Repository of Bjelovar University of Applied Sciences
Not a member yet
1279 research outputs found
Sort by
Organizacijska kultura u zdravstvenom sustavu
Organizacijska kultura u zdravstvenom sustavu je kompleksan koncept koji obuhvaća vrijednosti, norme, uvjerenja i prakse koje karakteriziraju radne okoline u zdravstvenim ustanovama. Ona ima izravan utjecaj na kvalitetu pružanja zdravstvene skrbi, zadovoljstvo pacijenata, angažman zaposlenih te poslovne rezultate organizacija. Zdravstveni sustavi diljem svijeta suočavaju se s izazovima u obliku sve većih zahtjeva za kvalitetnom i pristupačnom zdravstvenom skrbi, te stoga organizacijska kultura postaje ključna za postizanje uspjeha u tim okolnostima. Bitne komponente organizacijske kulture uključuju transparentnost, suradnju, etiku, inovacije i fokus na pacijenta, Organizacije koje promoviraju transparentnost potiču otvorenu komunikaciju između zaposlenih i pacijenata, što pridonosi smanjenje pogrešaka i poboljšanju kvalitete skrbi. Suradnja unutar timova i među različitim sektorima zdravstvenog sustava osigurava koordinirano djelovanje i bolje rezultate liječenja. Etika je ključna u osiguravanju integriteta i povjerenja, dok inovacije omogućuju uvođenje novih tehnologija i metoda liječenja
Description and analysis of the semantic field of the Croatian term medicinska sestra and the English term nurse
Ovaj rad analizira semantičko polje hrvatskoga naziva medicinska sestra i engleskoga naziva nurse, s naglaskom na povijesni i etimološki razvoj oba pojma. U radu je opisan razvoj sestrinstva kao profesije, te s njim povezan razvoj značenja naziva medicinska sestra i nurse. U sklopu istraživanja provedena je mrežna anketa u kojoj je sudjelovalo 32 ispitanika s ciljem procjene percepcija i stavova studenata sestrinstva o uporabi i značenju temeljnih naziva iz područja sestrinstva. Rezultati su pokazali da, iako su ispitanici uglavnom konzistentno prevodili nazive vezane uz ženski rod, primijećene su nedosljednosti u prepoznavanju i prevođenju naziva za muškarce koji se bave sestrinstvom. Istraživanje doprinosi aktualnim raspravama o inkluzivnosti i prilagodbi jezika struke u zdravstvenim ustanovama
ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA OBOLJELOG OD HUNTINGTONOVE BOLESTI
Introduction: Huntington’s disease is a progressive autosomal dominant neurodegenerative disorder characterized by a triad of clinical features affecting an individual’s cognitive, physical, and psychological functions. Symptoms typically manifest in middle age, between 30 and 40 years, leading to death within one to two decades after the onset of neurological deterioration. This incurable disease renders patients entirely dependent on care, significantly impacting family members, friends, and close associates. Patient care focuses on alleviating symptoms, maintaining functional ability, and preserving quality of life. It is provided by a multidisciplinary healthcare team that includes pharmacological and nonpharmacological interventions.
Objective: This paper aims to conduct a literature review and present a comprehensive overview of nursing care processes for patients with Huntington’s disease.
Conclusion: Guidelines for caring for patients with Huntington's disease provide a foundation for a multidisciplinary approach and enhance patient quality of life, emphasizing comfort, safety, and dignity. As key team members, involving specialized nurses contributes to reducing hospitalization durations, optimizing care levels, and improving the quality of life for patients with Huntington’s disease.Uvod: Huntingtonova bolest kao progresivno autosomno dominantno neurodegenerativno stanje, okarakterizirano trijadom kliničkih značajki koje utječu na kognitivno, fizičko i psihičko funkcioniranje pojedinca. Obično se simptomi javljaju tokom srednje životne dobi, između 30 i 40 godina, te dovode do smrti jedno do dva desetljeća nakon početka neurološkog pogoršanja.
Ova neizlječiva bolest stvara potpunu ovisnost oboljelog o skrbi te značajno utječe na obitelj, prijatelje i bližnje bolesnika. Skrb bolesnika usmjerena je na ublažavanje simptoma, održavanje funkcionalne sposobnosti kao i kvalitete života. Pruža ju multidisciplinarni tim zdravstvenih djelatnika koji osim farmakoloških, uključuju nefarmakološke intervencije.
Cilj rada je istražiti literaturu i cjelovito prikazati proces zdravstvene njege u sestrinskoj skrbi za bolesnika oboljelog od Huntingtonove bolesti.
Zaključak: smjernice za skrb bolesnika oboljelog od Huntingtonove bolesti pružaju temelj za multidisciplinarni pristup i poboljšanje kvalitete života bolesnika, uz naglasak na udobnost, sigurnost i dostojanstvo. Uključivanje specijaliziranih medicinskih sestara, kao ključnih članova tima, doprinosi smanjenju trajanja hospitalizacije, optimizaciji razine skrbi te poboljšanju
kvalitete života bolesnika s Huntingtonovom bolesti
Case report of a patient suffering from Alzheimer's dementia - monitoring outcomes, health care and course of treatment
According to the World Health Organization, over 55 million people worldwide live with dementia, with Alzheimer’s dementia being the most common form. Alzheimer’s dementia is a neurodegen-erative disorder and a progressive disease that affects the brain, characterized by personality chang-es, memory loss, and reasoning abilities. An early sign of Alzheimer’s dementia is forgetfulness. The population equates forgetfulness with aging, which is the most common problem of late disease detection, thus we lose the opportunity to start the treatment process in time. Early diagnosis and treatment are essential for halting the progression of the disease. The main treatment of Alzheim-er’s dementia includes pharmacological and non-pharmacological treatment. The US Food and Drug Administration (FDA) has approved cholinesterase inhibitors (ChEIs) and the N-methyl-d-aspartate (NMDA) antagonist memantine as drugs for the symptomatic treatment of the disease (improving cognition and reducing loss of independence...). With non-pharmacological treatment, psychother-apies are organized, where it is discovered what was the trigger for the onset of the disease, and the adjustment of behavioral interventions in the environment, and nursing care is planned, which is carried out already at the patient’s admission. The staff caring for the patient monitors non-verbal communication, tries to communicate in such a way that sentences and questions are short and clear, requiring a simple answer. In a combination of pharmacological and non-pharmacological treatment, the symptoms can be significantly alleviated and the progression of the disease can be reduced. In recent decades, we have witnessed the growth of diseases, which is why intensive ef-forts of researchers are needed to develop better clinical tools and therapy. The development of new types of drugs that target different neurotransmitter systems, aimed at treating cognitive defi-cits and behavioral disorders. The aim and purpose of this case report is to describe the manner of occurrence, causes and factors of the disease, treatment, planning and implementation of nursing interventions, and to describe the prevention of the occurrence of the disease and clarify the pathology and pathophysiology
Povezanost Osobnih Karakteristika I Crta Ličnosti Roditelja Sa Zadovoljstvom Kvalitetom Zdravstvene Njege Pružene Hospitaliziranoj Djeci Na Odjelu Pedijatrije
Introduction. Patients’ satisfaction with nursing care reflects the perception of care in relation to the level of care they expected before they were hospitalized in the department. However, satisfaction can be influenced by various factors that can change the actual image of the care provided.
Aim. To examine the relationship between parents’ satisfaction with the nursing care provided to hospitalized children and the parents’ personality traits.
Methods. The research was conducted at the General County Hospital Požega between 2022 and 2023, with 101 participants, parents of hospitalized children. The study employed a demographic questionnaire, the Croatian version of Patient Satisfaction with Nursing Care Quality Questionnaire (PSNCQQ – Cro), and the Big Five Inventory (BFI 44).
Results. The results show that parents’ satisfaction with the quality of nursing care provided is negatively associated with the personality trait of neuroticism and the level of parents’ education, and positively associated with the personality trait of extraversion and parents’ age. The personality traits of neuroticism and extraversion, as well as age and level of education, were also found to be significant predictors of parents’ satisfaction with the quality of care.
Conclusion. The results indicate that personality traits and certain demographic characteristics can play an important role in parents’ satisfaction with the quality of nursing care, highlighting the importance of considering individual psychological factors of parents in the assessment and improvement of nursing care.Uvod. Zadovoljstvo pacijenata zdravstvenom njegom odražava percepciju skrbi u odnosu na razinu skrbi koju su očekivali prije hospitalizacije na odjelu, no na zadovoljstvo mogu utjecati različiti čimbenici koji mogu promijeniti stvarnu sliku pružene skrbi.
Cilj. Ispitati povezanost zadovoljstva roditelja pruženom njegom hospitaliziranoj djeci s osobnim karakteristikama i crtama ličnosti roditelja.
Metode. Istraživanje je provedeno u Općoj županijskoj bolnici Požega od 2022. do 2023., a ispitan je 101 roditelj hospitalizirane djece. U istraživanju je primijenjen demografski upitnik, hrvatska verzija Upitnika o zadovoljstvu pacijenata kvalitetom zdravstvene
skrbi (PSNCQQ) i Big Five Inventory (BFI 44).
Rezultati. Rezultati su pokazali kako je zadovoljstvo roditelja kvalitetom pružene zdravstvene njege negativno povezano s crtom ličnosti neuroticizma i stupnjem obrazovanja roditelja te pozitivno s crtom ličnosti ekstraverzije i dobi roditelja. Crte ličnosti neuroticizma i ekstraverzije te dob i stupanj obrazovanja također su se pokazali značajnim prediktorima zadovoljstva roditelja kvalitetom zdravstvene njege.
Zaključak. Rezultati pokazuju kako i osobine ličnosti i osobne karakteristike mogu igrati važnu ulogu u zadovoljstvu roditelja kvalitetom zdravstvene njege te da ih je važno uzeti u obzir u procjeni i poboljšanju zdravstvene njege
Health Care for Elderly People with Diabetes
Šećerna bolest se ubraja u skupinu metaboličkih bolesti čija je česta pojava povećanje razine glukoze u krvi, odnosno hiperglikemija. Teška hiperglikemija dovodi do klasičnih simptoma poput poliurije, polidipsije, umora i gubitka sposobnosti, neobjašnjivog gubitka težine, poremećaja vida i sklonosti infekcijama, pa sve do ozbiljnijih komplikacija. Prevalencija dijabetesa je u porastu diljem svijeta, što je jedna od najbrže rastućih međunarodnih zdravstvenih hitnih situacija. Starije osobe čine značajan udio svih osoba s dijabetesom. Dok su mnoge starije osobe u dobroj formi poput mlađih odraslih osoba, drugi se suočavaju s izazovima i ograničenjima povezanima sa starenjem. Jedinstvena fiziološka konstitucija, biomedicinske potrebe i psihosocijalni izazovi starijih osoba zahtijevaju individualizirani pristup njihovom liječenju. Liječenje šećerne bolesti u starijih bolesnika mora biti individualizirano ne samo kako bi se osigurala učinkovitost, već i kako bi se maksimizirala sigurnost i kvaliteta života bolesnika. Šećerna bolest se ne može farmakološkim metodama u potpunosti ukloniti, ali je moguće kontroliranje bolesti promjenom životnih navika i pridržavanjem zdravstvenih uputa. Iznimno je bitan sveobuhvatan interdisciplinarni pristup od pružatelja zdravstvene skrbi i medicinskih sestara u pružanju kvalitetne skrbi i zdravstvene njege za oboljele od šećerne bolesti. Sveobuhvatna gerijatrijska procjena obavezna je u zdravstvenoj njezi starijih osoba s dijabetesom. Gerijatrijska procjena podrazumijeva pažljivu kliničku analizu pojedinca kako bi se utvrdilo koliko je on sposoban za upravljanje aktivnostima samonjege. Uloga medicinske sestre ističe se kada je riječ o praćenju starijih osoba sa šećernom bolesti tipa 2, identificiranjem problema, davanjem smjernica o bolesti i pružanjem zdravstvenog odgoja kako bi ih potaknuli da preuzmu odgovornost za brigu o sebi. Samozbrinjavanje u liječenju šećerne bolesti tipa 2, osim pridržavanja terapije lijekovima i praćenja glikemije, uključuje zdravu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, pravilnu njegu stopala, sposobnost rješavanja sukoba i pozitivnog suočavanja s prisutnošću kroničnog stanja. Sestrinstvo se ne treba usredotočiti samo na intervencije za određenog pojedinca, već i na intervencije prilagođavanja okoline i zajednice. Medicinska sestra trebala bi educirati populaciju i biti zagovornica stvaranja okruženja i društva koje je prijateljski nastrojeno prema dijabetesu i oboljelima od šećerne bolesti
Nurse interventions in epileptic seizures
U ovom završnom radu istražuju se intervencije medicinske sestre kod epileptičkog napadaja, s ciljem razumijevanja njihovog značaja i utjecaja na pacijente. Epilepsija je neurološki poremećaj koji se manifestira kroz ponavljajuće napadaje, a uloga medicinske sestre je od presudnog značaja u pružanju prve pomoći, osiguranju sigurnosti pacijenta i pružanju zdravstvene njege. Rad obuhvaća pregled najnovijih literaturnih izvora o vrstama epileptičkih napadaja, uzrocima i simptomima, te se posebno fokusira na praktične intervencije koje medicinske sestre primjenjuju tokom i nakon napadaja. Intervencije uključuju prepoznavanje simptoma, adekvatno pozicioniranje pacijenta kako bi se spriječile povrede, pružanje psihološke podrške tokom postiktalnog perioda, te se naglašava važnost edukacije kako bi se osigurala visoka razina kompetencije i sigurnosti u radu. Zaključno, rad ističe da intervencije medicinskih sestara značajno doprinose smanjenju rizika od komplikacija, poboljšanju kvaliteta života pacijenata i edukaciji šire zajednice o epilepsiji
Non-epileptic and epileptic seizures in children
Epilepsija, jedna od najstarijih bolesti, očituje se ponavljajućim epileptičkim napadima. Klasifikacija ILAE iz 2017. godine dijeli epilepsije na šest kategorija: strukturalne, genske, infektivne, metaboličke, imunosne i nepoznate uzroke. Oko 70 milijuna ljudi diljem svijeta pati od epilepsije - bolesti koja se često pojavljuje u djetinjstvu. Dijagnoza epilepsije zahtijeva temeljitu procjenu koja može trajati od nekoliko tjedana sve do nekoliko mjeseci. Napadi kod djece dijele se na epileptičke i neepileptičke. Neepileptički napadi, poput febrilnih konvulzija, afektivnih respiratornih napada i sinkope, imaju različite zdravstvene uzroke. Epileptički napadi, osnovna manifestacija epilepsije, razlikuju se po tipovima i oblicima. Liječenje epilepsije uključuje antiepileptičke lijekove čija primjena zahtijeva preciznu dijagnozu i edukaciju roditelja o lijekovima i nuspojavama. Medicinske sestre igraju ključnu ulogu u dijagnostici i skrbi za djecu s napadima. Njihove zadaće uključuju praćenje stanja djeteta, pomoć tijekom napada, vođenje evidencije, primjenu lijekova, provođenje dijagnostičkih postupaka te edukaciju roditelja i djece. Edukacija roditelja, odgajatelja i zdravstvenih djelatnika ključna je za podršku djeci s napadima, omogućujući im prilagodbu i poboljšanje kvalitete života
Risk assessment, prevention and treatment of pressure ulcers in elderly people
Dekubitus predstavlja ozbiljan zdravstveni problem koji značajno utječe na kvalitetu života starijih osoba i zahtijeva multidisciplinarni pristup u skrbi. Ovaj stručni završni rad bavi se procjenom rizika, prevencijom i liječenjem dekubitusa kod osoba starije životne dobi. U uvodu se predstavlja značaj problema i potreba za istraživanjem. Cilj rada je sveobuhvatno istražiti i sintetizirati informacije o dekubitusu kako bi se pružile smjernice za praksu. Metode rada uključuju pregled literature, analizu kliničkih smjernica te prikupljanje iskustava iz prakse. Rasprava obuhvaća detaljan pregled anatomije i fiziologije kože, fiziologiju starenja, ključne faktore koji utječu na razvoj dekubitusa, stupnjeve dekubitusa i specifičnosti Kenedyjevog terminalnog dekubitusa. Također se razmatraju metode procjene rizika, preventivne mjere, strategije za redukciju pritiska, promjenu položaja, pravilnu njegu kože, adekvatnu prehranu i hidraciju, te masažu i vježbanje. Liječenje dekubitusa pokriva konzervativne i kirurške metode, uključujući suho i vlažno previjanje, terapiju negativnim pritiskom, debridman, kirurški debridman i rekonstruktivnu kirurgiju. Poseban naglasak stavljen je na terapijske pristupe i zdravstvenu njegu u skladu s fazama dekubitusa, te sestrinske dijagnoze i intervencije. Edukacija pacijenata i njihovih obitelji o dekubitusu je ključna za prevenciju i liječenje, stoga je i ova tema detaljno obrađena. Zaključak rada nudi smjernice za unaprjeđenje skrbi za starije osobe s dekubitusom, a navedena literatura pruža temelje za daljnje istraživanje i primjenu u praksi
The role of the bachelor of nursing as a leader of a group of patients with psychotic disorders in the Day Hospital - case report
Medicinske sestre imaju ključnu ulogu u grupnom liječenju bolesnika s psihičkim bolestima, koristeći multidisciplinarni pristup koji uključuje psihofarmakološke i psihoterapijske intervencije. Razvoj psihoterapijskih pristupa, posebice u liječenju simptoma kao što su deluzije, halucinacije i poremećaji mišljenja, pokazao je veliki potencijal. S obzirom na opsežnu obuku medicinskih sestara i usredotočenost na pacijente, one su u jedinstvenoj poziciji da učinkovito vode te timove za liječenje. Oni mogu optimizirati učinkovitost lijekova prilagođavanjem terapijskih intervencija individualnim potrebama pacijenata. Korištenjem modernih pristupa kao što su metakognitivni uvidi, reflektivna terapija i suportivna psihoterapija, medicinske sestre mogu dodatno personalizirati skrb, ciljati na specifična područja simptoma i promicati opću dobrobit pacijenta. Uzevši za primjer pacijenta Z.K. ilustriran je dug proces oporavka i povratka u zajednicu. Tijekom godina, uz potporu psihijatrijske dnevne bolnice, pacijent je značajno napredovao, posebice u brizi za sebe i druge, stječući korisne vještine koje su mu omogućile da postane samostalan član zajednice