastaju zbog međusobne nepodudarnosti organizma trudnice i fetusa. Rane gestoze se javljaju uglavnom tokom prvog trimestra trudnoće dok kasne gestoze nastaju nakon 24 tjedna trudnoće i/ili 48 sati poslije poroda. Kasne gestoze karakterizira pojava edema, proteinurije i arterijske hipertenzije. Početna slova simptoma bolesti tvore kraticu EPH, odnosno EPH gestoza. Uloga medicinske sestre je u prepoznavanju i skrbi za pacijenticu s EPH gestozom. Komplikacije u trudnoći su česte te se javljaju prije, tijekom i nakon porođaja, stoga je važno da medicinska sestra promatra trudnice, da zapazi pojavu ranih simptoma te da pravodobno i adekvatno reagira u slučaju pogoršanja stanja. Podaci prikupljeni sestrinskim fizikalnim pregledom i uzimanjem anamneze su vrlo važni za procjenu bolesnicinog stanja
Concepts of euthanasia, distancing and ortotanasia in Palliative Care
No full textPalijativna skrb cjelovito je liječenje pacijenta s neizlječivom i progresivnom bolesti koje uz skrb i zbrinjavanje simptoma uključuje i brigu o psihičkim, socijalnim i duhovnim potrebama pacijenta. Kvalitetna i učinkovita palijativna skrb pacijenta zahtijeva kontinuirano i dobro koordinirano liječenje, što se može osigurati samo suradnjom svih članova interdisciplinarnog tima. Edukacija iz područja palijativne skrbi prijeko je potrebna svim zdravstvenim djelatnicima koji rade s umirućim pacijentima i njihovim njegovateljima. Za pravilno uvođenje pacijenta i njihovih njegovatelja u palijativnu skrb važna je i sustavna procjena pacijenta i njegovih bližnjih. Pojam eutanazije prožet je dvama pojmovima: aktivnom i pasivnom eutanazijom. O aktivnoj eutanaziji govorimo kada je smrt uzrokovana aktivnim djelovanjem liječnika. To je intervencija koja uzrokuje bezbolnu smrt kako bi se umiruća osoba spasila od patnje. Pasivna eutanazija znači i pacijentovo odbijanje daljnje medicinske skrbi namijenjene očuvanju ili produljenju života. Distanazija je izraz za uzaludno ili beskorisno liječenje koje ne koristi pacijentu u terminalnoj fazi bolesti. To je proces kojim se samo produljuje proces umiranja, a ne život. Kao posljedicu toga pacijenti imaju dugotrajnu i sporu smrt, često praćenu patnjom, boli i tjeskobom. Pojam ortotanazija potječe od prefiksa -orto, što znači 'pravo' i thanatos, što znači 'smrt', a upotrebljava se sa značenjem prave smrti, u pravo vrijeme. Ortotanazija podrazumijeva da se ne koriste nepotrebni i nehumani postupci koji bi podrazumijevali povećanje patnje kako bi se nadvladao prirodni proces. To ne znači zanemarivanje ili napuštanje pacijenta. To je više terapeutski proces vođen humanizacijom u kojem je skrb osmišljena da pacijentu pruži kvalitetu života i smrti. Praksa ortotanazije karakterizira manifestaciju dobre ili poželjne smrti, u pravo vrijeme, bez prekidanja tretmana potrebnih za ublažavanje boli. Medicinska sestra ima specifičnu ulogu u timu. Ona uspostavlja međusobnu komunikaciju između tima, pacijenta i obitelji, provodi intervencije, razgovora i podučava pacijenta i njegove bližnje. Medicinska sestra od velike je pomoći timu u prepoznavanju i upravljanju simptomima uznapredovale bolesti, u postavljanju ciljeva palijativnog liječenja, u komunikaciji s pacijentima i njihovim bližnjima
Aesthetic Nose Correction
No full textEstetska korekcija nosa je kirurški zahvat kojim se preoblikuje nos kako bi se poboljšala kontura nosa i disanje. Estetska rinoplastika nastoji poboljšati i uravnotežiti izgled nosa u odnosu na ostale crte lica, dok rekonstruktivna rinoplastika nastoji poboljšati disanje. Kozmetički i rekonstruktivni zahvati mogu se kombinirati tijekom iste operacije. Oblik i funkcija nosa međusobno su ovisni, zbog čega kirurzi posvećuju veliku pažnju i jednom i drugom. Rezovi se postavljaju na relativno skrivena mjesta, kao što je unutar nosnice ili ispod nosa, kako bi se izbjegli vidljivi ožiljci. Priprema pacijenta za operaciju nosa uključuje psihološku, fizičku i administrativnu pripremu. Komplikacije rinoplastike su relativno rijetke. Temeljit i pošten postupak informiranog pristanka identificiran je kao ključan za minimiziranje sudskih sporova ako dođe do komplikacija i naglašava važnost otvorene komunikacije između kirurga i pacijenta o mogućim rizicima koji su svojstveni ovom složenom postupku. Točna preoperativna sustavna nazalna analiza i procjena nosnih dišnih putova, zajedno s utvrđivanjem očekivanja pacijenta i ciljeva kirurga, čine temelj uspjeha. Tijekom postoperativnog oporavka, njega i sigurnost u kombinaciji sa sposobnošću prepoznavanja i upravljanja komplikacijama dovode do uspješnih ishoda nakon rinoplastike. Intervencije medicinske sestre usmjerene su procjeni stanja pacijenta, provedbi perioperativnih postupaka, prikupljanju podataka te edukaciji pacijenta od prijema u bolnicu do otpusta
Spinal injuries
No full textOzljede kralježnice spadaju među najkompleksnije povrede u ljudskoj populaciji. Postoje različite vrste ozljeda kralježnice, najčešće ozljede su hernije diska koje nastaju zbog dugogodišnjeg nepravilnog držanja i zbog krive tehnike podizanja tereta. Simptomi hernije diska se mogu izliječiti pravilnom odrađenom fizikalnom terapijom. Osim vježbi i fizikalne terapije pacijent bi trebao proći edukaciju o ispravnom podizanju tereta i pravilnim držanjem. Istraživanja su pokazala da hernije diska najčešće zahvaćaju radno aktivno stanovništvo, te ako se ne liječe povećavaju rizik od invalidnosti u starijoj životnoj dobi. Osim hernije diska ovaj rad se bavi i ozljedama kralježnične moždine koje nisu tako česte, ali su zato najteže ozljede koje drastično mijenjaju život pojedinca i obitelji te njegove okoline. Povrede kralježnične moždine uglavnom nastaju pri automobilskim nesrećama i padovima. Kod nastanka ozljede vrlo je bitan pristup i brzina reagiranja hitne medicinske pomoći pri izvlačenju ozlijeđene osobe sa mjesta nesreće a uz to i pravilna imobilizacija. Nepravilnim izvlačenjem i imobilizacijom oštećenja se mogu pogoršati. Uz to je bitan i transport, vožnja treba biti bez naglih kočenja, trešnje automobila. Proces rehabilitacije treba započet što prije, nakon smirivanja spinalnog šoka koji može trajati mjesecima. Prognoza pacijenta je bolja što je spinalni šok kraći. Proces rehabilitacije zahtjeva cijeli jedan multidisciplinarni tim koji vodi fizijatar. Članovi tima su i medicinska sestra, fizioterapeut, radni terapeut, psiholog i socijalni radnik. Rad multidisciplinarnog tima bazira se na holističkom pristupu i međusobnom uvažavanju profesionalnih mišljenja drugih kolega. U rehabilitacijski proces treba uključiti i obitelj što može kod pacijenta povećati motivaciju za napredak. Ozljeda kralježnične moždine drastično mijenja život pojedinca kako u medicinskom smislu tako i u ekonomskom, društvenom i fizičkom smislu. Glavni cilj rehabilitacije je pomoć pacijentu u smanjivanju štetnih neuroloških posljedica i unapređenje funkcijskih sposobnosti.. Rehabilitacijski program traje 3 do 6 mjeseci, ovisno o jačini i razini oštećenja. Tijekom tog perioda pokušava se što više moguće uravnotežiti normalno funkcioniranje svih organskih sustava, koliko oštećenja kralježnice to dozvoljavaju
Cross-sectional study of nursing students' knowledge and attitudes on syphilis
No full textIako je danas uvriježeno mišljenje kako sifilis nije značajan javnozdravstveni problem, epidemiološki podaci pokazuju kako od 2000. godine incidencija sifilisa raste. To se posebice odnosi na populaciju muških osoba homoseksualne orijentacije. Stoga je cilj ovog rada bio ispitati znanja i stavove studenata sestrinstva, odnosno budućih zdravstvenih djelatnika, o sifilisu. U provedenom je istraživanju sudjelovalo 137 studenata preddiplomskih studija sestrinstva. Od ukupnog broja ispitanika 83,9 % ispitanika bilo je ženskog spola, a samo 16,1 % muškog spola. Znanja i stavovi studenata ispitali su se pomoću anketnog upitnika koji se sastojao od 26 pitanja. Istraživanjem je utvrđeno da su znanja studenata o ovoj spolno prenosivoj bolesti nedostatna, dok su stavovi nešto bolji. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da oko 75 % ispitanika ne zna sve moguće putove prijenosa sifilisa. Također, 45,3 % ispitanika pokazuje nedostatno znanje vezano uz liječenje sifilisa, a 37,2 % ispitanika ne zna vrstu uzročnika koji uzrokuje sifilis (bakterija). Osim navedenih rezultata, znanje ispitanika vezano uz povijesne odrednice i kliničku sliku sifilisa također se pokazalo nedostatnim. Osvrtom na rezultate ovog istraživanja, kao i rezultate triju sličnih istraživanja spomenutih u ovom radu, dolazi se do zaključka da postoji potreba za provođenjem više edukacije studenata sestrinstva i populacije općenito o problematici sifilisa. Edukacijom se nastoji povećati znanje, promijeniti stavove i potaknuti ponašanje kojima je cilj prevencija nastanka i širenja spolno prenosivih bolesti u koje svrstavamo i sifilis. U edukaciji veliku ulogu ima visoko educirana medicinska sestra koja je, od svih zdravstvenih djelatnika, u zdravstveno-odgojnom aspektu najkompetentnija