Repository of Bjelovar University of Applied Sciences
Not a member yet
1279 research outputs found
Sort by
Specificity of nursing care of patients with late complications of diabetes
Šećerna bolest ili diabetes mellitus je bolest razvijena u endokrinom sustavu i/ili kronični metabolički poremećaj, koji predstavlja ozbiljan svjetski zdravstveni problem i ima kao glavnu karakteristiku hiperglikemiju i pogađa oko približno 3 % svjetske populacije. Glavna podjela DM je na četiri tipa: diabetes mellitus tip 1 koji zahtijeva stalnu terapiju, diabetes mellitus tip 2 koji ne zahtijeva nužno lijekove i može se regulirati prehranom, gestacijski diabetes mellitus koji se javlja u trudnoći te druge vrste DM. Šećernu bolest mogu pratiti akutne i kronične komplikacije, od kojih su najčešće akutne: hipoglikemija, dijabetička ketoacidoza, neketotični hiperosmolarni sindrom, a od kroničnih komplikacija to su retinopatija, nefropatija, neuropatija, makroangiopatija s posljedičnim razvojem dijabetičkog stopala. Dijabetičko stopalo je po višestrukom patofiziološkom stanju, karakterizirano lezijom koja u 90% slučajeva nastaje na stopalima osoba sa šećernom bolesti zbog neuropatije, u kojima prevladavaju periferne vaskularne bolesti i deformiteti. Dobro upravljanje čimbenicima koji su uključeni u etiologiju postojeće lezije u dijabetičkom stopalu postaje učinkovito kada ga provodi medicinska sestra. Medicinska sestra treba biti kvalificirana i osposobljena za obavljanje edukacije pacijenata sa šećernom bolešću kako bi se prevenirale ili na vrijeme uočile dermatološke, mišićno-koštane, vaskularne i neurološke promjene ekstremiteta
Mental Health and Self-Perception of Own Body and Sexual Attractiveness of Women with Breast Cancer - The Role of the Nurse
Karcinom dojke predstavlja veliki javnozdravstveni problem današnjice. Od saznanja za dijagnozu sve kroz liječenje do krajnjeg ishoda ova onkološka bolest uzrokuje brojne promjene. Rad se bavi istraživanjem mentalnog zdravlja i samoprocjene vlastitog tijela i seksualne privlačnosti žena koje su oboljele od karcinoma dojke. Cilj istraživanja je bio utvrditi kako žene koje su oboljele od karcinoma dojke percipiraju svoje tijelo i seksualnost nakon dijagnoze te koje su moguće posljedice na njihovo mentalno zdravlje. Za potrebe istraživanja provedena je anketa na uzorku od 226 žena s dijagnozom. Rezultati ankete ukazuju da se većina ispitanica nakon dijagnoze suočila s promjenom mentalnog zdravlja, percepcije vlastitog tijela i smanjenjem seksualne privlačnosti. Zaključak istraživanja je da žene koje su preboljele karcinom dojke često prolaze kroz teška emocionalna iskustva, no ipak je moguće razviti pozitivan odnos prema vlastitom tijelu i seksualnosti nakon dijagnoze
Knowledge and attitudes of the general population about providing first aid
Prva pomoć skup je postupaka kojima pomažemo unesrećenoj osobi sve do dolaska hitne medicinske pomoći. Ona podrazumijeva zbrinjavanje fizičkih ozljeda i stanja te pružanje pomoći osobama u stresnim situacijama. Za razliku od hitne medicinske pomoći, prvu pomoć primjenjuju sve osobe koje se zateknu na mjestu nesreće. Najvažnija znanja iz pružanja prve pomoći jesu prepoznavanje ugroženih vitalnih funkcija i njihovo zbrinjavanje. Prva pomoć prvi je korak u spašavanju ljudskoga života, smanjenju invaliditeta i povećanju izgleda za preživljavanje koji se nastavljaju u hitnom bolničkom prijmu. Cilj rada: procjena znanja i stavova opće populacije o osnovama pružanja prve pomoći. Ispitanici i metode: ispunjavanju anketnog upitnika pristupila je 221 osoba, od čega je 73,30% njih bilo ženskoga roda; 25,30% muškoga roda, a 1,40% ispitanih nije se željelo izjasniti o rodnoj pripadnosti. Rezultati: gotovo sve ispitane osobe smatraju da pravilno i pravovremeno pružena prva pomoć može uvelike pozitivno utjecati na zdravlje, stanje i ostatak liječenja unesrećene osobe, dok manji broj njih smatra da prva pomoć nema bitan utjecaj na daljnji uspjeh u liječenju i ozdravljenju unesrćene osobe. Zaključak: teorijsko i praktično znanje o pružanju prve pomoći nije usvojeno u dovoljnoj mjeri jer poznavanje prve pomoći nije obavezan dio obrazovnih kurikuluma ni uvjet za zapošljavanje na većini radnih mjesta. Najveći broj osoba nauči osnove pružanja prve pomoći u autoškoli, ali i to se znanje tijekom vremena izgubi jer nije usvojeno u dovoljnoj mjeri te nije prakticirano u manjim vremenskim razmacima kako bi se moglo održavati i nadopunjavati. Edukacija o prvoj pomoći trebala bi biti kontinuirana
Breastfeading: benefits and challenges
Dojenje predstavlja jednu od najvažnijih komponenti života novorođenčeta i predstavlja najzdraviji oblik prehrane u novorođenačkoj i dojenačkoj dobi. U prve dvije godine života dijete prehranom stječe temelje za daljnju borbu protiv infekcija, zaraznih i kroničnih bolesti, te uvjete za optimalan rast i razvoj. Majčino mlijeko je zlatni standard za prehranu nedonoščadi i donošene djece, a SZO i UNICEF preporučuju prehranu isključivo majčinim mlijekom u prvih šest mjeseci života djeteta i nastavak dojenja do minimalno druge godine života. Dojenje osigurava prehranu koja podržava rast i razvoj, te pomaže u zaštiti od brojnih bolesti, stoga se smatra vitalnim područjem javnog zdravlja. Dojenje ima važne prednosti za okoliš, jer ne zahtjeva nikakvu vrstu obrade i korištenja kemijskih konzervanasa, te se ne pakira, a samim tim se ne stvara otpad i smanjuje se onečišćenje okoliša. Izazovi povezani s dojenjem su brojni, a da bi se isti uspješno prevladali ključna je podrška i pomoć koju majke dobivaju od strane partnera, obitelji i zdravstvenih djelatnika. Uspostavljanje uspješnog dojenja prvenstveno zahtjeva uspostavljanje veze između majke i novorođenčeta, koja se uspostavlja odmah po rođenju, kontaktom koža o kožu u prva dva sata nakon poroda. Kontakt koža na kožu je ključan kako bi se uspostavila uspješna laktacija i pružila sigurnost i utjeha majci. Podrška dojenju od strane zdravstvenih službi ključna je u postizanju uspješnog dojenja, no organizacija pružanja podrške zahtjeva djelovanje na nacionalnoj razini, što uključuje definiranje zakonskih regulativa, financiranje i provođenje politika koje su usmjerene na poticanje dojenja. Poticanje dojenja zahtjeva provođenje edukacija i široku distribuciju obrazovnih materijala u tiskanom i elektroničkom obliku putem različitih medija. Važnost promocije dojenja je neupitna jer dojenje je ključno u zaštiti života djeteta i smatra se najvažnijom preventivnom intervencijom u smanjenju morbiditeta i mortaliteta dojenčadi na globalnoj razini
Attitudes of nursing students and nurses/technicians about the importance of some elements of communication in emergency medicine
Međusobna komunikacija članova tima hitne medicine s radnim kolegama i pacijentom/članom obitelji izuzetno je važna za brzinu i kvalitetu intervencije jer utječe na brzinu i kvalitetu intervencije. Nekoliko preporuka za komunikaciju na radilištima poput hitne pomoći i objedinjenog bolničkog prijema su poticanje međusobnog razumijevanja i pristupa sustavima odlučivanja, dvosmjerna komunikacija, centraliziranje i koordiniranje komunikacije putem tehnologije, promicanje inkluzije i izbjegavanje stilova komunikacije odozgo prema dolje. Važno je poruku/uputu izreći razumljivim i jasnim rječnikom, voditi računa o brzini razmjene govornih poruka/uputa, dobiti povratnu informaciju da je radni kolega ili pacijent/član obitelji razumio poruku/uputu, pažljivo slušati kolegu ili pacijenta/člana obitelji iz tima hitne medicine, ne prekidati, ponoviti sažeto ključne poruke radi provjere međusobnog razumijevanja i trenutno razjasniti nedovoljno jasne/razumljive poruke/upute. Fokus se stavlja na sljedeće elemente neverbalne komunikacije: položaj, stav tijela, kontakt očima, mimika, izrazi lica, položaj ruku, gestikulacija, prostorna udaljenost od sugovornika i glas. Od elemenata neverbalne komunikacije, kao najvažnije ispitanici navode mimiku i izraze lica, položaj ruku i gestikulaciju, te glas (jačina glasa, brzina govora...), a najmanje važnim prostornu udaljenost od sugovornika. Više od 90% prepoznaje kako međusobna komunikacije članova tima hitne medicine s pacijentom/članom obitelji utječe na brzinu i kvalitetu intervencije, te kako komunikacija članova tima hitne medicine utječe na brzinu i kvalitetu intervencije. Većina ispitanika smatra komunikaciju između članova tima hitne medicine, te između članova hitne medicine i pacijenta/člana obitelji vrlo važnom, posjeduje dostatnu razinu znanja o komunikaciji i voljni su unaprijediti vlastito znanje i vještine
Health care at the patient's home after a hemorrhagic brain insult
Moždani udar je drugi vodeći uzrok smrti u svijetu i prvi je uzrok invaliditeta. Neovisno o vrsti moždanog udara, simptomatologija i klinička slika imaju brojne sličnosti, no utvrđivanje uzroka moždanog udara ključno je u odabiru režima liječenja. Hemoragijski moždani udar nastaje uslijed puknuća krvne žile što dovodi do izlijevanja krvi u intrakranijalnu šupljinu, povezan je s teškim morbiditetom i visokom stopom mortaliteta na globalnoj razini. Rana dijagnoza i liječenje ključni su jer se krvarenje kod ove vrsta moždanog udara izrazito brzo širi i uzrokuje naglo pogoršanje stanja svijesti i značajnu neurološku disfunkciju. Za postizanje samostalnosti i funkcionalnog oporavka bolesnika koji su pretrpjeli moždani udar, važnu ulogu ima multidisciplinarni tim koji pružaju rehabilitacijske usluge za vrijeme i nakon bolničkog zbrinjavanja. Nakon otpusta iz bolnice, bolesniku je potrebno osigurati dostupnost različitih usluga koje se mogu pružiti u kućnom okruženju, a koje mogu varirati od pružanja pomoći prilikom provođenja osobne higijene, pa sve do provođenja specifičnih postupaka, koji uključuju i rad s fizioterapeutom, radnim terapeutom, psihologom i logopedom. Nakon moždanog udara, bolesnici se suočavaju sa širokim rasponom ograničenja i smanjenih sposobnosti, a mogu doživjeti niz fizičkih, kognitivnih i emocionalnih promjena u ponašanju. Ovi učinci mogu varirati u težini, pri čemu neki preživjeli imaju vrlo blage učinke, dok drugi mogu imati značajna ograničenja koja zahtijevaju 24-satnu skrb. Medicinske sestre u zdravstvenoj njezi u kući, osim provođenja postupaka usmjerenih na bolesnika, također imaju ulogu u edukaciji članova obitelji o načinima skrbi za oboljelog člana obitelji
Health care for neurological patients with dementia
Demencija je pojam kojim se označava više različitih bolesti koje imaju jednake ili slične utjecaje na razmišljanje, pamćenje i sposobnosti pojedinca za provođenje aktivnosti svakodnevnog života. Demencija opisuje sveukupni pad pamćenja i drugih kognitivnih vještina koji narušava sposobnost i samostalnost pojedinca i rezultira povećanjem potreba za specifičnom zdravstvenom skrbi. Neurološki bolesnici s demencijom suočavaju se s gubitkom pamćenja i sniženom svijesti o vlastitim ograničenjima i deficitima. Kao najznačajniji simptomi demencije koji utječu na kvalitetu života oboljelih smatraju se bihevioralni i kognitivni simptomi koji su najčešći razlog smještanja bolesnika u ustanove za dugotrajnu skrb. Skrb za oboljele u obiteljskom okruženju zahtjeva visoku educiranost članova obitelji koji su primarni njegovatelji, kontinuirani nadzor zdravstvenih djelatnika i visoku razinu sudjelovanja bolesnika. Bolesnike i njihove obitelji važno je savjetovati o bolesti i njezinim posljedicama i očekivanjima, te ih poticati da traže konzultacije socijalne službe, te da se učlane u grupe podrške i sudjeluju u društvenim aktivnostima na razini zajednice
Invasive Pain Menagement in the Intesive Care Unit
Osjećaj boli neugodno je iskustvo na emocionalnoj i fizičkoj razini. Svaka bol uzrokovana je oštećenjem tkiva, bilo da je riječ o minimalnom površinskom podražaju osjetnih vlakana ili podražaju koji dubinski oštećuje osjetna vlakna i okolno tkivo. Vanjski mehanički podražaj podražuje nociceptorna vlakna na površini kože, odakle električni impulsi putuju preko leđne moždine do centra za bol u mozgu. Drugim riječima, živčani impulsi prenose se od perifernog do središnjeg živčanog sustava. Mozak je taj koji formira stvaran osjet boli pa samim time i fizičku reakciju na bol. Bol može trajati od nekoliko sekundi, minuta, sati ili dana do nekoliko mjeseci ili godina. Prema tome dijeli se na akutnu i kroničnu bol. Neovisno o dužini trajanja, u današnje su vrijeme dostupne razne metode za smanjenje intenziteta boli. Od analgetskih medikamenata koji se uzimaju oralnim, transdermalnim i/ili intramuskularnim putem do kirurških metoda i suvremenih minimalno invazivnih metoda od kojih se kao najpoznatije ističu epiduroliza, epiduralna stereoidna injekcija, intraartikularne injekcije ili proloterapija, analgetski blokovi, radiofrekventna neuroablacija i stimulacija kralježnićke moždine (SCS). Važan preduvjet za uspješno liječenje boli jest pronalaženje njena uzroka i odgovarajuće tehnike liječenja tog uzroka. Nezaobilazna je uloga medicinskih sestara i tehničara u primjeni invazivnih postupaka tretiranja boli zbog čega je indicirana visoka razina znanja i vještina
Nursing intervention in high risk pregnancy
Trudnoća je stanje nošenja embrija ili fetusa u razvoju, a vrijeme trudnoće se naziva gestacijsko razdoblje i traje 39 punih tjedana. Ovo je razdoblje podijeljeno na tromjesečja, a karakterizira se brojnim značajnim razvojnim promjena, koje su rezultat rasta i razvoja fetusa. Kod svake se trudnice, nakon utvrđivanja trudnoće provodi procjena rizika koji mogu ukazivati na potencijalno rizičnu trudnoću, a što uključuje procjenu na gestacijski dijabetes, infekcije, genetsku predispoziciju, te prisutnost drugih čimbenika koji mogu utjecati na razvoj poremećaja u trudnoći. Skrb za trudnice specifična je u odnosu na tromjesečje, a uključuje posjete patronažne sestre, kontrole kod ginekologa i hospitalizaciju u slučaju rizične trudnoće. Nadzor nad trudnoćom treba se provoditi kontinuirano, uz procjenu stanja trudnice, rasta i razvoja fetusa, te procjenu čimbenika rizika koji mogu utjecati na negativne ishode. Rizičnom trudnoćom smatra se trudnoća koja predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje ili život majke ili ploda i koja zahtijeva kontinuirani nadzor i praćenje. Rizična trudnoća zahtjeva kontinuiranu, adekvatnu i specifičnu skrb, u kojoj najvažniju ulogu imaju medicinske sestre, koje educiraju trudnice o važnosti pridržavanja preporuke i modificiranju životnih navika. Edukacija je ključna u postizanju željenog ishoda trudnoće. Trudnoća se može okarakterizirati kao visokorizična u samom početku, dok neke trudnoće postaju visokorizične tijekom napredovanja. Rana i redovita prenatalna skrb pomaže ženama da ostvare zdrave trudnoće i porode bez komplikacija
Process of health care for patients with epilepsy
Epilepsija je neurološki kratkotrajni poremećaj funkcije središnjeg živčanog sustava koji se ponavlja zbog pretjeranog izbijanja neurona. Podjela epilepsije prema etiologiji može biti genska, strukturalna, metabolička, imunosna i ona nepoznatog uzroka. Epileptički napadaji dijele se na generalizirane epileptičke napadaje, žarišne epileptičke napadaje i napadaje s nepoznatim početkom. Generalizirani epileptički napadaji zahvaćaju obje strane mozga, a žarišni jedno područje mozga. Neki od epileptičkih sindroma su Westov sindrom, Lennox-Gastautov sindrom i Dravet sindrom. U dijagnostici epilepsije važna je anamneza i pretrage poput elektroencefalografije, magnetske rezonance i kompjuterizirane tomografije. Liječenje epilepsije provodi se pomoću farmakoterapije, operativnim putem, ketogenom dijetom i raznim alternativnim postupcima poput joge i meditacije. U liječenju izrazito je važna uloga medicinske sestre zbog pravilnog pružanja pomoći pacijentu, edukacije pacijenta i njegove obitelji