Repository of Bjelovar University of Applied Sciences
Not a member yet
1279 research outputs found
Sort by
Database data protection using blockchain
No full textU ovom radu su primijenjene tehnologije koje se koriste za zaštitu baze podataka i temelje se na blockchainu. Koristi se zaštita podataka digitalnim otiskom koji je pohranjen u obliku hash vrijednosti i koji jamči autentičnost podataka u grupama transakcija koje su spremljene u bazu. Sinergija svih komponenti sustava odrađuje zadaću spremanja, zaštite i provjere vjerodostojnosti podataka koji su pohranjeni (i koji se pohranjuju) u bazi. Komponente su programski izvedene u programskom jeziku Python. Za bazu podataka je korišten SQLite, a za potpuni čvor je uzet Syscoin core. Kroz cijeli rad se prati postupak primjene blockchain tehnologije u ovom sustavu i kontempliraju se njezine pozitivne mogućnosti koje mogu vrlo pouzdano riješiti mnogo sigurnosnih problema današnjice
Health Care of Patients with Ulcerative Colitis
No full textUpalne bolesti crijeva obuhvaćaju kronična upalna stanja kao što su ulcerozni kolitis i Crohnova bolest. Ulcerozni kolitis pogađa samo kolon, dok se promjene pojavljuju kontinuirano od rektuma prema proksimalno. Ulcerozni kolitis je kronična upalna bolest debelog crijeva koja zahvaća mukozu i submukozu. Debelo crijevo se dijeli na četiri dijela uključujući slijepo crijevo s crvuljkom, obodno crijevo, ravno crijevo i analni kanal. Unutar obodnog crijeva, razlikuju se četiri dijela – uzlazni, poprečni, silazni i sigmoidni. Funkcije debelog crijeva se pretežno odnose na apsorpciju vode i elektrolita iz himusa, tj. smjese nastale u želudcu nastale hranom i želučanim sokovima. Incidencija ulceroznog kolitisa se u razvijenim zemljama povećava od sredine 20. stoljeća. Broj upalnih bolesti crijeva u proteklim desetljećima kontinuirano raste. Ova bolest podjednako pogađa muškarce i žene. Ulcerozni kolitis se pojavljuje u rektumu iznad lineae pectinatae te proksimalno progedira. Najčešći oblik zahvaćenosti je difuzan. Glavni simptom ulceroznog kolitisa je rektalno krvarenje u obliku krvavih stolica. Najpoznatiji i najstariji je Trueloveov i Wittsov indeks aktivnosti bolesnika. Truelove i Witts su bolest podijelili u tri kategorije uključujući blagu, umjereno tešku i tešku. Prva linija liječenja ulceroznog kolitisa je primjena sulfasalazina i 5-aminosalicilata koji se mogu primjeniti oralno i rektalno. Kirurško liječenje uključuje indikacije koje se dijele na hitne, urgentne i elektivne. Hitne operacije se obavljaju kod bolesnika s masovnim krvarenjem, perforacijom crijeva, toksičnim megakolonom ili rezistentnim fulminantnim kolitisom koji ne reagira na terapije. Laboratorijski nalazi u akutnoj fazi ubrajaju leukocitozu, trombocitozu uz ubrzane sedimentacije eritrocita te povišene nalaze C-reaktivnog proteina ili CRP-a. Kolonoskopija je jedna od glavnih metoda dijagnosticiranja ulceroznog kolitisa. Zdravstvena njega je sačinjena od medicinsko-tehničkih dostignuća i priznatih standarda liječenja. Ona omogućuje poboljšanje kvalitete, sigurnosti i sljedbenosti zdravstvenih postupaka. Komplikacije ulceroznog kolitisa kao što su bol, poremećaj prehrane, stres, teže uspostavljanje novih odnosa i planiranje obitelji predstavljaju izazov, no uz određene metode moguće je uspostaviti optimalan život
Knowledge and attitudes of the general population about oral hygiene
No full textUsna šupljina je važan pokazatelj općeg stanja organizma. Očuvanje oralnog zdravlja igra ključnu ulogu u ukupnoj dobrobiti pojedinca. Ovaj rad istražuje važnost oralne higijene u svakodnevnom životu i prevenciju oralnih bolesti poput karijesa, gingivitisa i parodontitisa. Pravilna oralna higijena uključuje redovito čišćenje zuba, upotrebom pomagala za higijenu usne šupljine. Također, zdrava prehrana, dobra hidracija i izbjegavanje štetnih navika poput pušenja i konzumacije alkohola igraju važnu ulogu u očuvanju oralnog zdravlja. Osim što sprječava oralne bolesti, očuvana oralna higijena također doprinosi svježem dahu, estetici zuba i kontroli zubnog plaka. Stoga je važno usvojiti redovite navike oralne higijene i redovito posjećivati stomatologa kako bi se očuvalo oralno zdravlja, a samom time i opće zdravlje. Cilj rada: procjena znanja i stavova opće populacije o oralnoj higijeni. Ispitanici i metode: ispunjavanju ankete pristupilo je 300 ispitanika, od čega su 62,0% bile žene, 37,0% muškarci, a 1,0% ispitanih nije željelo reći kojeg je spola. Rezultati: Velika većina ispitanih se izjasnilo da peru zube četkicom za zube i pastom i ujutro i navečer, ali što se tiče ostalih pomagala za održavanje oralne higijene rezultati su nešto drugačiji, dok većina konac upotrebljava ponekad, za oralni tuš puno ispitanika nikad nije ni čulo. Preko pola ispitanih je bilo kod zubara u posljednjih 6 mjeseci. Zaključak: Pravilna oralna higijena je ključ za zdravu usnu šupljinu i opće zdravlje. Redovito pranje zuba, upotreba konca i posjeta stomatologu održavaju zube, desni te smanjuju rizik od bolesti. Edukacija i motivacija su ključni za poticanje pravilne oralne higijene. Ona nije samo estetska, već i važna za opće zdravlje. Cilj je prilagoditi tehniku održavanja oralne higijene i izbjegavati ozljede usne šupljine
Application of nursing documentation in patients with epilepsy
No full textEpilepsija označava pojavu ponavljajućih, nekontroliranih, paroksizmalnih poremećaja funkcioniranja živčanog sustava. Epileptični napadaj ne znači da osoba boluje od epilepsije. Da bi se dijagnosticirala epilepsija trebaju se pojaviti dva ili više napadaja. Epileptični napadaj je poremećaj čija se manifestacija vidi. Epilepsija može biti idiopatska i simptomatska, a vrste napadaja su generalizirani napadaji, apsansi, atipični apsansi, mioklonički napadaji, atonički napadaji, parcijalni napadaji, kompleksni parcijalni napadaji i drugi. Dijagnosticira se pomoću prikupljenih podataka pacijenta i okoline i pomoću dijagnostičkih pretraga. Najpoznatija dijagnostička pretraga je elektroencefalografija (EEG). Liječi se antiepilepticima. Oboljeli trebaju prilagoditi način života epilepsiji. Medicinska sestra prema pacijentu mora imati profesionalan i holistički pristup te u suradnji provoditi zdravstvenu njegu, dijagnosticiranje i liječenje. Sestrinske intervencije su edukacija bolesnika i okoline o epilepsiji, njezinim vrstama i životu s epilepsijom te postupcima prilikom i nakon napadaja. Važno je da medicinska sestra pravilno i jasno vodi dokumentaciju radi što ranijeg dijagnosticiranja i određivanja vrste epilepsije te terapije
Breast reconstruction with own tissue after mastectomy - health care plan
No full textRak dojke je maligna bolest koja se razvija u tkivima dojke. Ova bolest nastaje kada se ćelije dojke neprestano razmnožavaju i nekontrolirano rastu. Liječenje raka dojke varira ovisno o stadiju bolesti, vrsti raka, karakteristikama tumora i općem zdravstvenom stanju pacijentice. Rekonstrukcije dojke vlastitim tkivom nakon mastektomije predstavlja važan aspekt fizičkog i emocionalnog oporavka žena koje su pretrpjele ovu operaciju. Plan zdravstvene njege za ovaj postupak usredotočuje se na individualne potrebe pacijentica i osigurava najbolje rezultate. Prvi korak u planu uključuje detaljnu procjenu pacijentove zdravstvene povijesti i trenutnog zdravstvenog stanja. Nakon toga, pružatelji zdravstvene skrbi surađuju sa pacijenticama kako bi odabrali najprikladniju metodu rekonstrukcije, bilo da se radi o slobodnom režnju, DIEP režnju ili drugoj tehnici. Tijekom postupka tim za njegu osigurava kontrolu boli, prevencije infekcija i promatranje komplikacija. Nakon operacije, usredotočuju se na brigu o rani, psihološku podršku i rehabilitaciju, uključujći fizikalnu terapiju. Kontinuirano praćenje i podrška osiguravaju potpun oporavak i zadovoljstvo pacijentice nakon rekonstrukcije dojke vlastitim tkivom. Plan zdravstvene njege omogućava ženama da povrate svoje samopouzdanje i kvalitetu života nakon mastektomije
Nursing Care for Depressive Patients
No full textDepresija nije prolazno stanje tuge, neraspoloženja i pasivnosti već ozbiljna i česta bolest koja negativno utječe na emocionalno i kognitivno ponašanje osobe. Drugi je najčešći uzrok hospitalizacije u dobi od 20 i 59 godina i svojom učestalošću zauzima prvo mjesto među psihijatrijskim poremećajima. Kod pojave depresije osobe se osjećaju beživotno, pesimistično, tužno, niskog samopouzdanja, okruženo crnim mislima, pate od nesanice, gube apetit ili se javlja prekomjerno prejedanje. Dijagnoza se temelji na preciznom opisu psihopatologije i sveobuhvatnoj dijagnostičkoj formulaciji, a liječenje se provodi kombinacijom farmakološke i psihološke terapije. Medicinska sestra ima važnu ulogu u procesu liječenja depresivnih bolesnika i prva je stručna osoba koja dolazi u kontakt s oboljelim. Prva je u kontaktu s bolesnikom, stvara odnos povjerenja, pruža podršku, uočava potencijalne promjene te je sposobna procijeniti bolesnikovo stanje i na vrijeme reagirati i obavijestiti liječnika.
Upravo iz tih razloga medicinska sestra čini nužan i nezamjenjiv dio tima u psihijatrijskoj njezi
Depression in Elderly Age
No full textSuvremena zdravstvena njega nalaže kako medicinske sestre trebaju postaviti fokus na promjene koje se događaju starenjem. Važno je poznavati prirodan i normalan tijek starenja kako bi se moglo utjecati na prepoznavanje potencijalnih problema psihosocijalne prirode, ali i imati uvid u način kako osoba starije životne dobi percipira vlastito starenje. Ne postoji tipično ponašanje koje će olakšati prepoznavanje određenog medicinskog stanja zbog čega je iznimno važno primijeniti individualno usmjeren pristup medicinske sestre koja upotrebom odgovarajućih metoda, dobiva uvid o tome koji su problemi prisutni u osobe starije životne dobi. Jedan od poremećaja psihičke prirode u osoba starije životne dobi jest depresija. Uloga je medicinske sestre pokazati razumijevanje i empatiju, pružiti osobi osjećaj sigurnosti, ohrabriti je, postupno aktivirati prema sudjelovanju u aktivnostima svakodnevnoj života, potaknuti na traženje stručne pomoći i terapije te ponuditi podršku kako bi shvatila da nije sama
Pre-analytical phase of medical-laboratory tests: procedures, factors and the role of the nurse
No full textLaboratorijske pretrage najčešće su sredstvo postavljanja dijagnoza. Pregled krvi najčešće je prvi i osnovni korak u procjeni zdravlja i u otkrivanju bolesti. Analiza krvi, osim u postavljanju dijagnoze, služi i u procjeni djelotvornosti terapije, te u praćenju bolesnikova stanja. Rad u laboratoriju dijelimo na tri faze: predanalitička faza, analitička faza i poslijeanalitička faza. Kako predanalitička faza provodi samo uzorkovanje, ona je vrlo važan dio laboratorijskog rada, o čijoj kvaliteti ovise ostale faze. Zato je pravilan način rada od iznimne važnosti, kako bi nalazi mogli ukazivati na odraz bolesnikova zdravlja, i kako ne bi bili rezultat pogrešne pripreme. Česti problemi vezani uz laboratorijske pretrage, odnosno uz predanalitičku fazu laboratorijskog rada, odnose se na pripremu pacijenta, neprikladno uzorkovanje, pohranjivanje i transport. Standardizacija i automatizacija postupaka doprinose minimiziranju pogrešaka. Rad u laboratoriju složen je i kompleksan posao, koji obzirom na razvoj medicinske biokemije traži kontinuirano usarvšavanje i napredovanje. Komunikacija kao instrument među zdravstvenim radnicima u laboratoriju, a i izvan njega, te dobra suradnja i međuljudski odnosi preduvjet su za kvalitetan rad
Diagnostics, therapy and nursing care in multiple sclerosis
No full textMultipla skleroza je najčešća demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava. Bolest je karakterizirana autoimunom upalnom destrukcijom mijelina i oštećenjem aksona. Uzroci većine primarnih demijelinizacijskih bolesti nisu poznati, ali se smatra da nastaju kao rezultat međudjelovanja okoline i genetike. Mijelinska ovojnica obavija živčano vlakno u perifernom i središnjem živčanom sustavu. Po sastavu je mijelinska ovojnica građena od masti i bjelančevina te je njezina najveća i najvažnija uloga da omogućuje brzo širenje električnog impulsa živčanim vlaknima. Kod oštećene mijelinske ovojnice smanjuje se brzina širenja električnog impulsa, ili se širenje električnog impulsa prekida pri čemu nastaju različiti neurološki ispadi i razvijanje bolesti poput multiple skleroze. Za dijagnozu multiple skleroze je potreban određeni dio vremena u kojem se uzimanjem anamneze i pretragama gledaju svi simptomi i nalazi. Simptomi koji se pojavljuju kod multiple skleroze su vidni, motorički, osjetni, kognitivni te simptomi poremećaja koordinacije, ravnoteže, mokrenja, stolice i seksualnih funkcija. Nalazima snimljenom magnetnom rezonancom mozga i vratne kralježnice te lumbalnom punkcijom dijagnosticira se multipla skleroza. Na temelju dijagnoze ordinira se terapija, a propisuju se imunomodularni lijekovi. Multipla skleroza se pojavljuje u jednom od četiri klinička oblika (relapsno-remitentni, sekundarno-progresivni, primarno-progresivni, progresivno-relapsni) koji su važni u kliničkoj praksi zbog donošenja odluke o načinu liječenja. Medicinska sestra kao član multidisciplinarnog tima ima vrlo važnu ulogu u edukaciji i pružanju psihosocijalne pomoći od samog početka postavljanja dijagnoze pa tijekom cijele bolesti jer provodi najviše vremena s bolesnikom
Nursing care for patients with anorexia and bulimia nervosa
No full textPoremećaji prehrane definiraju se kao trajno poremećen odnos prema hrani i izgledu vlastitog tijela, što rezultira značajnim oštećenjem fizičkog i mentalnog zdravlja te disfunkcionalnim obiteljskim i društvenim odnosima. Procijenjeno je da u RH boluje 35.000 - 45.000 osoba od poremećaja prehrane, većinskim dijelom adolescenata. Još uvijek nije poznat jedinstven uzrok nastanka ovakvih bolesti, ali se smatra da se javljaju kao rezultat socijalnih, psiholoških i bioloških čimbenika. Tu se ubrajaju obiteljski i društveni pritisak, emocionalna nestabilnost i poremećaji ličnosti. Najčešće je zahvaćen ženski spol u dobi od 10 - 30 godina, iako je s vremenom sve zastupljeniji i muški spol. Vjerojatno najznačajniju ulogu imaju mediji koji danas predstavljaju bijeg i utočište za mlade ljude. U virtualnom svijetu pronalaze svoje idole i odgovore na životne probleme, koji uglavnom nisu ispravni niti znanstveno utemeljeni. Pristup internetu, stres, ubrzan život i nedostatak znanja otežali su odgoj, promijenili obrasce ponašanje u negativnom kontekstu i napunili bolničke odjele djecom i odraslima s poremećajima u prehrani. Anoreksija i bulimija nervoza glavne su dijagnostičke kategorije poremećaja u prehrani. Njihov puni klinički oblik ujedno je i kronični, odnosno najteži oblik bolesti. Za anoreksiju nervozu karakteristično je odbijanje zadržavanja normalne tjelesne mase, a bulimija nervoza očituje se prekomjernom konzumacijom enormnih količina hrane u kombinaciji s kompenzacijskim ponašanjem, što uključuje povraćanje, prekomjernu tjelesnu aktivnost te primjenu laksativa. Prema podacima provedenih znanstvenih istraživanja, samo je 30 % osoba koje se odvaže potražiti profesionalnu pomoć. Zdravstvena njega osoba s bulimijom i anoreksijom nervozom izrazito je zahtjevna. Bolesnici nerijetko odbijaju suradnju, što se i očekuje u početnoj fazi liječenja. Često se isprepliću faze napretka i nazadovanja. Psihijatrijski poremećaji iziskuju dugotrajno, a ponekad i cjeloživotno liječenje i praćenje. Stoga je važno provoditi kontinuiranu edukaciju o zdravlju i očuvanju istog, ravnomjernoj prehrani te prevenciji nastanka ovih bolesti u okviru primarne zdravstvene zaštite. Potrebno je reagirati već pri pojavi prvih simptoma i uz stručnu pomoć izbalansirati prehranu i životne navike